Obilježavanje sedmice rodne ravnopravnosti u Bosni i Hercegovini se tradicionalno provodi u prvoj polovini mjeseca marta. U tom periodu se sagledavaju rezultati koji su postignuti na polju sprečavanja svih oblika diskriminacije zasnovane na polu, te ravnopravnom učešću žena u ekonomskom i društvenom razvoju.

Osnovni sud u Šamcu je Akcionim planom za implementaciju Strategije rodne ravnopravnosti u pravosuđu Bosne i Hercegovine za period 2025-2027. godina, kao jednu od aktivnosti predvidio Obilježavanje sedmice rodne ravnopravnosti.

Uvođenje rodne ravnopravnosti u sve oblasti društvenog života zahtijeva djelovanje u smislu promjene svijesti i povećanja znanja o uzrocima i posljedicama diskriminacije na osnovu pola. To je dugotrajan proces koji zavisi od brojnih društvenih okolnosti i uticaja na globalnom, regionalnom i lokalnom nivou. Naše društvo je tradicionalno i u njemu su ustaljeni stereotipi o ulozi žene u društvu. Neravnopravnost polova je najuočljivija u javnom i političkom životu, položaju na tržištu rada te povećanom nasilju nad ženama koje uključuje i nasilje u porodici. Ipak, rodna ravnopravnost se još uvijek ne tretira kao prioritet razvojnih strategija te se još uvijek shvata kao pitanje kojim se primarno bave žene.

Što se tiče stanja u pravosuđu Bosne i Hercegovine, prema podacima Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine za period 2023-2027, zastupljenost žena u pravosudnim organima je izraženija nego u ostalim oblastima javnog života.

Kada su u pitanju sudije, žene preovladavaju u Vrhovnom, okružnim i osnovnim sudovima. U Vrhovnom sudu Republike Srpske je 15 žena i 7 muškaraca, a funkciju predsjednika Vrhovnog suda obavlja žena. U okružnim sudovima u Republici Srpskoj je 66% nosilaca sudskih funkcija ženskog pola i 34% muškog pola, dok je omjer predsjednika okružnih sudova 33% žena i 67% muškaraca. U osnovnim sudovima u Republici Srpskoj je 40% predsjednika ženskog pola i 60% predsjednika muškog pola.

Visoki sudski i tužilački savjet BiH (VSTS) ima 15 članova od čega je 9 žena i 6 muškaraca, dok funkciju predsjednika obavlja muškarac.

Iako je u pravosudnoj vlasti učešće lica ženskog pola mnogo izraženije nego u ostalim oblastima javnog života ipak je uočljiva manja zastupljenost žena na rukovodećim pozicijama.

U Osnovnom sudu u Šamcu trenutni omjer nosilaca pravosudne funkcije je 50% žena i 50% muškaraca, a funkciju predsjednika obavlja žena. Omjer zaposlenih u sudu je 65% žena i 35% muškaraca.