• logo
  • osnovna stranica
  • Okružni privredni sud u Banjoj Luci

    Idi na sadržaj
    BosanskiHrvatskiSrpskiСрпскиEnglish

    SUDSKO PORAVNANJE (SUDSKA NAGODBA) 2017. godine

    23.02.2017.

             Sudsko poravnanje ili sudska nagodba je poseban pravni institut koji je regulisan odredbama članova 87-93 Zakona o parničnom postupku i on u stvari predstavlja način rješavanja spora pred prvostepenim sudom do kojeg obično dolazi uzajamnim popuštanjem stranaka (tužitelja i tuženog) i zaključenjem poravnanja/ nagodbe parnica prestaje da teče, a Zakon o parničnom postupku ovakav način rješavanja spora u potpunosti izjednačava sa pravosnažnom sudskom odlukom (presudom), jer on sprečava stranke da vode novu parnicu povodom istog zahtjeva.

     

            Predmet poravnanja/nagodbe je tužbeni zahtjev, kao predmet spora, s tim što se poravnanje/ nagodba može odnositi na cjelokupni tužbeni zahtjev ili na jedan njegov dio.

     

            Kada je riječ o pravnoj prirodi ovog instituta, on predstavlja jednu vrstu građansko-pravnog ugovora, kojim stranke uređuju svoj materijalno-pravni odnos, ali istovremenu i parničnu radnju stranaka kojom one utiču na sam ishod sudskog postupka, a koja za krajnju posljedicu ima pravosnažnost.

     

            Stranke mogu zaključiti sudsko poravnanje/nagodbu o predmetu spora u toku cijelog postupka do njegovog pravosnažnog okončanja.

     

            Sud će, vodeći računa o svojoj objektivnosti i nepristrasnosti, na pripremnom ročištu, kao i u toku cijelog postupka nastojati da stranke zaključe poravnanje/nagodbu a kako bi na odgovarajući način doprinosio poravnanju/ nagodbi sud može strankama predložiti kako da se nagode, vodeći računa o željama i interesima stranaka, prirodi sudskog spora, odnosima među strankama i drugim okolnostima.

     

            Pred sudom nije moguće zaključiti poravnanje/ nagodbu u pogledu zahtjeva kojima stranke ne mogu raspolagati, a to su ona raspolaganja koja se protive prinudnim propisima, na koji način sud štiti ustavnost i zakonitost, te ocjenjuje dopuštenost sudskog poravnanja/ nagodbe.

     

            Sporazum stranaka o poravnanju/nagodbi se unosi u zapisnik, a poravnanje/ nagodba je zaključena kada stranke potpišu zapisnik.

     

             Sporazum/nagodba sadrži i sporazum stranaka o troškovima, a ako stranke ne postignu sporazum o troškovima, mogu se dogovoriti da odluku o troškovima donese sud.

     

             Sud će strankama izdati ovjeren prepis zapisnika u koji je uneseno poravnanje/nagodba a ista ima snagu izvršne isprave, kao što je i pravosnažna presuda i na osnovu ovog zapisnika stranka može od nadležnog suda tražiti prinudno izvršenje činidbe, tj. radnje na koju prema sadržaju poravnanja/ nagodbe ima pravo.

     

             Postignuta sudska nagodba/ poravnanje se može pobijati samo tužbom i to zbog zaključenja iste u zabludi ili pod uticajem prinude ili prevare, a tužba se može podnijeti u roku od 3 mjeseca od dana saznanja za razloge pobijanja, a najkasnije u roku od 5 godina od dana zaključenja poravnanja/ nagodbe.

     

             Osnovna svrha zaključenja poravnanja/ nagodbe je da se riješi što veći broj predmeta u sudu mirnim putem, što može imati dalji pozitivan utjecaj na efikasnost sudskih postupaka, te na sveukupno unapređenja efikasnosti pravosuđa, čime se, u stvari, vrši i promjenu pristupa suda i stranaka rješavanju sporova, gdje se kao prioritet postavlja brzo i efikasno rješavanje, s

    akcentom na zadovoljstvo stranaka na ishod spora i uslugu suda.

     

             Kada je u pitanju visina takse koju stranke plaćaju kod poravnanja/ nagodbe, treba reći da je članom 2.Zakona o sudskim taksama RS predviđeno da taksu plaćaju obje stranke, ukoliko poravnanjem/nagodbom nije drukčije ugovoreno, dok je članom 6.navedenog zakona određeno da obaveza plaćanja takse za sudsko poravnanje/nagodbu nastupa kad se poravnanje/ nagodba zaključi.

     

            Tarifnim brojem 3.je propisano da se za sudsku nagodbu/poravnanje u toku prvostepenog postupka vrši plaćanje prema vrijednosti na koju su se stranke poravnale polovima takse propisane Tarifnim bojem 1.koji je propisan u samom Zakonu koji je objavljen na Web stranici ovog suda.

     

             Inače, u svim prvostepenim sudovima u BiH  u vremenskom periodu od 17.-28. aprila 2017. godine provodiće se aktivnosti pod nazivom ”Sedmica sudske nagodbe”, čiji obrazac će se u navedenom periodu od strane suda uz poziv na ročište dostavljati strankama u postupku, a istu obavijest možete vidjeti na linku pod nazivom ”Obavijest za stranke-dani sudske nagodbe.”

    Prikazana vijest je na:
    1742 PREGLEDA
    Kopirano
    Povratak na vrh

    SUDSKO PORAVNANJE (SUDSKA NAGODBA) 2017. godine

    23.02.2017.

             Sudsko poravnanje ili sudska nagodba je poseban pravni institut koji je regulisan odredbama članova 87-93 Zakona o parničnom postupku i on u stvari predstavlja način rješavanja spora pred prvostepenim sudom do kojeg obično dolazi uzajamnim popuštanjem stranaka (tužitelja i tuženog) i zaključenjem poravnanja/ nagodbe parnica prestaje da teče, a Zakon o parničnom postupku ovakav način rješavanja spora u potpunosti izjednačava sa pravosnažnom sudskom odlukom (presudom), jer on sprečava stranke da vode novu parnicu povodom istog zahtjeva.

     

            Predmet poravnanja/nagodbe je tužbeni zahtjev, kao predmet spora, s tim što se poravnanje/ nagodba može odnositi na cjelokupni tužbeni zahtjev ili na jedan njegov dio.

     

            Kada je riječ o pravnoj prirodi ovog instituta, on predstavlja jednu vrstu građansko-pravnog ugovora, kojim stranke uređuju svoj materijalno-pravni odnos, ali istovremenu i parničnu radnju stranaka kojom one utiču na sam ishod sudskog postupka, a koja za krajnju posljedicu ima pravosnažnost.

     

            Stranke mogu zaključiti sudsko poravnanje/nagodbu o predmetu spora u toku cijelog postupka do njegovog pravosnažnog okončanja.

     

            Sud će, vodeći računa o svojoj objektivnosti i nepristrasnosti, na pripremnom ročištu, kao i u toku cijelog postupka nastojati da stranke zaključe poravnanje/nagodbu a kako bi na odgovarajući način doprinosio poravnanju/ nagodbi sud može strankama predložiti kako da se nagode, vodeći računa o željama i interesima stranaka, prirodi sudskog spora, odnosima među strankama i drugim okolnostima.

     

            Pred sudom nije moguće zaključiti poravnanje/ nagodbu u pogledu zahtjeva kojima stranke ne mogu raspolagati, a to su ona raspolaganja koja se protive prinudnim propisima, na koji način sud štiti ustavnost i zakonitost, te ocjenjuje dopuštenost sudskog poravnanja/ nagodbe.

     

            Sporazum stranaka o poravnanju/nagodbi se unosi u zapisnik, a poravnanje/ nagodba je zaključena kada stranke potpišu zapisnik.

     

             Sporazum/nagodba sadrži i sporazum stranaka o troškovima, a ako stranke ne postignu sporazum o troškovima, mogu se dogovoriti da odluku o troškovima donese sud.

     

             Sud će strankama izdati ovjeren prepis zapisnika u koji je uneseno poravnanje/nagodba a ista ima snagu izvršne isprave, kao što je i pravosnažna presuda i na osnovu ovog zapisnika stranka može od nadležnog suda tražiti prinudno izvršenje činidbe, tj. radnje na koju prema sadržaju poravnanja/ nagodbe ima pravo.

     

             Postignuta sudska nagodba/ poravnanje se može pobijati samo tužbom i to zbog zaključenja iste u zabludi ili pod uticajem prinude ili prevare, a tužba se može podnijeti u roku od 3 mjeseca od dana saznanja za razloge pobijanja, a najkasnije u roku od 5 godina od dana zaključenja poravnanja/ nagodbe.

     

             Osnovna svrha zaključenja poravnanja/ nagodbe je da se riješi što veći broj predmeta u sudu mirnim putem, što može imati dalji pozitivan utjecaj na efikasnost sudskih postupaka, te na sveukupno unapređenja efikasnosti pravosuđa, čime se, u stvari, vrši i promjenu pristupa suda i stranaka rješavanju sporova, gdje se kao prioritet postavlja brzo i efikasno rješavanje, s

    akcentom na zadovoljstvo stranaka na ishod spora i uslugu suda.

     

             Kada je u pitanju visina takse koju stranke plaćaju kod poravnanja/ nagodbe, treba reći da je članom 2.Zakona o sudskim taksama RS predviđeno da taksu plaćaju obje stranke, ukoliko poravnanjem/nagodbom nije drukčije ugovoreno, dok je članom 6.navedenog zakona određeno da obaveza plaćanja takse za sudsko poravnanje/nagodbu nastupa kad se poravnanje/ nagodba zaključi.

     

            Tarifnim brojem 3.je propisano da se za sudsku nagodbu/poravnanje u toku prvostepenog postupka vrši plaćanje prema vrijednosti na koju su se stranke poravnale polovima takse propisane Tarifnim bojem 1.koji je propisan u samom Zakonu koji je objavljen na Web stranici ovog suda.

     

             Inače, u svim prvostepenim sudovima u BiH  u vremenskom periodu od 17.-28. aprila 2017. godine provodiće se aktivnosti pod nazivom ”Sedmica sudske nagodbe”, čiji obrazac će se u navedenom periodu od strane suda uz poziv na ročište dostavljati strankama u postupku, a istu obavijest možete vidjeti na linku pod nazivom ”Obavijest za stranke-dani sudske nagodbe.”