BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I  HERCEGOVINE

BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON GORAŽDE

KANTONALNI SUD U GORAŽDU

Broj: 05 0 U 001276 25 U

Goražde, 23.07.2025. godine

            Kantonalni sud u Goraždu, sudija Tanja Đajić, u upravnom sporu tužiteljica: 1. D. H. – Z. iz S., ulica ..., i M. S. L. iz B., ulica ..., R. S., koje zastupa punomoćnica Amela Methadžović, advokatica iz Sarajeva, ulica Branilaca Sarajeva broj 20, protiv akta broj: 01-02-1-191 od 08.01.2025. godine tuženog Grada Goražda, Gradskog vijeća, ulica Maršala Tita broj 2, u upravnoj stvari utvrđivanja javnog interesa za izgradnju obilaznice, nakon javne rasprave održane dana 04.07.2025. godine, dana 23.07.2025. godine donio je sljedeću

P R E S U D U

Tužba se odbija.

Odbija se zahtjev tužiteljica za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

Tužiteljice su dana 27.03.2025. godine ovom sudu podnijele tužbu protiv akta - Odluke o utvrđivanju javnog interesa za „Izgradnju obilaznice Goražde – faza 2“ broj: 01-02-1-191 od 08.01.2025. godine, tuženog organa Grada Goražda, Gradskog vijeća, kao konačnog u upravnom postupku.

Osporenim aktom tuženog organa utvrđen je javni interes za “Izgradnju obilaznice Goražde – faza 2” i da se radi izgradnje može pristupiti potpunoj eksproprijaciji između ostalih, nekretnine upisane na ime B. H., oca  tužiteljica i to: dijela k.č.103, u naravi zemljište pod zgradom, površine 555 m2, upisanoj posjedovni list broj 242 KO ... i zemljišnoknjižni uložak broj: 94 KO ... sa 1/3 dijela, sve prema skici eksproprijacije izrađene od strane Geodet d.o.o. Sarajevo, koja je sastavni dio odluke,  zatim je utvrđeno da je JP Ceste Federacije BiH korisnik potpune eksproprijacije za „Izgradnju obilaznice Goražde – faza 2, te da ova odluka ima karakter upravnog akta o utvrđivanju javnog interesa.

            Blagovremeno podnesenom tužbom tužiteljice pobijaju osporeni akt iz svih razloga navedenih u članu 12. stav 1., 2., 4. i 5. Zakona o upravnim sporovima, odnosno zbog povrede odredaba upravnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, sa prijedlogom da ovaj sud nakon održane rasprave na osnovu člana 28., 29., 33. i 34. Zakona o upravnim sporovima, usvoji tužbu, poništi pobijanu odluku i predmet vrati tuženom na ponovni postupak, te da tužiteljicama naknadi troškove sastava tužbe u iznosu do 1.800,00 KM i troškove sudske takse.

            U tužbi su navele da su na osnovu rješenja o nasljeđivanju Opštinskog suda u Sarajevu broj: 65 0 O 1060932 23 O od 26.12.2023. godine, zakonske nasljednice iza preminulog oca B. H., da je Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Područna kancelarija Novo Goražde donijela dana 31.01.2024. godine Rješenje o promjeni upisanog stanja broj: 21.60-952.1-11/2024 kojim su tužiteljice upisane između ostalog i kao posjednice u posjedovnom listu broj: 242 KO .... Dalje su navele da pobijani akt sadrži nedostatke koji sprečavaju ocjenu njegove zakonitosti i nedostatke koji ga čine ništavim. Obrazloženje odluke u kome je opisan postupak koji je prethodio donošenju odluke  ne može se smatrati razlozima za donošenje odluke, niti se može zaključiti koji je cilj za donošenje odluke. Iz Odluke se ne može zaključiti šta je cilj usvajanja odluke, niti su tužiteljice mogle saznati odlučne činjenice zašto je bilo neophodno udovoljiti prijedlogu korisnika eksproprijacije. Odluka mora sadržavati obrazloženje, jer se temelji na elaboratu u kome mora biti naznačen cilj eksproprijacije na osnovu člana 16. stav 2. Zakona o eksproprijaciji. U pobijanom aktu nije primijenjen zakon odnosno propis zasnovan na zakonu, jer je postupajući organ pogrešno primijenio odredbu člana 7. stav 3. Zakona o eksproprijaciji, pošto se namjerava eksproprisati samo dio nekretnine površine 555 m2, koje sadrži ucrtan objekat, pa ne postoji mogućnost eksproprijacije samo zemljišta pod zagradom niti dijela k.č. 103. Tuženi organ je povrijedio odredbu člana 58. Zakona o cestama Federacije Bosne i Hercegovine, jer  zaštitni pojas za magistralne ceste iznosi 20 metara od vanjskog ruba cestovnog pojasa, a tužiteljice ne znaju da li korisnik eksproprijacije namjerava eksproprisati nekretnine u zaštitnom pojasu. Tuženi organ je postupio suprotno odredbi člana 16. stav 4. Zakona o eksproprijaciji, jer odluku nije donio u roku od 60 dana od prijema prijedloga. Tužiteljicama uz odluku nisu dostavljeni akti na koje se tuženi poziva pa su uskraćene za mogućnost da se očituju o aktima i osnovanosti odluke, zbog čega je tuženi povrijedio odredbe člana 4. i 5. stav 2. Zakona o upravnom postupku.  Ističu da urbanistička saglasnost ima poseban značaj jer je jedan od osnovnih dokumenata na osnovu kojih nadležni organ odlučuje o tome da li postoji javni interes. Uz odluku tužiteljicama nije dostavio elaborat, pa do donošenja odluke nisu znale koji dio nekretnine će biti predmet eksproprijacije. Korisnik eksproprijacije niti bilo koji predstavnik organa nikada nisu izašli na lice mjesta da vide stvarno stanje na terenu. Nekretnina k.č. 103. uključuje voćnjak površine 4355 m 2 i kuću površine 96 m2. Ostalo je nejasno kako pored kuće površine 96 m2 i voćnjaka površine 4355m2,  može biti izuzeto zemljište pod zgradom. Tužiteljice ne znaju procijenjenu vrijednost nekretnina prema nalazu i mišljenju vještaka, jer im nalaz i mišljenje vještaka nije dostavljeno. Tužiteljice su uz tužbu dostavile rješenje o nasljeđivanju Opštinskog suda u Sarajevu broj: 65 0 O 1060932 23 O od 26.12.2023. godine, rješenje o promjeni upisanog stanja broj: 21.60-952.1-11/2024 od 31.01.2024. godine, pobijanu odluku i ZK uložak broj 94 KO ....

            U odgovoru na tužbu tuženi je naveo da u cijelosti ostaje kod pobijane  odluke, pa je predložio da se tužba odbije kao neosnovana. Istakao je da je Gradsko vijeće Grada Goražde na drugoj redovnoj sjednici održanoj dana 08.01.2025. godine donijelo pobijanu odluku u skladu sa važećim zakonskim propisima. Prijedlog odluke o utvrđivanju javnog interesa  dostavila je na usvajanje Služba za geodetske, imovinsko-pravne poslove i katastar nekretnina Grada Goražde, a nakon što je prethodno utvrdila  da prijedlog JP Ceste Federacije BiH d.o.o. za utvrđivanje javnog interesa sadrži svu dokumentaciju predviđenu članom 16. stav 2. Zakona o eksproprijaciji. Uz prijedlog je dostavljen Elaborat za potpunu eksproprijaciju nekretnina u svrhu izgradnje obilaznice Goražde-faza 2, a koji sadrži geodetsko-katastarski plan područja eksproprijacije, podatke o nekretninama za koje se predlaže utvrđivanje javnog interesa, procjenu vrijednosti nekretnina, cilj eksproprijacije i druge podatke za utvrđivanje javnog interesa. Pribavljeno je rješenje - Urbanistička saglasnost izdata od Ministarstva za urbanizam, prostorno uređenje i zaštitu okoline Bosanko-podrinjskog kantona Goražde broj: UP-1: 09-19-2/23, od 04.03.2024. godine, investitoru JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo, radi izgradnje navedene obilaznice na magistralnoj cesti M20, te je određeno da se radi o objektu stalnog karaktera saobraćajne infrastrukture, koji se nalazi u obuhvatu Prostornog plana za područje Bosansko-podrinjskog kantona Goražde („Službene novine BPK Goražde“, broj 6/16) kojim je planirana izgradnja obilaznice u skladu sa prostorno-planskom dokumentacijom. U prilogu odgovora na tužbu dostavlja spis u kojem je uložena: Odluka o utvrđivanju javnog interesa za Izgradnju obilaznice Goražde-faza 2 broj: 01-02-1-191, od 08.01.2025. godine, Popratni akt Službe Gradskom vijeću od 17.07.2024. godine, Zahtjev JP Ceste FBiH za utvrđivanje javnog interesa od 17.04.2024. godine i Dopuna zahtjeva od 08.07.2024. godine,  Elaborat o eksproprijaciji, Rješenje o urbanističkoj saglasnosti broj: UP-1:09-19-2/23 od 04.03.2024. godine, Izvod iz posjedovnog lista, ZK izvadak i Povratnice.

            Sud je po prijedlogu tužiteljica u skladu sa odredbama člana 28. stav 2. Zakona o upravnim sporovima održao javnu raspravu dana 04.07.2025. godine, kojoj su pristupili tužiteljica D. H. Z. i punomoćnica tužiteljica, te za tuženog ... Grada Goražde B. O. i D. K. – K., ... Gradskog vijeća. Na javnoj raspravi punomoćnica tužiteljica je izjavila da dopunjuje navode iz tužbe  koji se odnose na zaštitni pojas za k.č. 103 u zemljišnoknjižnom ulošku broj 94 i na k.č. 102 u istom ZK ulošku, jer je uvidom u skicu iz elaborata utvrdila da je osnovana pretpostavka da se radi o zaštitnom pojasu, kao i da su tužiteljice suvlasnice nekretnina označenih kao k.č. 102., upisanih u  zemljišnoknjižni uložak broj 94 KO ....

            Ispitujući zakonitost osporenog akta u skladu sa odredbom člana 34. Zakona o upravnim sporovima („Službene novine Federacije BiH“ broj 9/05), ovaj sud je odlučio kao u izreci ove presude iz sljedećih razloga:

Tužba nije osnovana.

Iz stanja upravnog spisa i osporenog akta proizlazi da je Gradsko vijeće Grada Goražda na svojoj drugoj redovnoj sjednici održanoj dana 08.01.2025. godine donijelo Odluku o izgradnji obilaznice Goražde – faza 2,  kojom je u članu 1. utvrđen javni interes za „Izgradnju obilaznice Goražde-faza 2”, pa se radi izgradnje iste može pristupiti potpunoj eksproprijaciji, između ostalih, nekretnine tužioca B. H. koja je navedena pod rednim brojem 39  i to: dijela k.č. 103 u naravi zemljište pod zgradom, površine 555 m2, upisane u posjedovni list broj 242 KO ... i zemljišnoknjižni uložak broj: 94 KO ..., sve prema skici eksproprijacije izgrađene od strane Geodet d.o.o. Sarajevo, koja je sastavni dio ove odluke. Članom 2. Odluke utvrđeno je da JP Ceste Federacije BiH korisnik potpune eksproprijacije za Izgradnju obilaznice Goražde – faza 2“, na nekretninama iz člana 1. ove odluke. Članom 3. Odluke određeno je da Odluka ima karakter upravnog akta o utvrđivanju javnog interesa. Iz obrazloženja pobijane odluke proizlazi da je Odluka donesena u skladu sa odredbom člana 14. stav 4. Zakona o eksproprijaciji.

Odredbom člana 14. stav 4. Zakona o eksproprijaciji ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj 70/07, 36/10, 25/12, 34/16) propisano je da odluku o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju objekata ili izvođenje radova na području opštine donosi opštinsko vijeće na čijem području se namjerava graditi objekat ili izvoditi radovi u skladu sa planskim dokumentima prostornog uređenja, dok je odredbom člana 16. stav 2. istog zakona  propisano da se prijedlog za utvrđivanje javnog interesa za eksproprijaciju podnosi, pored ostalog i opštinskom vijeću, putem opštinske službe za upravu za imovinsko-pravne poslove i da sadrži elaborat eksproprijacije (geodetsko-katastarski plan područja eksproprijacije, podatke o nekretninama za koje se predlaže utvrđivanje javnog interesa, procjenu vrijednosti nekretnina, cilj eksproprijacije i druge podatke za utvrđivanje javnog interesa).

            Iz rješenje o nasljeđivanju notara Kaseme Ćatović broj notarskog spisa: 244/2023  i broj sudskog spisa: 065 0 O 1060932 23 O od 26.12.2023. godine proizlazi da su tužiteljice zakonske nasljednice prvog nasljednog reda iza umrlog im oca B.  H. sa dijelom od po ½ na nekretninama označenim kao k.č. 102. i 103. upisanim u  zemljišnoknjižni uložak broj: 94 KO ... na ime B. H. u dijelu 1/3.

             Tužiteljica je izjavila da je pobijana Odluka nejasna, da nije ništa  detaljno opisano, da nije dobila nikakvu propratnu dokumentaciju uz odluku, da je u odluci  navedeno da je to zemljište pod objektom, ali ne zna da li se odnosi na dio kuće ili na čitavu kuću i šumu ispred kuće, jer  ništa nije određeno u odluci, da nije naznačeno ni koja je cijena koja bi se isplatila, da cijena zemljišta ne može biti ista kao cijena objekta, te da je uvidom u skicu iz elaborata na javnoj raspravi utvrdila da je granica parcele između ostalog i na k.č. 102. upisanoj u zemljišnoknjižni uložak broj 94, što nije navedeno u odluci koja se zasniva između ostalog i na predmetnom elaboratu.

Imajući u vidu citirane zakonske odredbe i stanje upravnog spisa, te izvedene dokaze na javnoj raspravi, proizilazi da je tuženi organ  pravilno primijenio materijalno pravo kada je u skladu sa odgovarajućim planskim dokumentima i na osnovu pribavljene dokumentacije koja se nalazi u spisu predmeta, utvrdio javni interes za izgradnju obilaznice Goražde – faza 2 kojom je obuhvatio i dio nekretnine tužiteljica. Tuženi organ je ovlašten da odlučuje o postupku eksproprijacije koja se provodi na teritoriji Grada Goražda na osnovu člana 14. stav 4. Zakona o eksproprijaciji.

Iz obrazloženja Odluke o utvrđivanju javnog interesa za „Izgradnju obilaznice Goražde – faza 2“ broj: 01-02-1-191 od 08.01.2025. godine, proizlazi da je JP Ceste Federacije Bosne i Hercegovine podnio prijedlog za utvrđivanje javnog interesa za potpunu eksproprijaciju nekretnina opisanih u dispozitivu, na području Grada Goražda, na dionici Sinica - Kazagići - Hubjeri - Sopotnica. U postupku je utvrđeno da prijedlog ispunjava zakonske uslove iz člana 16. Zakona o eksproprijaciji i sadrži sve podatke elaborata i to: rješenje Ministarstva za urbanizam, prostorno uređenje i zaštitu okoline Bosansko-podrinjskog kantona Goražde (urbanističku  saglasnost) broj: UP-1:09-19-2/23 od 04.03.2024. godine, elaborat za potpunu ekproprijaciju nekretnina u svrhu izgradnje obilaznice Goražde - faza 2 sačinjen od  Geodet d.o.o. Sarajevo sa skicom, (koji sadrži geodetsko-katastarski plan područja eksproprijacije, podatke o nekretninama za koje se predlaže utvrđivanje javnog interesa, procjenu vrijednosti nekretnina, cilj eksproprijacije i druge podataka za utvrđivanje javnog interesa), posjedovne listove za KO ..., KO ... i KO ..., i zemljišnoknjižne izvatke za ista područja, za nekretnine na kojima se planira izgradnja obilaznice.

Tuženi organ je na osnovu dostavljene dokumentacije utvrdio da je sačinjen elaborat eksproprijacije koji sadrži podatke o nekretninama za koje se predlaže utvrđivanje javnog interesa, te da je istim utvrđena okvirna vrijednost nekretnina koje se obuhvataju eksproprijacijom, a cilj eksproprijacije je izgradnja javnog puta kojim se rješava pitanje gradske obilaznice na magistralnoj cesti M20, što nesporno predstavlja javni interes.

Iz navedenih razloga nisu osnovani navodi tužiteljica da je tuženi povrijedio odredbu člana 4. Zakona o upravnom postupku, te da  je pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, kada iz obrazloženja pobijane Odluke proizilazi da prijedlog ispunjava zakonske uslove iz člana 16. Zakona o eksproprijaciji, a potom je navedeno sve što je dostavljeno uz prijedlog za utvrđivanje javnog interesa od strane JP Ceste Federacije BiH, pa tako utvrđeno činjenično stanje, prema ocjeni ovog suda nije dovedeno u pitanje.

            Neosnovani su tužbeni navodi da su povrijeđena pravila postupka jer tuženi pobijanu odluku nije donio u roku od 60 dana od prijema prijedloga za utvrđivanje javnog interesa. Na osnovu člana 16. stav 3. Zakona o eksproprijaciji propisano je da je nadležni organ dužan o prijedlogu za utvrđivanje javnog interesa odlučiti u roku od 60 dana od dana prijema tog prijedloga. Rok propisan odredbom člana 16. stav 3. Zakona o eksproprijaciji  je instruktivni rok kojim se podstiče efikasnost postupka, ali ne utiče na zakonitost pobijane odluke. Osim toga, nije propisana ni posljedica ako tuženi u tom roku ne donese odluku.

Prije donošenja pobijane odluke provedena je javna rasprava u postupku izdavanja okolinske dozvole za dionicu Sinica-Kazagići-Hubjeri-Sopotnica, koja je održana u prostorijama Gradske uprave dana 24.01.2018. godine, nakon čega je u prostorijama Mjesne zajednice Hubjeri dana 12.02.2020. godine prezentovan novelirani projekat za postupak eksproprijacije, što sve ukazuje da su vlasnici nekretnina koje trebaju biti eksproprisane bili upoznati sa postupkom koji je proveden prije donošenja odluke.

Javni interes za izgradnju obilaznice je utvrđen Prostornim planom Grada Goražda („Službene novine Grada Goražda“ broj 1/24) na osnovu člana 15. stav 2. Zakona o eksproprijaciji. Korisniku eksproprijacije JP Ceste Federacije BiH je prije podnošenja prijedloga za donošenje odluke o utvrđivanju javnog interesa, izdato rješenje Ministarstva za urbanizam, prostorno uređenje i zaštitu okoline Bosansko-podrinjskog kantona Goražde (urbanistička saglasnost) broj: UP-1:09-19-2/23 od 04.03.2024. godine, za izgradnju Obilaznice Goražde, na magistralnoj cesti M20, koja je donesena na osnovu kopije katastarskog plana, glavnog projekta i rješenja o okolinskoj dozvoli. U postupku ispitivanja zakonitosti odluke o utvrđivanju javnog interesa ovaj sud nije ovlašten preispitivati rješenje Ministarstva za urbanizam, prostorno uređenje i zaštitu okoline Bosansko-podrinjskog kantona Goražde (urbanističku saglasnost) broj: UP-1:09-19-2/23 od 04.03.2024. godine, koja je donesena u upravnom postupku izdavanja urbanističke saglasnosti.

Iz sadržaja tužbe proizlazi da se osporena Odluka pobija i zbog razloga koji se tiču pravnih i drugih posljedica koje bi mogle nastupiti u postupku eksproprijacije nekretnina što u ovom postupku nije dopušteno.

Naime, Odluka o utvrđivanju javnog interesa ne predstavlja rješenje o eksproprijaciji, koje se treba donijeti u postupku eksproprijacije. Nakon donošenja Odluke o utvrđivanju javnog interesa korisnik eksproprijacije može podnijeti prijedlog za eksproprijaciju u roku od dvije godine od donošenja odluke, u skladu sa odredbama člana 21. Zakona o eksproprijaciji. Rješenje po prijedlogu za eksproprijaciju donosi opštinska odnosno gradska služba za upravu na čijoj teritoriji se nalazi nekretnina za koju se eksproprijacija predlaže na osnovu odredbe člana 27. stav 1. i 2. Zakona o eksproprijaciji. U smislu Zakona o eksproprijaciji, nije propisana obaveza saslušanja stranaka prilikom donošenja odluke o utvrđivanju javnog interesa. Stoga vlasnici nekretnina ne učestvuju aktivno u postupku utvrđivanja javnog interesa, ali imaju pravo da pokrenu upravni spor na osnovu člana 16. stav 3. Zakona o eksproprijaciji, jer je odluka o utvrđivanju javnog interesa upravni akt protiv koje se može pokrenuti upravni spor. U konkretnom slučaju tužiteljicama je dostavljena pobijana odluka, pa im je time omogućeno da izjave pravni lijek i zaštite svoje interese, što su i učinile, budući da su pokrenule ovaj upravni spor  podnošenjem tužbe u skladu sa odredbama člana 16. stav 5. Zakona o eksproprijaciji.  Tuženi nije obavezan da uz odluku dostavi akte na koje se pozvao prilikom donošenja odluke, jer zakonom ta obaveza nije propisana, pa su neosnovani tužbeni navodi da je tuženi povrijedio odredbe člana 5. stav 2. Zakona o upravnom postupku. U postupku eksproprijacije prije donošenja rješenja o eksproprijaciji, a u skladu sa članom 27. stav 2. Zakona o eksproprijaciji, organ će saslušati vlasnika nekretnine o činjenicama u vezi sa eksproprijacijom. U ovom postupku pribavljaju se samo osnovni podaci o nekretninama, kao i drugi podaci za utvrđivanje javnog interesa za izgradnju objekta, dok se o pitanjima vezanim za vlasnika, odnosno posjednika nekretnine prema podacima iz zemljišnih i drugih javnih evidencija o nekretninama, kao i o pitanjima prethodnih radnji prije postupka eksproprijacije i gradnje objekta ne može raspravljati u ovoj upravnoj stvari. (Presuda Vrhovnog suda F BiH broj: 01 0 U 018375 23 Uvp od 14.12.2023. godine).

Neosnovani su prigovori tužiteljica  da je tuženi povrijedio odredbu člana 7. stav 3. Zakona o eksproprijaciji, jer je eksproprijacijom obuhvaćeno samo zemljište pod zgradom površine 555 m2, a nije obuhvaćan voćnjak površine 4355 m 2 i kuća površine 96 m2.  Naime, tuženi u postupku eksproprijacije odlučuje o eksproprijaciji preostalog dijela nekretnine koji nije obuhvaćen pobijanom odlukom na zahtjev vlasnika nekretnine koji mora dokazati da nema privredni interes da koristi preostali dio nekretnine koji nije eksproprisan, u skladu sa članom 11. Zakona o eksproprijaciji, a ne u postupku utvrđivanja javnog interesa. Iz skice elaborata proizlazi da je planirana izgradnja obilaznice  i na dijelu k.č. 102 upisane u zemljišnoknjižni uložak broj: 94 KO ..., ali pobijanom odlukom nije obuhvaćen dio k.č. 102, pa za istu eventualno može biti donesena dopuna odluke o javnom interesu ili da se o ovom prigovoru raspravi u postupku eksproprijacije.

Neosnovan je prigovori tužiteljica da je tuženi postupio suprotno odredbi člana 58. Zakona o cestama Federacije Bosne i Hercegovine, te pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje, jer  nije uzeo u obzir činjenicu da zaštitni pojas za magistralne ceste iznosi 20 metara od vanjskog ruba cestovnog pojasa, te da tužiteljice ne znaju da li  korisnik eksproprijacija namjerava eksproprisati nekretnine k.č 103. i k.č. 102. KO ... za koje pretpostavljaju da su u zaštitnom pojasu. Naime, pitanje da li neka nekretnina ulazi u zakonom definisan zaštitni pojas kao i posljedica toga za vlasnika, nije osnov za osporavanje odluke o javnom interesu, već se to isključivo raspravlja u postupku eksproprijacije, a iz elaborata se ne može utvrditi da je planirana gradnja na dijelu nekretnina  tužiteljica za koje pretpostavljaju da su u zaštitnom pojasu.

Nadalje, procjenu vrijednosti svih nekretnina izvršio je vještak poljoprivredne struke Haris Obarčanin koji je u nalazu i mišljenju  utvrdio najnižu i najvišu cijenu 1 m2 nekretnina uključujući i predmetne nekretnine, kako bi korisnik eksproprijacije mogao obezbijediti sredstva u visini tržišne vrijednosti nekretnine. Procjena vrijednosti nekretnina u fazi utvrđivanja javnog interesa nije konačna, niti se koristi za isplatu naknade, već je to orijentaciona procjena kojom se planira projekat i opravdava potreba za eksproprijacijom. Pri tome za drugačije rješavanje ove upravne stvari nije od značaja okolnost da navedeni akt o procjeni vrijednosti predmetnih nekretnina nije dostavljen tužiteljicama, a ni drugim vlasnicima nekretnina, pošto takva obaveza nije propisana Zakonom o eksproprijaciji, kao ni učešće vlasnika nekretnina koje su predmet eksproprijacije u postupku u kome se utvrđuje javni interes za eksproprijaciju nekretnina na osnovu dokumentacije propisane citiranim zakonskim odredbama. Konačna i obavezujuća procjena vrijednosti nekretnina se vrši u postupku eksproprijacije u kome se prethodno pokušava postići sporazum o visini naknade između korisnika eksproprijacije i vlasnika eksproprisane nekretnine u skladu sa odredbama člana 60. Zakona o eksproprijaciji. Ukoliko se ne postigne sporazum, vlasnik nekretnine ima pravo na sudsku zaštitu u skladu sa odredbama člana 62. Zakona o eksproprijaciji.

Ostale tužbene navode tužiteljica sud je cijenio, međutim isti nisu od uticaja na drugačije rješavanje, s obzirom na to da su paušalni i neutemeljeni, te nisu potkrepljeni bilo kakvim dokazima (npr. da se ne radi o javnom interesu, da nisu ispunjeni neki od zakonskih uslova iz člana 16. stav 2. Zakona o eksproprijaciji u pogledu  dostavljanja dokumentacije neophodne uz  prijedlog za eksproprijaciju).

Stoga, prema ocjeni ovog suda, tuženi je prilikom donošenja Odluke o utvrđivanju javnog interesa, koja se pobija tužbom, potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje i na takvo pravilno utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijenio i materijalno pravo, a takođe u Odluci se pozvao na priložene dokaze uz prijedlog za utvrđivanje javnog interesa i dao jasna obrazloženja u vezi s tim, a to sve nije dovedeno u pitanje bilo kojim tužbenim navodom.

            Kako sud zakonitost osporenog upravnog akta ispituje u granicama zahtjeva iz tužbe i vezan je razlozima iz tužbe, a kako nije našao da je osnovan bilo koji tužbeni navod, na osnovu odredbe člana 36. stav 2. Zakona o upravnim sporovima, odlučio je kao u izreci presude, odnosno odbio tužbu kao neosnovanu.

            Odluka o troškovima postupka donesena je na osnovu člana 386. stav 2., 387. i 396. ZPP, u vezi sa članom 55. Zakona o upravnim sporovima, pri čemu je ovaj sud  uzeo u obzir samo troškove koji su bili potrebni za vođenje parnice, kao i uspjeh stranaka u postupku. Kako tužiteljice nije uspjele sa tužbom, nije osnovan niti njihov zahtjev za nadoknadu troškova u upravnom sporu koji se odnosi na sastav tužbe u iznosu od 1.800,00 KM, te sudske takse na tužbu i presudu.

                                                                                                                Sudija

                                                                                                           Tanja Đajić, s.r.