Presuda u krivičnom predmetu krivično djelo Tjelesna povreda u sticaju sa krivičnim djelom ugrožavanje sigurnosti
Presuda u krivičnom predmetu krivično djelo Tjelesna povreda u sticaju sa krivičnim djelom ugrožavanje sigurnosti
BOSNA I HRECEGOVINA
REPUBLIKA SRPSKA
OSNOVNI SUD U BANJALUCI
Broj: 71 0 K 298742 19 K
Dana, 11.02.2021. godine
U IME REPUBLIKE SRPSKE
Osnovni
sud u Banjaluci, sudija Zoran Milojica, uz učešće zapisničara Marijane Bunić, u
krivičnom postupku protiv optuženog H. M., sina S., iz P., ulica … , zbog
krivičnog djela tjelesna povreda iz člana 131 stav 1 u sticaju sa krivičnim
djelom ugrožavanje sigurnosti iz člana 150 stav 1 Krivičnog zakonika Republike
Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 64/17) - u daljem tekstu: KZ
RS, po optužnici Okružnog javnog tužilaštva broj T13 0 KT 0044629 18 od dana
24.12.2018. godine, nakon javnog i usmenog glavnog pretresa okončanog dana
10.02.2021. godine, u prisustvu okružnog javnog tužioca Okružnog javnog
tužilaštva Banjaluka Igora Cimeše i optuženog lično, u pratnji branioca Milenka
Tomića, advokata iz Prijedora i punomoćnika oštećene advokata iz Banjaluke
Dragana Tolimira na osnovu člana 293 Zakona o krivičnom postupku
Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 53/12, 91/17 i 66/18)
– u daljem tekstu ZKP, dana 11.02.2021. godine, donio je i javno objavio
sljedeću:
PRESUDU
Optuženi
H. MU-, sina S. i majke T., djevojački Č., rođen ... godine u P., gdje je i
nastanjen u Ulici …, JMB ..., po nacionalnosti Bošnjak, državljanin BiH,
pismen, sa završenim ekonomskim fakultetom, po zanimanju diplomirani
ekonomista, vanbračna zajednica, otac dvoje punoljetne djece, srednjeg imovnog
stanja, neosuđivan, protiv istog se ne vodi drugi krivični postupak,
KRIV JE
Što je:
Dana
27.07.2018. godine u vremenu od 02.00 do 03.00 časa na relaciji Kozarac –
Banjaluka, vozeći se sa oštećenom S. B., sa kojom je bio u emotivnoj vezi, u
svom automobilu marke “Peugeot 607”, registarskih oznaka ..., nakon kraćeg
verbalnog sukoba sa oštećenom fizički je napao, udarivši je više puta šakom u
lice, u predjelu usta, da bi u jednom trenutku zaustavio vozilo, izašao iz
istog i došao do vrata suvozača gdje je sjedila oštećena, uhvatio je rukom za
kosu i izvukao iz auta, te bacio na podlogu, a potom je podigao sa tla i udario
u vilicu, te ugrizao za desno rame, nanijevši joj na opisan način tjelesne
povrede u vidu krvnog podljeva kože donjovilično desno, krvnog podljeva kože
desnog ramena, četiri krvna podljeva kože unutrašnje strane desne nadlaktice,
dva krvna podljeva kože desne podlaktice, krvnog podljeva kože leđne strane
grudnog koša desno i oguljotine kože unutrašnje strane lijevog lakta, a nakon
kraćeg vremena je ugurao u vozilo, kojim se zaputio u pravcu Banjaluke, gdje se
verbalno nasilje nastavilo sve dok nisu stigli u Banjaluku, da bi mu oštećena
po dolasku u Banjaluku rekla da ju ostavi u Ulici ..., a kada mu je rekla da će
pozvati policiju, zaprijetio joj je “j… te policija, ti ćeš mene prijaviti, ti
si mala maca za mene, znaš li ti ko sam ja, vozaću te u gepeku, mrak će te
progutati”;
Dakle,
drugog tjelesno povrijedio i ugrozio njegovu sigurnost ozbiljnom prijetnjom da
će ga lišiti života, čime je počinio krivično djelo tjelesna povreda iz člana
131 stav 1 u sticaju sa krivičnim djelom ugrožavanje sigurnosti iz člana 150
stav 1 Krivičnog zakonika Republike Srpske, kažnjivo po istim zakonskim
propisima, pa mu sud, na osnovu istih zakonskih propisa i odredbi člana
41, 43 i 49 Krivičnog zakonika Republike Srpske utvrđuje:
- za krivično djelo tjelesna povreda iz člana 131 stav 1
Krivičnog zakonika Republike Srpske, novčanu kaznu u iznosu od 800,00
(osamstotina) KM;
- za krivično djelo ugrožavanje sigurnosti iz člana 150 stav
1 Krivičnog zakonika Republike Srpske, novčanu kaznu u iznosu od 400,00
(četiristotine) KM;
te sud
optuženom primjenom člana 56 stav 2, tačka 5 i z r i č e
JEDINSTVENU NOVČANU KAZNU
U IZNOSU OD 1.100,00 (hiljaduistokonvertibilnihmarakai00/100) KM
koju
je optužena dužna platiti u roku od 90 (devedeset) dana od pravosnažnosti
presude
Ukoliko
optužena ne plati izrečenu novčanu kaznu u ostavljenom roku, sud će primjenom
člana 50 st. 2 narediti njeno prinudno izvršenje, a ukoliko novčana kazna ne
bude naplaćena putem prinudnog izvršenja u roku od jedne godine, sud će
donijeti odluku o zamjeni novčane kazne kaznom zatvora na način da će se za
svakih započetih 50,00 KM novčane kazne odrediti jedan dan zatvora.
Na
osnovu člana 108 st. 3 ZKP-a oštećena S. B. se sa imovinskopravnim zahtjevom
upućuje na parnični postupak.
Na
osnovu člana 99 stav 1 ZKP u vezi sa članom 96 ZKP optužena je dužna sudu
platiti troškove postupka u iznosu od 150,00 (stotinupedeset) KM na ime sudskog
paušala, te 100,00 (stotinu) KM na ime medicinskog vještačenja, a u roku od 30
(trideset) dana po pravosnažnosti presude.
Obrazloženje
Okružno
javno tužilaštvo Banja Luka podiglo je dana 24.12.2018. godine optužnicu broj
... protiv optuženog H. M. zbog krivičnog djela tjelesna povreda iz člana 131
stav 1 u sticaju sa krivičnim djelom ugrožavanje sigurnosti iz člana 150 stav 1
KZ RS. Predmetna optužnica je potvrđena od strane sudije za prethodno
saslušanje ovog suda, rješenjem broj ..., dana 19.03.2019. godine.
Dana
18.04.2019. godine branilac optuženog je izjavio prethodne prigovore na
optužnicu, te je slijedom toga predmet upućen drugom sudiji radi zakazivanja
glavnog pretresa.
Glavni
pretres u ovom predmetu otvoren je dana 29.10.2019. godine, a okončan dana
10.02.2021. godine. U toku glavnog pretresa, a na prijedlog tužilaštva izvedeni
su sljedeći dokazi: saslušani su svjedok oštećena S. B. i vještak M. S. i
izvedeni su dokazi materijalne prirode: zapisnik o prijemu usmene prijave, PS
Banjaluka – Centar broj ... od 27.07.2018. godine, službena zabilješka na
okolnost obavljenog razgovora sa dežurnim tužiocem, PS Banjaluka – Centar broj
... od 30.07.2018. godine, službena zabilješka na okolnost izvršene provjere
nadzornih kamera objekta ... PS Banjaluka – Centar broj 13... od 27.07.2018.
godine, prijava povrede na ime S. B., UKC RS Banjaluka, Služba operacionih sala
sa sterilizacijom i prijemnom hirurškom ambulantom, broj ... od 28.07.2018.
godine, akt JZU „Dom zdravlja“ Banjaluka o dostavi medicinske dokumentacije za
oštećenu broj ... od 20.08.2018. godine, akt Službe hitne medicinske pomoći sa
edukativnim centrom Banjaluka o dostavi podataka za oštećenu S. B., broj ... od
17.08.2018. godine, nalaz i mišljenje na ime S. B., Dom zdravlja Banjaluka broj
... od 27.07.2018. godine, tabela iz knjige protokola primljenih pacijenata za
dan 17.08.2018. godine, akt UKC RS Banjaluka o dostavi medicinske dokumentacije
za oštećenu S. B., broj ... od 20.08.2018. godine, nalaz i mišljenje UKC RS
Banjaluka, Služba operacionih sala sa sterilizacijom i prijemnom hirurškom
ambulantom broj … od 28.07.2018. godine, nalaz i mišljenje ZU ..., na ime
oštećene od 30.07.2018. godine, nalaz i mišljenje ZU ..., na ime oštećene, broj
... od 30.07.2018. godine, nalaz i mišljenje ZU ... na ime oštećene, broj ...
od 06.08.2018. godine, nalaz i mišljenje ZU … na ime oštećene od 30.07.2018.
godine, nalaz i mišljenje vještačenja tjelesnih povreda oštećene S. B., po
stalnom sudskom vještaku medicinske struke dr med. M. S. od 20.10.2018. godine,
službena zabilješka PS Banjaluka – Centar na okolnost telefonskog razgovora
zamjenika komandira sa osumnjičenim, broj ... od 12.11.2018. godine, zapisnik o
saslušanju svjedoka oštećene S. B., PS Vanjaluka – Centar broj ... od
27.07.2018. godine, zapisnik o ispitivanju osumnjičenog H. M., PS Banjaluka –
Centar broj ... od 27.07.2018. godine, izvod iz kaznene evidencije za
osumnjičenog H. M., PU Banjaluka broj ... od 31.07.2018. godine i troškovnik.
Na
prijedlog odbrane, saslušani su svjedoci H. K.,
M. G., H. R., S. V., Đ. B, i u svojstvu svjedoka saslušan je i optuženi H. M..
Sud je
u konačnosti odbio prijedlog odbrane za medicinsko vještačenje radi utvrđivanja
vrste i mehanizma nastanka poverda kod oštećene, te radi utvrđivanja postojanja
alkohola u organizm oštećene, iz razlog što je odbrana 3 puta predlagala
vještaka koji će izvršiti pomenuto vještačenje i to vještake Željka Karana,
Alempijević Đorđa, te Zdenka Cihlarža, koji vještaci nisu bili u mogućnosti da
izvrše vještačenje, iako je odbrana tvrdila da je navedene vještake prethodno
kontaktirala, te da su isti načelno pristali da izvrše vještačenje, te nakon
što navedeni vještaci nisu izvršili vještačenje, sud je naložio odbrani da na
glavni pretres dana 03.02.2021. godine dovede vještaka kojeg bi sud na glavnom
pretresu naredbom odredio za vještačenje po gore navedenom prijedlogu odbrane,
što odbrana optuženog nije učinila, bez navođenja opravdanih razloga, što je
sve ukupno sud ocijenio kao zloupotrebu prava i pokušaj odugovlačenja postupka.
U
svojoj završnoj riječi okružni javni tužilac je izjavio da je Okružno javno
tužilaštvo Banjaluka dana 24.12.2018. godine podiglo optužnicu protiv optuženog
H. M. zbog dva krivična djela, zbog krivičnog djela tjelesna povreda i zbog
krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti. Optužba smatra da su dokazima koji su
izvedeni pred ovim sudom u potpunosti potvrđeni i činjenični i pravni navodi
optužbe. Optužba podsjeća da je u svom iskazu pred ovim sudom oštećena detaljno
opisala sam dogašaj,a analizom takvog njenog iskaza i dovodeći ga u vezu kako
sa materijalnim dokazima koji su uloženi u spis tokom dokaznog postupka, a
posebno sa nalazom i mišljenjem vještačenja tjelesnih povreda i iskazom
vještaka kojim je obrazlagao taj svoj nalaz i mišljenje pred ovim sudom, po
mišljenju Tužilaštva jedino se može zaključiti da cjelokupno svjedočenje
oštećene predstavlja jednu koherentnu i logičnu cjelinu, te takvom njenom
svjedočenju treba pokloniti vjeru. Takođe, kada je opisivala pojedine događaje
oštećena ni na koji način pritom nije preuveličavala ulogu optuženog, niti je
ona njegovim radnjama dodavala bilo kakvu dodatnu kriminalnu količinu. U svom
svjedočenju pokazala je jednu dosljednost, uvjerljivost i pored toga prilikom
svjedočenja je bila dosta emotivna, odnosno na jedan vrlo emotivan način je
opisivala događaje od te kritične večeri. Iskaz oštećene po mišljenju optužbe u
potpunosti je potvrđen nalazom i mišljenjem vještaka doktora Srdića koji u svom
nalazu i mišljenju i izlažući taj nalaz i mišljenje pred ovim sudom kojim je
opisao povrede koje je oštećena zadobila kritične prilike i zaključio da su te
povrede pojedinačno i skupno procjenjeno u momentu povređivanja predstavljale
laku tjelesnu povredu. Vještak se takođe izjasnio o mehanizmu nastanka
tih povreda i potvrdio da su one nastale upravo na način kako je to i opisano u
optužnici Tužilaštva odnosno kako je to oštećena u svom iskazu opisala. Ako u
iskazima oštećene i ima nekih razlika, u onom dijelu u kome joj se predočava
zapisnik tokom istrage te razlike su minimalne i ne mogu biti ni u kom slučaju
dovoljne da se iskaz oštećene ocijeni kao nepouzdan u cjelosti. Po mišljenju
Tužilaštva takva neznatna odstupanja u njenom iskazu predstavljaju logičan
iskaz nekoga ko je preživio odnosno ko je svjedočio o proživljenim događajima a
ne o eventualno naknadno naučenim događajima, pa analizirajući njen iskaz u
istrazi i njen iskaz na glavnom pretresu izvodi se zaključak da su dosljedni i
podudarni u svim osnovnim i važnim, bitnim elementima. Tužilaštvo se osvrnulo i
na dokaze odbrane koji su izvedeni tokom dokaznog postupka i naglašava da treba
imati u vidu da oni nisu ni bili očevidci događaja opisanog u optužnici niti o
tim događajima imaju bilo kakva saznanja, već su svjedočili o slijedu događaja
neposredno prije odlaska optuženog i oštećene iz Kozarca za Banjaluku. Niti
jedan od ovih svjedoka u svom iskazu pred ovim sudom ni na koji način nije
doveo u pitanje i sumnju iskaz oštećene. Ako bi se i prihvatile tvrdnje odbrane
da je oštećena kritične prilike bila u alkoholisanom stanju, takva okolnost ne
može biti od uticaja na zaključak suda u ovoj krivičnopravnoj stvari jer
detaljan, logičan, uvjerljiv iskaz oštećene koji je u potpunosti potvrđen
nalazom i mišljenjem vještaka Srdića i dokumentacijom i drugim dokazima koji su
uloženi u dokazni materijal upućuju na zaključak da je oštećena kritične večeri
zadobila tjelesne povrede koje su opisane u optužnici i da joj je optuženi
uputio prijetnje onako kako je to i opisano u činjeničnom supstratu optužnice.
Iz istih razloga optužba smatra da se ne mogu prihvatiti ni tvrdnje optuženog
koji je saslušan u svojstvu svjedoka tokom glavnog pretresa jer navodi
optuženog ne samo da su suprotni tvrdnjama oštećene, već i u pogledu načina i
mehanizma nastanka tjelesnih povreda nisu potvrđeni kroz nalaz i mišljenje
vještaka doktora Srdića. Optužba smatra da je u potpunosti dokazano izvršenje
ova dva krivična djela i s toga predlaže da sud analizom svih izvedenih dokaza
i pojedinačno i u međusobnoj vezi donese presudu kojom će optuženog oglasiti
krivim i da će ga osuditi na kaznu u granicama koje su propisane zakonom.
Završnu
riječ je dao i punomoćnik oštećene S. B. u kojoj navodi da je očigledno da je
ovom prilikom iskazana nevjerovatna brutalnost nanošenja povreda i da su te
povrede nanošene kontinuirano u dužem vremenskom periodu, sa ciljem da se
oštećena zastraši i da su oštećenoj nanošene takve povrede koje bi dovele do
dugoročnih posljedica te da su takve posljedice i nastale a ogledaju se u
strahu, što ukazuje i činjenica da je dugotrajno bila liječena. Dalje navodi da
optuženi nastavlja da prijeti oštećenoj, te je oštećenoj u više navrata slao
poruke koje su prijetećeg sadržaja. Sve navedeno po mišljenju punomoćnika
oštećene zaslužuje da prilikom kažnjavanja optuženog kazna bude što veća, da
kažnjavanje bude što drastičnije, da bi se optuženi odvratio od eventualno
budućih pokušaja nanošenja bilo kakvih povreda i daljih prijetnji oštećenoj.
Odbrana
prilikom završnog izlaganja je istakla da djela koja se stavljaju na teret
optuženom jedno drugo isključuju jer nema lake tjelesne povrede ako postoji
ugrožavanje sigurnosti ili obrnuto. Odbrana smatra da Tužilaštvo niti je
dokazalo u završnoj riječi niti u toku postupka izvedenim dokazima da su
počinjena djela a pogotovo krivično djelo ugrožavanje sigurnosti. Dalje po
odbrani postoje razlike u iskazima oštećene date u policiji i pred sudom po
pitanju povreda koje je zadobila kritične večeri. Odbrana
smatra da oštećena nije išla tu veče u policiju iz razloga što je bila u vidno
pijanom stanju i da se ne može isključiti iz vida činjenica da je u Kozarcu u
lokalu te kritične večeri sjedeći sa tri svjedoka koji su pred ovim sudom
izjavili da je popila veću količinu alkohola, blizu dvije litre viskija, te da
se osoba u takvom stanju ponaša agresivno, a što je kasniji slijed
događaja i pokazao. Vještak kog je tužilaštvo angažovalo rekao je da takvom
stanje nema uticaja što je po mišljenju odbrane bespredmetno jer alkohol utiče
na psihomotorne funkcije zavisno u kojoj fazi alkoholisanog stanja je bila ali
nije utvrđen stepen alkoholisanosti oštećene. Upravo iz tih razloga oštećena
nije išla da prijavi krivično djelo jer bi bila testirana na alkohol,
vjerovatno poučena od strane advokata, te je zbog toga došlo do sasvim
drugačije slike o kritičnom događaju. Dalje odbrana navodi da je sav slijed
događaja počeo kritične prilike kada je oštećena došla u mjesto Kozarac, da
proslavi dobijanje vize i u toj proslavi je popila i kad je trebala da ide kući
odbila je uz izričito insistiranje optuženog da ide taksijem, da ide da spava u
Prijedoru, odbila je to i sjela je u auto optuženog i nije htjela da izađe.
Osoba u pijanom stanju se ponaša agresnivno što je oštećena i potvrdila izjavom
da je kritične prilike dok je optuženi vozio velikom brzinom hvatala za volan,
hvatala za ključeve i da se ovdje može govoriti o krivičnom djelu nasilničkog
ponašanja oštećene prema optuženom u toj vožnji. Oštećena je stalno tokom
vožnje do mjesta gdje se zaustavila navaljivala na optuženog i on je to decidno
opisao u svojoj izjavi datoj kao svjedok. Analogno tvrdnjama tužilaštva da tu
nema uzročne veze, odbrana smatra da je to apsolutno uzročna veza nastajanja
krivičnog djela i njenog samopovređivanja u brzini od 120 km/čas. Odbrana
smatra da je optužnica bez pravnog osnova, da su lake tjelesne povrede koje ona
ima nesporne ali te povrede su nastale samopovređivanjem jer je bila u vidno
pijanom stanju, a tu su svjedoci koji su izjavili da je bila u takvom stanju.
Nažalost nije se moglo utvrditi stanje njene alkoholisanosti, jer nije išla u
policiju to veče, već je otišla drugi dan kada se otrijeznila. Iz svega gore
navedenog odbrana smatra da nema validnih dokaza da je optuženi počinio
krivično djelo lake tjelesne povrede i ugrožavanje sigurnosti i da sud treba da
donese oslobađajuću presudu.
Optuženi
je u završnoj riječi izjavio da je ovo bio jedan pokušaj iznude. Po mišljenju
optuženog, podnošenje krivične prijave od strane S. B. i njenog advokata je
imalo za cilj da optuženog blamira putem medija, da zaustave njegovu turneju u
Kanadi koja je imala jako veliku štetu što za organizatore, za optuženog i
njegovo osoblje. Optuženi dvije i po godine ima pritisak medija, a to je sve
zato što nije pristao da izvršim uplatu oštećenoj. Optuženi pita zašto oštećena
i njena advokatica nisu odmah otišle u policiju, ako je bila u kritičnom
stanju, zašto su čekale 12 sati u sred dana. Imao je prijetnje fizičke ove dvije
i po godine, plašio se za svoju sigurnost, pazio se kud se kreće. Po saznanjima
optuženog oštećena je ranije osuđivana. Sve prijetnje koje je navela oštećena
da je optuženi njoj izjavio je zapravo obrnuto, to su riječi oštećene upućene
njemu. Po riječima optuženog on je taj koji je ugrožen medijski, ugrožen
fiziči, ugrožena je njegova porodica medijski, njegov posao, kao i njegovi
saradnici. Na kraju navodi da nije kriv ni po jednoj tački optužnice.
Sud je, nakon što je izveo sve navedene
dokaze, cijeneći svaki dokaz pojedinačno, a i u njihovoj međusobnoj vezi,
shodno odredbi člana 295 stav 2 ZKP, odlučio kao u izreci rješenja i to iz
sljedećih razloga:
Na glavnom pretresu održanom dana 29.10.2019.
godine pred ovim sudom saslušana je u svojstvu svjedoka oštećena S. B.. Na
osnovu iskaza oštećene sud je utvrdio da je ista sa optuženim bila u emotivnoj
i poslovnoj vezi, te da je između njih došlo do sukoba oko novca koji je
optuženi dugovao oštećenoj. Dana 26.07.2018. godine optuženi je pozvao oštećenu
na svoj koncert koji je imao u Kozarcu u kafiću ..., te je nakon koncerta, oko
između 2 i 3 časa ujutro 27.07.2018. godine, oštećena željela da je optuženi vozi
u Banjaluku, gdje je imala stan, što optuženi nije želio, ali je pristao da je
odveze do taksija čije stajalište se nalazilo u bizini ... gdje su bili
optuženi i oštećena. Nakon što je oštećena pomenula optuženom da joj nije
vratio novac isti je počeo da vozi u pravcu Banjaluke vrlo brzo, što je kod
oštećene izazvalo strah, te tražila od optuženog da zaustavi auto i da izađe,
nakon čega je optuženi desnom rukom udario u predjelu usta dva puta. Nakon što
je oštećena uhvatila volan automobila kako bi optuženi zaustavio automobil isti
je zaustavio automobil, izašao iz istog te došao do vrata suvozača gdje je
sjedjela oštećena, otvorio vrata, uhvatio je za kosu na vrhu glave i izvukao iz
auta i gurnu na tlo, te je oštećena pala, i desnim kukom udarila u kamen na
tlu. Kada je oštećena ustala optuženi ju je udario šakom u desnu stranu brade,
a nakon toga uhvatio za desnu ruku i za istu ugrizao iznad nadlaktice. Nakon
toga optuženi ugurava oštećenu u auto i vozi u pravcu Banjaluke, a kada je
oštećena rekla da će ga prijaviti policiji ponovo je udara rukom u predjelu
usta. Kada su stigli u Banjaluku, oko 4 sata ujutro, dana 27.07.2018. godine,
oštećena je pokušala nazvati sestru kako bi saznala broj policije, kada joj
optuženi otima telefon i istim udara u staklo automobila, nakon čega se telefon
raspada, te oštećenoj govori „ j..... te policija, ti si mala maca, znaš li ti
ko sam ja, tebe može mrak ovdje pojesti, ne bi te niko ni pozvao, gdje ćeš i
šta ćeš, ti ćeš kao meni zvati policiju, j…. ti oni mater, mrak će te
progutati, vozaću te u gepeku“. Nakon toga optuženi sjeda u automobil i
odalazi, a oštećena sklapa telefon, te poziva advokata M. B., koja joj se nije
odmah javila, nego tek kasnije toga jutra, te kada oštećena odlazi ljekaru zbog
zadobijenih povreda. Na osnovu iskaza svjedoka oštećene S. B. sud je
utvrdio da je ista osjećala strah za svoj život i tijelo.
Iskazu oštećene S. B. sud je poklonio punu
vjeru jer je isti u skladu kako sa medicinskom dokumentacijom tako i sa nalazom
i mišljenjem vještaka ali i sa iskazom svjedoka odbrane prije svega sa iskazom
svjedoka H. K., Ovaj iskaz svjedoka oštećene S. B., koji je sud ocijenio kao
jedan cejlovit i potpun iskaz, dosljeden, uvjerljiv i logično iznesen predu
sudom, takođe je u bitnim i značajnim dijelovima iskaza isti u saglasnosti sa
njenom izjavom datoj u istrazi na Zapisnik o saslušanju svjedoka oštećene broj
13 događaj koji se desio u noći 27.07.2018. godine u vremenu između 02.00 i
03.00 časov ... od 27.07.2018. godine u kojoj je neposredno poslije izvršenja
krivičnog djela detaljno opisala a ujutru. Iskazu oštećene sud u cjelosti
poklanja vjeru i iz razloga što oštećena sa nizom detalja
i sa nizom pojedinosti opisala slijed događaja kritične večeri, te u svemu tome
oštećena je iznoseći hronologiju tog događaja opisala događaj detaljno, jasno i
precizno pritom i događaje koji su prethodili samom fizičkom napadu
optuženog na oštećenu, potom prijetnje koje je, prema riječima oštećene,
optuženi njoj uputio.
Na glavnom pretresu iskaz je dao doktor M. S.,
na osnovu kojeg je sud utvrdio da je na osnovu naredbe Okružnog javnog
tužilaštva Banjaluka dana 20.10.2018. godine izvršeno vještačenje tjelesnih
povreda oštećene S. B. rođene 1973. godine. Za izradu pisanog nalaza vještak je
koristio sljedeću medicinsku dokumentaciju i to: prijava povrede Univerzitetski
klinički centar RS, hitna hirurška prijemna ambulanta broj protokola: ... od
28.07.2018. godine, nalaz i mišljenje, Javna zdravstvena ustanova Dom zdravlja
u Banjoj Luci, Služba hitne medicinske pomoći sa edukativnim centrom, broj
protokola: ... od 27.07.2018. godine, ovjerena stranica protokola SHMP JZU
Banja Luka, redni broj protokola: .. od 27.07.2018. godine i nalaz i mišljenje,
Univerzitetski klinički centar Republike srpske, Hitna hirurška prijemna ambulanta,
broj protokola: ... od 28.07.2018. godine. Na osnovu iskaza vještaka M. S. i
nalaza i mišljenja koje je ovaj vještak izradio i to nalaz od 20.10.2018.
godine, izrađen po naredbi OJT Banjaluka, oštećena S. B. zadobila sljedeće
povrede: krvni podljev kože donjovilično desno, krvni podljev kože desnog
ramena, četri krvna podljeva kože unutrašnje strane desne nadlaktice, dva krva
podljeva kože desne podlaktice, krvni podljev kože leđne strane grudnog koša
desno i oguljotinu kože unutrašnje strane lijevog lakta. ove povrede
pojedinačno i skupno procijenjeno u momentu povređivanja predstavljale su laku
tjelesnu povredu. Krvni podljev donjovilično desno, na osnovu lokalizacije
oblika i veličine koji je u momentu pregleda bio promjera oko 2h1 cm je nastao
usljed udarca tupotvrdim povrednim sredstvom, kao što je šaka. Iz danjeg iskaza
vještaka utvrđeno je da je krvni podljev kože donjovilično desno mogo nastati
kod suvozača odnosno oštećene koja je u momentu nastanka te povrede bila
okrenuta prema vozaču gdje je slobodna desna ruka vozača zamahom napravila
takvu povredu. Krvni podljev kože desnog ramena je bio u vidu otiska zuba
gornje i donje vilice i nastao je usljed djelovanja zubnog niza čovjeka na
kožu, tj. usljed ugriza. Obzirom da nema prekida kontinuiteta kože i potkožnog
mekog tkiva snaga ugriza je bila srednje jačine. Četiri krvna podljeva kože
unutrašnje strane desne nadlaktice i dva krvna podljeva kože desne podlaktice
na osnovu lokalizacije, veličine, oblika i međusobnog rasporeda su nastali
usljed dejstva tupe mehaničke sile, mehanizmom hvatanja i stezanja nadlaktice i
podlaktice šakom ili šakama povredioca. Veličina tih podljeva ukazuje da se
radilo o stiskanju ili istezanju šake povredioca u navedeni predeo
povrijeđenog, jer su u pitanju hematomi veličine oko 1 cm na razmaku od
0.5 cm u jednoj uzdužnoj liniji koji ukazuju da su nastali vrhovima prstiju
prilikom stezanja nadlaktice i isključuje se drugi mehanizam nastajanja ovih
podljeva jer je teško sa tako malom površinom zadati udarac da budu četiri
krvna podljeva na rastojanju od 0.5 cm u jednoj uzdužnoj liniji. Krvni podljev
kože leđne strane grudnog koša desno se nalazi na rebarnom luku i veličine oko
2 cm te je mogao nastati usljed pada ili udara u tupotvrdu podlogu. Oguljotina
kože unutrašnje strane lijevog lakta je nastala kosim kontaktom ovog dijela
tijela sa hrapavom tupotvrdom podlogom, moguće usljed pada. Ukupno gledajući
optuženi je primijenio silu srednjeg intenziteta. Iz
iskaza vještaka je takođe utvrđeno da za sačinjavanje njegovog nalaza nije od
značaja postojanje ili u ovom slučaju nepostojanje nalaza alkotesta kod
oštećene. Povrede koje su mogle nastati padom su: dva krvna podljeva kože desne
podlaktice, krvni podljev kože leđne strane grudnog koša desno, oguljotina kože
unutrašnje strane lijevog lakta, nagnječine i predio bola desnokukno desne
natkoljenice. Po mišljenju vještaka mehanizam povređivanja kojima su nanesene
povrede na glavi oštećene je strana šake kontra dlana, odnosno kontradlanenom
stranom sa prstenom na ruci dok su ostali mehanizmi povređivanja isključeni. Na
osnovu iskaza vještaka M. S. sud je utvrdio da su u svojoju ukupnosti povrede
nanešene oštečenoj lake tjelesne povrede.
Sud je iskazu vještaka medicinske struke M. S.
poklonio punu vjeru jer je isti u skladu sa medicinskom dokumentacijom kao i sa
iskazom oštećene datom na glavnom pretresu pred ovim sudom, te je prema
mišljenju ovog suda isti sačinjen u skladu sa pravilima struke.
Cijeneći gore navedenu medicinsku
dokumentaciju sud je utvrdio da su kod oštećene poslije kritičnog događaja
pored tjelesnih povreda nastupile posljedice psihičke prirode a koje se
ogledaju u uznemiranosti, strahu, smetnjama u spavanju.
Na glavnom pretresu iskaz je dao svjedok
odbrane H. K. koji navodi da je kritičnog dana oštećena S. B. pozvala
telefonom H. da se druže, jer joj je on prije toga sređivao pasoš u
Velikoj Kladuši. Utvrđeno je da je H. oštećenu sačekao tog kritičnog događaja
na ulazu u Kozarac, da je došla taksijem i da su zajedno ušli u kafić ... gdje
je optuženi te večeri pjevao. Dalje, svjedok K. navodi da je optužena tokom
večeri pila viski, te da je optuženi u pauzama dolazio za sto oštećene. Po
njegovom mišljenju S. je te večeri više bila pijana nego trijezna, što je
procijenio na osnovu toga kako je plesala i hodala do vc-a, ali nije vidio
nikakvo nedolično ponašanje sa njene strane. Oko pola 2 iza ponoći su počeli
izlaziti iz lokala, tada je pitao S. hoće li da ju vozi za Banjaluku, ali ona
je rekla da će sa H.. Prilikom izlaska iz kafića oštećena je izašla sa H.držeći
ga pod ruku.
Svjedoci M. G. i i H. R. u svojim iskazima
navode da je oštećena tokom večeri, na koncertu optuženog u Kozarcu u ..., pila
viski.
Svjedok V. S. u svom iskazu navodi da je
kritične večeri bio u ... na koncertu optuženog, te da je za jednim stolom
primijetio oštećenu koja je pila viski, te bila u alkoholisanom stanju.
Svjedok Đ. B. navodi da je o predmetnom
događaju saznao iz medija, te da nema neposrednih saznanja o istom, ali da mu
je oštećena rekla da joj optuženi duguje novac, ali se ne sjeća da li je to
bilo prije ili poslije spornog događaja.
Iz iskaza svjedoka Đ. B., S. V., M. G., H. R.
i H. K. sud nije utvrdio činjenice koje bi bile od značaja za odbranu optuženog
u pogledu izvršenja krivičnog djela koje mu se stavlja na teret, jer niko od
tih svjedoka nije svjedok izvršenog djela koje se stavlja na teret optuženom.
Na osnovu iskaza ovih svjedoka, osim svjedoka B. koji nije bio prisutan na licu
mjesta u ... u Kozarcu, sud je utvrdio da je oštećena kritične večeri
konzumirala alkoholno piće viski, te da je bila pod uticajem alkohola,
ali niko od svjedoka odbrane nije bio očevidac događaja u autu optuženog niti
pored auta kada su se optuženi i oštećena zaustavili na putu Prijedor
Banjaluka, kao ni u Banjaluci ispred stana oštećene.
Optuženi H. M. je saslušan u svojstvu svjedoka
na pretresu dana 30.01.2020. godine te je isti naveo da su se on i oštećena
upoznali u Australiji u Melburnu, da je tog kritičnog događaja oštećena rekla
da će pozvati H. K. da ga počasti zato što joj je pomogao oko nekih dokumenata.
Po navodima optuženog oštećena je cijelo veče potencirala da ju optuženi vozi
za Banjaluku, što je optuženi prvo odbijao jer je tog jutra morao rano ustati,
te je pokušao zvati svoje prijatelje taksiste, međutim ni jedan nije bio
dostupan, a optuženi nije htio da ju pušta sa nekim drugim, jer je stvarno bila
pijana. Svjedok H. se ponudio više puta, ali ona je odbijala, tražila je
striktno da ju optuženi vozi i on je pristao da je vozi do benzinske pumpe,
misleći da će neko poznat naići ili neko od taksista pa da je odveze do
Banjaluke. Po njegovim navodima nekako su došli do auta jer je oštećena stvarno
bila pijana, da je na benzinskoj pumpi počela da bude agresivna, da prijeti
optuženom, da neće izaći iz auta i da ju optuženi mora voziti do Banjaluke.
Dalje navodi da su u putu nastali problemi, oštećena počinje da viče, da otima
volan, da ga udara. Poslije pumpe, na pola puta poslije V., stao je s namjerom
da pokuša malo da spusti loptu, smiri situaciju, kako je pokušavala već uzimati
ključ, oštećeni je uzeo ključ i stavio u džep, a preko nje joj je otvorio vrata
da ona izađe. Oštećena je prilikom izlaska udarila vrata, optuženi je izašao i
prešao sa druge strane i pokušao joj pomoći da izađe. Kad je oštećena izašla iz
auta i stala uz auto pustio ju je i ona je pala. Smatrao je da ako je malo
uštine ili ugrize da će se otrijezni. Nakon kratke pauze pomogao joj je da uđe
u auto. Svađa se i dalje nastavljala istim tokom do Banjaluke. U Banjaluku su
došli do njenog stana ali ona nije htjela da izađe, počela je da zove neke
rođake, policiju. Navodi da joj je pomogao da izađe, ostavio ju, ali kako je
bila pijana, napravio je krug i vratio se da vidi kako je, ali ona je u međuvremenu
ušla u objekat, te ga je poslije zvala, slala poruke, prijetila. Ujutru oko
pola 11 optuženi je pokušao nazvati oštećenu, ali nije se javila, pa ju je zvao
oko 1-2 poslijepodne da vidi kako je, da vidi šta je to bilo, ali nije se
javljala. Kasnije tokom dana optuženi navodi da mu je došla policija kući,
da ima krivičnu prijavu i da se mora javiti u Banjaluku. Navodi da je
namjera oštećene da na njega i njegovu karijeru stavi ljagu. Ističe da je
cijelo vrijeme imao problem tokom vožnje, da je oštećena dirala volan,
ključeve, da ga je udarala. Nikad je šakom nije udario. Po mišljenju optuženog
povrede su mogle nastati prilikom izlaska iz auta kada je udarila u vrata ili
prilikom njegove odbrane tokom vožnje, kad ju je odgurivo od sebe, od volana, imao
je prsten na ruci, možda je od prstena, ali nikad je nije udario šakom.
Cijeneći iskaz optuženog u svojstvu svjedoka
sa glavnog pretresa, kao i njegov iskaz iz istrage dat na Zapisnik o ispitivanju osumnjičenog H. M. broj ... od 27.07.2018.
godine sud je utvrdio
da isti nije prije svega suprotan sa nalazom i mišljenjem vještaka dr M. S. i
njegovim iskazom na glavnom pretresu, posebno u dijelu u kome se navodi
mehanizam povređivanja oštećene, te iskazu nije poklonio vjeru, jer prethodno
navedeno ukazuje da je iskaz optuženog sračunat u korist svoje odbrane, te
ishodovanja povoljnijeg položaja u krivičnom postupku. Optuženi navodi da su
povrede na oštećenoj nastale usljed pada iste, jer je bila pod uticajem
alkohola, ali da je on nije udario, što je u suprotnosti sa nalazom i iskazom
vještaka dr M. S. koji se jasno izrazio o mehinizmima pojedinih povreda
oštećene, te je tako jasno izjavio da povreda na glavni oštećene nisu mogle
nastati prilikom udara od tlo, već isključivo tupo tvrdim povrednim sredstvom
kao što je šaka, dok je povreda na ramenu oštećene nastala prilikom ljudskog
ugriza srednje jačine.
Dakle, sud nije prihvatio odbranu optuženog da
su povrede nastale kod oštećene nastale usljed pada iste na tlo i udarca od
tlo, jer su ove tvrdnje suprotne iskazu i nalazu vještaka medicisnske struke dr
M. S., te su u suprotnosti i sa medicinskom dokumentacojom koja je izvedena kao
dokaz na glavnom pretresu, a koja je i korištena prilikom izrade nalaza i
mišljenja prilikom medicinskog vještačenja povreda oštećene. Iz nalaza vještaka
dr M. S. i njegovog iskaza sa glavnog pretresa jasno proizilazi koje povrede su
mogle nastati padom i udarom u tlo, a to su povrede nastale na leđima, lijevom
laktu i desnoj natkoljenici i kuku oštećene, dok su ostale povrede nastale
djelovanjem tupo mehaničke sile, odnosno šake, stezanjem rukama i ugrizom, a
sve od strane čovjeka. Uticaj alkohola na oštećenu po mišljenju ovog suda nije
relevantan, u odnosnu na krivično djelo tjelesna povreda, s obzirom da iskaz
vještaka medicinske struke, a pogotovo nije relevantan u odnosu na krivično
djelo ugrožavanje sigurnosti i prijetnje koje je optuženi izrekao oštećenoj
zbog čega je ista osjećala strah za svoj život i tijelo.
Na
osnovu Službene zabilješke PS Banjaluka – centar broj ... od 12.11.2018. godine
utvrđeno je da je ista sastavljena u 14.00 časova a povodom ostvarenog
telefonskog razgovora zamjenika komandira PS Z. P. sa optuženim i oštećenom.
Na
osnovu Službene zabilješke PS Banjaluka – Centar broj ... od 27.07.2018. godine
koja je sačinjena na okolnost izvršene provjere nadzornih kamera objekta ...
utvrđeno je da je kamera gledala ulaz u objekat te zahvatila cestu ali u smjeru
bivše zgrade Vlade RS, a ne u smjeru ugostiteljskog objekta ... koji se nalazi
na suprotnoj strani tako da ista nije mogla snimiti kritični događaj.
Na
osnovu Službene zabilješke PS Banjaluka – Centar broj ... od 30.07.2018. godine
utvrđeno je da je ista sastavljena na okolnost obavljanja razgovora sa dežurnim
tužiocem OJT Banjaluka Sinišom Markovićem vezano za prijavu lica S. B..
Cijeneći
ostale materijalne dokaze i to popis troškova Okružnog javnog tužilaštva u
predmetu broj ... od dana 24.12.2018. godine, ovaj sud je utvrdio da je u
predmetnom krivičnom postupku koji se vodi protiv optuženog, Okružno javno
tužilaštvo Banja Luka isplatilo iz predračunskih sredstava iznos od 96,00 KM, a
na ime izvršenog vještačenja tjelesnih povreda oštećene od strane dr M. S..
Prema
odredbi člana 131 stav 1 KZ RS propisano je da krivično djelo tjelesna povreda
čini ko drugoga tjelesno povrijedi ili mu naruši zdravlje, kazniće se novčanom
kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
Prema
odredbi člana 150 stav 1 KZ RS propisano je da krivično djelo ugrožavanje
sigurnosti čini ko ugrozi sigurnost nekog lica ozbiljnim prijetnjama da će
njega ili njemu blisko lice lišiti života, teško tjelesno povrijediti, lišiti
slobode ili teti, ili nanijeti zlo podmetanjem požara, eksplozijom ili nekom
drugom opšteopasnom radnjom ili sredstvom, kazniće se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do dvije godine.
Na
osnovu svih sprovedenih dokaza u toku glavnog postupka, a prvenstveno iz iskaza
vještaka medicinske struke kao i iz iskaza oštećene je utvrđeno da su kod
oštećene dana 27.07.2018. godine u vremenu od 02.00 do 03.00 časova na relaciji
Kozarac – Banjaluka od strane optuženog nanesene sljedeće
povrede: krvni podljev kože donjovilično desno, krvni podljev kože desnog
ramena, četiri krvna podljeva kože unutrašnje strane desne nadlaktice, dva
krvna podljeva kože desne podlaktice, krvni podljev kože leđne strane grudnog
koša desno i oguljotinu kože unutrašnje strane lijevog lakta, a pored navedenih
povreda optuženi je i ugrozio njenu sigurnosti ozbiljnim prijetnjama koje su se
ogledale u sljedećim riječima “j… te policija, ti ćeš mene prijaviti, ti si
mala maca za mene, znaš li ti ko sam ja, vozaću te u gepeku, mrak će te
progutati”, što je kod oštećene izazvalo strah za vlastiti život.
Ovaj
sud nalazi da je optuženi u vrijeme izvršenja krivičnog djela bio uračunljiv i
da nisu postojale okolnosti koje bi dovele u sumnju ovakav zaključak. Što se
tiče vinosti, dalje, ovaj sud nalazi da je optuženi predmetno krivično djelo
počinio sa direktnim umišljajem, odnosno da je bila svjesna svog djela i da je
htjela njegovo izvršenje.
Prilikom
odmjeravanja kazne, u smislu člana 52 KZ RS, sud je cijeneći izvod iz
kaznene evidencije MUP RS broj ... od 31.07.2018. godine na ime H. M., utvrdio
da je isti ranije neosuđivan, odnosno da mu je ovo prvo počinjeno krivično
djelo, a što je sud uzeo kao olakšavajuću okolnost. Od otežavajućih okolnosti,
ovaj sud na strani optuženog nije našao nijednu.
Shodno
naprijed navedenom, te imajući u vidu da je za predmetno krivično djelo
tjelesna povreda iz člana 131 stav 1 KZ RS propisana novčana kazna ili kazna
zatvora do jedne godine, a za krivično djelo ugrožavanje sigurnosti iz člana
150 stav 1 KZ RS, novčana kazna ili kazna zatvora do dvije godine, sud je
primjenom odredbi člana 41, 43 i 49 KZ RS utvrdio za krivično djelo tjelesna
povreda novčanu kaznu u iznosu od 800,00 KM, a za krivično djelo ugrožavanje
sigurnosti novčanu kaznu u iznosu od 400,00 KM. U konkretnom slučaju sud
je primjenio član 56 stav 2 tačka 5 KZ RS izrekao jedinstvenu novčanu kaznu u
iznosu od 1.100,00 (hiljaduistokonvertibilnihmaraka) KM, koju je optuženi dužan
platiti u roku od 90 (devedeset) dana po pravosnažnosti presude. Ako optuženi
ne plati novčanu kaznu u roku, sud će primjenom člana 50 stav 2 narediti njeno
prinudno izvršenje, a ukoliko novčana kazna ne bude naplaćena putem prinudnog
izvršenja sud će donijeti odluku da se novčana kazna zamijeni kaznom zatvora,
tako što će se za svaki započetih 50,00 KM odrediti jedan dan zatvora.
Sud se
u konkretnom slučaju opredijelio za izricanje ove kazne smatrajući da će se
izricanjem iste ostvariti svrha kažnjavanja iz člana 43 KZ RS, tj.
uticati na optuženog da ne čini krivična djela i ostvariti uticaj na njegovo
prevaspitanje, ostvariti uticaj na druge da ne čine krivična djela, te uticati
na razvijanje i učvršćivanje društvene odgovornosti izražavanjem društvene
osude za krivično djelo i neophodnost poštovanja zakona.
Na
osnovu člana 108 st. 3 ZKP-a oštećena S. B. se sa imovinskopravnim zahtjevom
upućuje na parnični postupak, s obzirom da podaci u spisu ne pružaju pouzdan
osnov za odlučivanje o istom.
Na
osnovu člana 99 stav 1 ZKP u vezi sa članom 96 ZKP optuženi je dužan sudu
platiti troškove postupka u iznosu od 150,00 (stotinupedeset) KM na ime sudskog
paušala, te 100,00 (stotinu) KM na ime medicinskog vještačenja, na osnovu popisa
troškova Okružnog javnog tužilaštva u predmetu broj T13 0 KT 0044629 18 od dana
24.12.2018. godine, sve u roku od 30 (trideset) dana po pravosnažnosti presude.
Zapisničar:
Sudija
Marijana
Bunić
Zoran Milojica