Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) je na sjednici održanoj 8. i 9.11.2016. godine usvojilo Politiku sigurnosti pravosudnog informacionog sistema Bosne i Hercegovine (Politika sigurnosti). Politika sigurnosti predstavlja rezultat aktivnosti usmjerenih na jačanje sigurnosti pravosudnog informacionog sistema i u njemu pohranjenih podataka. Ista predstavlja krovni dokument kojim se uređuje upravljanje sigurnošću pravosudnog informacionog sistema Bosne i Hercegovine i istovremeno utvrđuju minimalna obavezujuća pravila koja se odnose na postupanje, pristup, obradu, čuvanje i prenos podataka unutar pravosudnog informacionog sistema. Politika sigurnosti istovremeno ima za cilj podići nivo svijesti zaposlenih u pravosuđu o značaju zaštite informacija i unaprijediti njihova znanja o primjeni principa informacione sigurnosti, te osigurati adekvatnu zaštitu od mogućih rizika po pravosudni informacioni sistem i u njemu pohranjenih informacija.

Uloga pravosuđa u modernim i demokratskim društvima je šira i značajnija od one koja joj je namijenjena uobičajenom podjelom uloga u okviru matrice koju čine zakonodavna, izvršna i sudska vlast. U svijetu koji svakim danom postaje sve izazovnije mjesto, pravosuđe mora ostati garant vladavine prava, kao i mehanizam oživotvorenja ovog civilizacijskog principa na kojem počiva demokratija.

Bosna i Hercegovina (BiH) je svoje ključno strateško opredjeljenje definisala svojim evropskim putem, te poglavlje koje se odnosi na pravosuđe i osnovna prava, u ovom kontekstu, igra jednu od ključnih uloga u procesu pridruživanja Evropskoj uniji (EU). Međutim, ne treba zaboraviti da je vladavina prava civilizacijska tekovina koja, neprestano i u kontinuitetu, mora biti u fokusu pravosudnog sistema.

Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH (VSTV BiH), u tom smislu, ima jednu od ključnih uloga. Kao krovna pravosudna institucija, VSTV BiH ima obavezu i odgovornost izgradnje nezavisnog, nepristranog, profesionalnog i transparentnog pravosuđa, učvršćujući tako vladavinu prava i povjerenje javnosti u rad pravosuđa. Upravo je transparentnost pravosuđa neophodan uslov izgradnje povjerenja javnosti u njegov rad. Javnost, stoga, mora biti u mogućnosti da pristupi tačnim, provjerenim, ažurnim i razumljivim informacijama o radu i funkcionisanju pravosuđa, koje trebaju biti legislativno i institucionalno zagarantovane. Pri tome se, razumljivo, mora voditi računa o zaštiti garantovanih prava i pravnih interesa pojedinca, te pronaći, često, vrlo suptilan balans između interesa javnosti i pojedinca. Zbog toga, planska i kontinuirana komunikacija pravosuđa sa javnošću doprinosi kreiranju dobrih praksi tačnog, blagovremenog i ažurnog informisanja javnosti, sa jedne strane, te zaštite legitimnih pravnih interesa pojedinca, sa druge strane.

Ova komunikacijska strategija, stoga, ima ambiciju da, pored utvrđivanja ciljeva, poruka i principa komunikacije, kao i definisanja ciljnih grupa i komunikacionih kanala VSTV-a BiH, dâ strateški okvir i smjernice za unapređenje transparentnosti sudskog i tužilačkog sistema u BiH. Takođe, njen cilj je da definiše okvir interne komunikacije unutar institucije VSTV-a BiH, te kreira mehanizme disperzije ovlaštenja za komuniciranje sa javnošću putem medija, kao temelja decentralizacije komunikacije bosanskohercegovačkog (bh.) pravosuđa sa javnošću, kao i da stvori preduslove za unaprjeđenje kapaciteta za krizno komuniciranje.

VSTV BiH će, kao institucija, usmjeravati komunikacijske programe i aktivnosti definisane ovim dokumentom, kao „kišobran strategijom“ za cjelokupno pravosuđe. Dakle, neophodno je naglasiti da cjelokupna pravosudna zajednica, uključujući nosioce pravosudnih funkcija, strukovna udruženja, centre za edukaciju sudija i tužilaca, treba da uzme aktivno učešće u informisanju i edukovanju javnosti o pravosudnim temama, kako bi se, u konačnici, vratilo i ponovo izgradilo povjerenje građana u pravosudne institucije.

Ovaj priručnik sadrži korisne smjernice za adekvatnu kvalifikaciju krivičnog djela, te preporuke najboljih sudskih praksi za odmjeravanje otežavajućih i olakšavajućih okolnosti. Pored toga, priručnik sadrži preporuke za zaštitu prava žrtava pokušaja femicida u krivičnom procesu, posebno imajući u vidu njihova prava da budu tretirane s dostojanstvom i poštovanjem, da ne budu izložene predrasudama, da im se omogući pravo na zaštitu identiteta i sigurnosti, te pravo da traže naknadu nematerijalne štete koja je nastala izvršenjem zločina. 

U cilju što kvalitetnijeg odgovora pravosuđa u BiH, te dosljed­nosti sudske prakse u predmetima nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini, izrađen je Priručnik - Sudska raz­matranja slučajeva nasilja u porodici u BiH i kao dodatak priručniku Vodič u postupanju: Nasilje u porodici. Svrha publikacije je unapređenje odgovora pravosuđa na nasilje u porodici i predstavlja značajan korak u pravcu izgradnje adekvatne pravosudne reakcije na ovaj oblik kriminaliteta.

Priručnik i Vodič će pomoći sudovima u procjeni i razumijevanju predmeta nasilja u porodici, uključujući produ­bljivanje kritičkog razumijevanja društvenih okolnosti koje se označavaju kao olakšavajuće ili otežavajuće i unaprijedit će sudsku praksu i povećati dosljednost postupanja u pravosuđu.

Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) je na sjednici održanoj 11. februara 2015. godine usvojilo Smjernice za prevenciju seksualnog i rodno zasnovanog uznemiravanja u bh. pravosuđu.

Smjernice su rezultat višemjesečnog rada panela pravosudnih stručnjaka iz Bosne i Hercegovine koji su uzeli u obzir najbolje međunarodne prakse za tretiranje ove problematike.

U prilogu ove vjesti nalaze se publikacije objavljenje od strane VSTV-a