BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
TUZLANSKI KANTON
OPĆINSKI SUD U ŽIVINICAMA
Broj: 33 0 K 077319 18 K
Živinice, 24.12.2019. godine
U IME FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE!
Općinski sud u Živinicama, sudija Fikreta Delić, uz sudjelovanje zapisničara Ćaze Aljić, u krivičnom predmetu protiv optuženih; A.Č. i I.Č., zbog produženog krivičnog djela - Zloupotreba položaja ili ovlaštenja - iz člana 383. stav 2 u vezi stava 1 u vezi sa članom 55. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, po optužnici Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona Tuzla broj: T03 0 KTK 0059018 16 od 22.02.2018. godine, nakon održanog usmenog, glavnog i javnog pretresa održanog dana 09.12.2019.godine, kojem su bili prisutni tužilac Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona - Dražen Milićević, optuženi A.Č. i I.Č., te njihovi branioci ; Radončić Mensur i Mazalović Braco, advokati iz Tuzle, a dana 24.12.2019.godine, u odsustvu KT TK, optuženih i branioca optuženih, donio je i javno objavio sljedeću;
P R E S U D U
Optuženi:
A.Č., sin S. i majke M. rođene G., rođen ... godine u P., općina K., stalno nastanjen u K., ul. ... ..., pismen, završio medicinski fakultet, po zanimanju doktor medicine, zaposlen u JZU Dom Zdravlja Kladanj, prosječna plaća u iznosu oko 2.000,00 KM, oženjen, bez djece, dobrog imovnog stanja, ..., državljanin BiH, JMBG ..., neosuđivan
I.Č., sin H. i majke E. rođene A., rođen .... godine u K., gdje je i stalno nastanjen u ulici ... br. ..., pismen, završio pravni fakultet, po zanimanju diplomirani pravnik, penzioner, penzija u iznosu oko 1.000,00 KM, oženjen, otac dvoje punoljetne djece, srednjeg imovnog stanja, ..., državljanin BiH, JMBG: ..., neosuđivan.
K r i v i s u
Što su:
1. U vremenskom periodu od 07.09.2007 do 21.12.2010. godine. godine, godine u Kladnju, radeći kao službene osobe i to A.Č. kao direktor Javne zdravstvene ustanove Dom Zdravlja Kladanj ( u daljem tekstu “Ustanova“ ), a I.Č. kao pomoćnik direktora i de facto sekretar iste Ustanove, svjesni da iskorištavanjem svoga službenog položaja I.Č. pribavljaju imovinsku korist koja kroz zajedničku štetnu posljedicu prelazi 10.000 KM, što su i htjeli,
pa je tako A.Č. postupajući suprotno članu 36. Statuta ove Ustanove br. 54/01 iz 2001.godine kojim je propisano da direktor odgovara za zakonitost rada Ustanove, a I.Č. suprotno članu 14. tačka 2. Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta br. 07/08 od 04.01.2008. godine kojim je propisana obaveza pomoćnika direktora da prati pravilnu primjenu opštih akata ustanove,
znajući da su članom 5. Pravilnika o plaćama Ustanove br. 892/07 iz 2007.godine i br.08/08 iz 2008.godine, definisane vrijednosti koeficijenata za obračun plaća zaposlenika Ustanove zdravstvenog i nezdravstvenog usmjerenja, kao i da je odredbama toga člana propisano da zaposlenima sa višom stručnom spremom pripada koeficijent za obračun i isplatu plaće u vrijednosti od 2,40 za zanimanje VII/I grupe – složeni poslovi i svjesni da I.Č. na osnovu njegove stručne spreme, pripada upravo taj koeficijent,
pa su postupili suprotno odredbama toga člana Pravilnika, na način da je I.Č. u okviru svojega ovlaštenja kao pomoćnik direktora i sekretar Ustanove sačinio, a A.Č. kao direktor Ustanove donio i potpisao Odluku br.953/07 od 07.09.2007.g., Odluku br.130/08 od 31.01.2008.g., Odluku br.386/08 od 04.04.2008.g. i Odluku br.607/08 od 05.06.2008.g., na osnovu kojih je I.Č. koji je tada imao završenu Višu stručnu spremu socijalnog radnika, dodijelio koeficijent vrijednosti za obračun i isplatu plaće u vrijednosti od 3,50 koji pripada zanimanju IX/I grupe za koje je potrebna Visoka stručna sprema zdravstvenog smjera i to: doktora medicine, doktora stomatologije, magistra farmacije i diplomiranog inženjera medicinske biohemije,
na koji način su I.Č. u vremenskom periodu od 01.10.2007.g., do 21.12.2010. godine, pribavili imovinsku korist koja se ogleda u razlici nezakonitog više isplaćenog iznosa plaće ovome uposleniku u ukupnom iznosu od 21.711,92 KM.
2. U vremenskom periodu od 05.06.2008 do 12.06.2013. godine, u Kladnju, radeći u istome svojstvu kao pod tačkom 1., svjesni da iskorištavanjem svoga službenog položaja vozaču Ustanove F.Č. pribavljaju imovinsku korist koja kroz zajedničku štetnu posljedicu prelazi 10.000 KM, što su i htjeli,
postupajući suprotno blanketnim propisima opisanim u tački 1. koji regulišu odgovornost i obaveze direktora i pomoćnika direktora Ustanove, znajući da su članom 5. Pravilnika o plaćama Ustanove br. 892/07 iz 2007.godine i br.08/08 iz 2008.godine, definisane vrijednosti koeficijenata za obračun plaća zaposlenika Ustanove zdravstvenog i nezdravstvenog usmjerenja, kao i da je odredbama toga člana propisano da zaposlenima sa KV stručnom spremom pripada koeficijent za obračun i isplatu plaće u vrijednosti od 1,50 za zanimanje III grupe i svjesni da F.Č. na osnovu njegove stručne spreme pripada upravo taj koeficijent,
pa su postupili suprotno odredbama toga člana Pravilnika, na način da su na osnovu Odluka opisanih pod tačkom 1., I.Č. u okviru svojega ovlaštenja kao pomoćnik direktora i sekretar ustanove sačinio a A.Č. kao direktor ustanove donio i potpisao Rješenje o rasporedu radnika na poslove i radne zadatke u grupu složenosti poslova i određivanje visine koeficijenata složenosti za obračun plaće i dodataka na plaću, broj 607-27/08 od 05.06.2008. godine, na osnovu kojih su F.Č. koji je tada imao završenu KV III stepen stručne spreme, dodijelio koeficijent vrijednosti za obračun i isplatu plaće u vrijednosti od 2,10 koji pripada zanimanju V grupe, za koje je potrebna VKV stručna sprema,
na koji način su F.Č. u vremenskom periodu od 01.05.2008. - 12.06.2013. godine, pribavili imovinsku korist koja se ogleda u razlici nezakonitog više isplaćenog iznosa plaće ovome uposleniku u iznosu od 18.453,86 KM
3. U vremenskom periodu od 05.06.2008 do 01.12.2009. godine u Kladnju, radeći u istome svojstvu kao pod tačkom 1., svjesni da iskorištavanjem svoga službenog položaja medicinskoj sestri Ustanove Ć.B. pribavljaju imovinsku korist, što su i htjeli,
postupajući suprotno navedenim blanketnim propisima u tački 1. koji regulišu odgovornost i obaveze direktora i pomoćnika direktora Ustanove, znajući da su članom 5. Pravilnika o plaćama Ustanove br. 892/07 iz 2007.godine i br.08/08 iz 2008.godine, definisane vrijednosti koeficijenata za obračun plaća zaposlenika Ustanove zdravstvenog i nezdravstvenog usmjerenja, kao i da je odredbama toga člana propisano da zaposlenima sa srednjom stručnom spremom zdravstvenog usmjerenja pripada koeficijent za obračun i isplatu plaće u vrijednosti od 2,10 za zanimanje VI grupe i svjesni da Ć.B. na osnovu njene stručne spreme, pripada upravo taj koeficijent,
pa su postupili suprotno odredbama toga člana Pravilnika, na način da su na osnovu Odluka opisanih pod tačkom 1., I.Č. u okviru svojega ovlaštenja kao pomoćnik direktora i sekretar ustanove sačinio a A.Č. kao direktor ustanove donio i potpisao Rješenje o rasporedu radnika na poslove i radne zadatke u grupu složenosti poslova i određivanje visine koeficijenata složenosti za obračun plaće i dodataka na plaću, broj 607-8/08 od 05.06.2008. godine, na osnovu kojih su Ć.B. koja je tada imala završen IV stepen, odnosno srednju stručnu spremu zdravstvenog usmjerenja, dodijelio koeficijent vrijednosti za obračun i isplatu plaće u vrijednosti od 2,60 koji pripada zanimanju VII/2 grupe, za koje je potrebna Viša školska sprema zdravstvenog usmjerenja,
na koji način su Ć.B. u vremenskom periodu od 01.05.2008.- 01.12.2009. godine, pribavili imovinsku korist koja se ogleda u razlici nezakonitog više isplaćenog iznosa plaće ovome uposleniku u iznosu od 4.810,76 KM.
dakle, da su kao službene osobe u Federaciji iskoristili svoj službeni položaj kako bi drugome pribavili kakvu korist koja prelazi 10.000,00 KM.
čime su, počinili produženo krivično djelo - Zloupotreba položaja ili ovlaštenja - iz člana 383. stav 2 u vezi stava 1 u vezi sa članom 55. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine,
pa im sud na temelju istog zakonskog propisa, te članova 41., 42., 49, 59, 60. stav 2. i 62.stav 1., 2. i 3. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, te čl. 300. ZKP-a F BiH, i z r i č e
UVJETNU OSUDU
Kojom se optuženom A.Č. utvrđuje kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci i istovremeno određuje da se ova kazna neće izvršiti ukoliko optuženi za vrijeme od 3 (tri) godine, po pravosnažnosti presude, ne učini novo krivično djelo.
Optuženom I.Č. utvrđuje kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 4 (četiri) mjeseca i istovremeno određuje da se ova kazna neće izvršiti ukoliko optuženi za vrijeme od 3 (tri) godine, po pravosnažnosti presude, ne učini novo krivično djelo.
Na temelju člana 114. Krivičnog zakona Federacije BIH od optuženog I.Č. se oduzima imovinska korist u iznosu od 21.711,92 KM, koju je dužan vratiti u roku od 6 mjeseci od dana prvosnažnosti presude i to uplatom u Budžet Federacije Bosne i Hercegovine, pod prijetnjom prinudnog izvršenja.
Na osnovu člana 202. stav 1. u vezi sa članom 199. stav 1. ZKP-a FBiH, obavezuje se optuženi A.Č. i I.Č. da na ime troškova krivičnog postupka solidarno plate iznos od 540,00 KM i troškova sudskog paušala u iznosu od po 100,00 KM, u roku od 30 dana od dana pravosnažnosti presude, pod prijetnjom prinudnog izvršenja.
O b r a z l o ž e n je
Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona je optužnicom broj; T03 0 KTK 0059018 16 od 22.02.2018.godine, optužilo je optužene A.Č. i I.Č., zbog produženog krivičnog djela - Zloupotreba položaja ili ovlaštenja - iz člana 383. stav 2 u vezi stava 1 u vezi sa članom 55. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine.
Sudija za prethodno saslušanje ovog suda je u skladu sa članom 243. ZKP-a FBiH potvrdio optužnicu dana 15.03.2018.godine, nakon čega su osumnjičeni dobili status optuženog.
Na ročištu za izjašnjenje o krivnji koje je održano 18.04.2018.godine, optuženi A.Č. i I.Č., su se izjasnili da ne priznaju krivnju za krivično djelo koje im se stavlja na teret.
S obzirom da je predmetna optužnica u cijelosti potvrđena od strane sudije za prethodno saslušanje i time stupila na pravnu snagu, a nije bilo priznanja od strane optuženih, niti je postignut sporazum o priznanju krivice, po tako potvrđenoj optužnici zakazan je glavni pretres na kome su izvedeni svi predloženi dokazi.
Na glavnom pretresu po prijedlogu KT TK provedeni su sljedeći dokazi; saslušani su svjedoci; F.Č.1, M.S., R.H., vještak ekonomske struke Varivoda Zoran, te je izvršen uvid i čitanje u materijalne dokaze; Zapisnik o saslušanju svjedoka F.Č.1 sačinjen u KT TK od 15.01.2018.godine, Zapisnik o saslušanju svjedoka R.H. sačinjen od strane MUP TK od 11.08.2017.godine, naredbu za vještačenje KT TK od 02.02.2018.godine, dopuna nalaza i mišljenja od 16.02.2018.godine, pojašnjenje dopune nalaza i mišljenja od 08.04.2019.godine, uvid i čitanje u zajedničke dokaze za sve tačk optužnice; Odluka o imenovanju vršioca dužnosti direktora JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 479/07 od 17.05.2007. godine, Odluka o izboru i imenovanju direktora JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 798/07 od 30.07.2007. godine, Odluka o razrješenju dužnosti direktora JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 935/11 od 02.08.2011. godine, Ugovor o radu zaključen između JZU Dom zdravlja Kladanj i I.Č. broj: 1345/07 od 26.12.2007. godine, Rješenje o razrješenju pomoćnika direktora ustanove JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 1522/11 od 20.10.2011. godine, Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti zdravstva na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine „Službene novine FBiH“ broj: 61 od 10.09.2007. godine, Statut JZU Dom zdravlja Kladanj od broj: 54/01 od 31.01.2001. godine, Odluka o usvajanju Statuta JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 54/01 od 31.01.2001. godine, Odluka o davanju saglasnosti na Statut JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 01-37-586/01 od 31.03.2001. godine, Odluka o usvajanju na Statuta JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 54/01 od 31.01.2001. godine, Statut o izmjenama i dopunama Statuta broj: 663/07 od 15.06.2007. godine, Pravilnik o plaćama JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 08/08 od 04.01.2008. godine, Pravilnik o plaćama JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 892/07 od 23.08.207. godine, Pravilnik o radu JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 09/08 od 04.01.2008. godine, Odluka o usvajanju Pravilnika o radu JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 09/08 od 04.01.2008. godine, Organizacija i sistematizacija poslova i radnih zadataka JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 07/08 od 04.01.2008. godine, Odluka o rasporedu uposlenika Ustanove u grupe složenosti poslova sa utvrđivanjem koeficijenata složenosti i dodataka na plaću JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 953/07 od 07.09.2007. godine, Odluka o rasporedu uposlenika Ustanove u grupe složenosti poslova sa utvrđivanjem koeficijenata složenosti i dodataka na plaću JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 607/08 od 05.06.2008. godine, Odluka o rasporedu uposlenika Ustanove u grupe složenosti poslova sa utvrđivanjem koeficijenata složenosti i dodataka na plaću JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 386/08 od 04.04.2008. godine, Odluka o rasporedu uposlenika Ustanove u grupe složenosti poslova sa utvrđivanjem koeficijenata složenosti i dodataka na plaću JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 130/08 od 31.01.2008. godine, dokazi za TAČKU 1.; Potvrda o privremenom oduzimanju predmeta MUP Tuzla broj:08-05/3-5-04.2-3-272/14 od 11.08.2014. godine, Zapisnik o dobrovoljnoj predaji predmeta i dokumentacije MUP Tuzla broj:08-05/3-5-04.3-4379/15 od 11.08.2017. godine, Diploma o završenom studiju za sticanje više spreme na višoj školi za socijalne radnike u Sarajevu na ime I.Č. od 01.03.1989. godine, Uvjerenje o završenom studiju Pravni fakultet Kiseljak na ime I.Č. broj: ... od 21.12.2010. godine, Diploma o stečenoj akademskoj tituli i stručnom zvanju Bachelor poslovnog prava Pravni fakultet u Kiseljaku na ime I.Č. broj: ... od 23.04.2011. godine, Diploma o stečenom visokom obrazovanju u stručnom nazivu diplomirani pravnik Alfa univerzitet Beograd broj: ... od 05.12.2012. godine, Obračun osnovne neto plaće za zaposlenika I.Č. za period 2007 – 2011. godina, Elementi obračuna plate 2005. godina – I.Č., Elementi obračuna plate 2006. godina – I.Č., Elementi obračuna plate 2007. godina – I.Č., Elementi obračuna plate 2008. godina – I.Č., Elementi obračuna plate 2009. godina – I.Č., Elementi obračuna plate 2010. godina – I.Č., Elementi obračuna plate 2011. godina – I.Č., Obračun bruto i neto plate za mjesec januar – decembar 2007. godine za I.Č., Obračun bruto i neto plate za mjesec januar – decembar 2008. godine za I.Č., Obračun bruto i neto plate za mjesec januar – decembar 2009. godine za I.Č., Obračun bruto i neto plate za mjesec januar – decembar 2010. godine za I.Č., Obračun bruto i neto plate za mjesec januar - decembar 2011. godine za I.Č., dokazi za TAČKU 2.; Potvrda o privremenom oduzimanju predmeta MUP Tuzla broj:08-05/3-5-04.2-3-4379/14 od 04.01.2018. godine, Zapisnik o dobrovoljnoj predaji predmeta i dokumentacije MUP Tuzla broj:08-05/3-5-04.3-4379/15 od 04.01.2018. godine, Uvjerenje o položenom ispitu za vršenje tehničkog pregleda vozila na ime F.Č. od 03.06.2001. godine, Diploma o položenom završnom ispitu Automobilski školski centar Zemun od 20.03.1978. godine, Svjedočanstvo Škole za kvalifikovane radnike broj:... od 29.03.1977. godine, Svjedočanstvo o završnom ispitu Mašinsko saobraćajni školski centar u Tuzli od 26.06.1975. godine, Svjedočanstvo o završenom trećem razredu za zanimanje automehaničara Mašinsko saobraćajni školski centar u Tuzli od 21.05.1975. godine, Svjedočanstvo na ime F.Č. od 30.08.1974. godine, Svjedočanstvo o završenom prvom razredu za zanimanje automehaničara Mašinsko saobraćajni školski centar u Tuzli od 28.08.1973. godine, Akt JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 3064-2/2017 od 30.11.2017. godine, Rješenje o prestanku radnog odnosa JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 3064/2017 od 30.11.2017. godine, Obrazac JS3100 Porezna uprava FBiH na ime F.Č. od 30.10.2017. godine, Ugovor o radu zaključen između JZU Dom zdravlja Kladanj i F.Č. od 21.08.2007. godine, Rješenje o rasporedu radnika na poslove i radne zadatke, u grupu složenosti poslova i određivanje visine koeficijenata složenosti za obračun plaće i dodataka na plaću broj: 607-27/08 od 05.06.2008. godine, Rješenje o privremenom rasporedu na radno mjesto i određivanje visine koeficijenata za obračun plaće JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 1102/13 od 12.06.2013. godine, Odluka o privremenom razrješenju šefa voznog parka JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 1100/13 od 12.06.2013. godine, Rješenje o rasporedu na radno mjesto i određivanje visine koeficijenata za obračun plaće JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 2160/13 od 20.12.2013. godine, Odluka o razrješenju šefa voznog parka JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 2159/13 od 20.12.2013. godine, Obračun bruto i neto plate za mjesec januar – decembar 2007. godine za F.Č., Obračun bruto i neto plate za mjesec januar – decembar 2008. godine za F.Č., Obračun bruto i neto plate za mjesec januar – decembar 2009. godine za F.Č., Obračun bruto i neto plate za mjesec januar – decembar 2010. godine za F.Č., Obračun bruto i neto plate za mjesec januar – decembar 2011. godine za F.Č., Obračun bruto i neto plate za mjesec januar – decembar 2012. godine za F.Č., Obračun bruto i neto plate za mjesec januar – decembar 2013. godine za F.Č., dokazi za TAČKU 3.; Potvrda o privremenom oduzimanju predmeta MUP Tuzla broj:08-05/3-5-04.2-3-4379/15 od 04.01.2018. godine, Zapisnik o dobrovoljnoj predaji predmeta i dokumentacije MUP Tuzla broj: 08-05/3-5-04.3-4379/15 od 04.01.2018. godine, Uvjerenje RO Dom zdravlja Kladanj broj: 203-18 od 31.03.1981. godine na ime Ć.B., Uvjerenje o položenom stručnom ispitu Ministarstvo zdravstva TK-a broj: 13/1-34-23240/09 od 18.12.2009. godine na ime Ć.B., Potvrda o položenom stručnom ispitu u zvanju akušerska sestra tehničar Zavod za javno zdravstvo TK-a Tuzla broj: 04-153-5/81 od 26.11.2002. godine na ime Ć.B., Uvjerenje o stečenom akademskom zvanju Fakultet zdravstvenih nauka Panevropski univerzitet Banja Luka broj: ... od 10.11.2009. godine, Diploma o završenoj srednjoj školi Srednja medicinska škola Tuzla djelovodni broj:... od 27.06.1977. godine, Rješenje o rasporedu radnika na poslove i radne zadatke, u grupu složenosti poslova i određivanje visine koeficijenata složenosti za obračun plaće i dodataka na plaću JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 607-8/08 od 05.06.2008. godine, Ugovor o radu zaključen između JZU Dom zdravlja Kladanj i Ć.B. od 21.08.2007. godine, Odluka o razrješenju glavne medicinske sestre JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 227/12 od 03.02.2012. godine, Rješenje o rasporedu radnika na poslove i radne zadatke, u grupu složenosti poslova i određivanje visine koeficijenata složenosti za obračun plaće i dodataka na plaću JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 228/12 od 03.02.2012. godine, Obračun bruto i neto plate za mjesec januar – decembar 2007. godine za Ć.B., Obračun bruto i neto plate za mjesec januar – decembar 2008. godine za Ć.B., Obračun bruto i neto plate za mjesec januar – decembar 2009. godine za Ć.B., te uvid u Izvod iz kaznene evidencije za optuženog A.Č. PS K. broj: 08-05/6-4-04.7-3-639/16 od 16.05.2016. godine, Izvod iz kaznene evidencije za optuženog I.Č. i Popis troškova od 22.02.2018. godine.
Po prijedlogu odbrane optuženih A.Č. i I.Č., provedeni su sljedeći dokazi; saslušani su svjedoci; M.Š., Ć.B., F.Č., E.Z., optuženi A.Č. i I.Č. su saslušani u svojstvu svjedoka, te je izvršen uvid i čitanje u materijalne dokaze; uvjerenje o položenom ispitu za vršenje tehničkog pregleda vozila na ime F.Č. broj; 508/01 od 03.06.2001.godine izdato od strane „Tehnounion“ Sarajevo, Potvrda Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u FBiH od 27.03.2019.godine na ime I.Č.,Izvještaj o radu i poslovanju JZU Dom zdravlja Kladanj za 2011.godinu, Izvještaj o radu i poslovanju JZU Dom zdravlja Kladanj za 2012.godinu, Izvještaj o radu i poslovanju JZU Dom zdravlja Kladanj za 2013.godinu, Izvještaj o radu i poslovanju JZU Dom zdravlja Kladanj za 2014.godinu, Izvještaj o radu i poslovanju JZU Dom zdravlja Kladanj za 2015.godinu,Ugovor o pružanju usluga zdravstvene zaštite između ZZO i JZU Dom zdravlja Kladanj od 31.12.2007.g., Anex Ugovora na Ugovor o pružanju usluga zdravstvene zaštite broj: 02-37-2330-7/07 od 31.12.2007.g. sa Pregledom zdravstvenih usluga koje će Ustanova potpisnica Ugovora pružati osiguranicima i planom rashoda za usluge CT-a za 2008.godinu, kao i obračun sredstava-izmjene i dopune finansijskog plana za 2008.g., Ugovor o pružanju usluga zdravstvene zaštite između ZZO TK i JZU Dom zdravlja Kladanj od 23.01.2009.g.,Ugovor o pružanju usluga zdravstvene zaštite između ZZO TK i JZU Dom zdravlja Kladanj od 01.02.2010.g.,Ugovor o pružanju usluga zdravstvene zaštite između ZZO TK i JZU Dom zdravlja Kladanj od 22.04.2011.g.,Ugovor o privremenom regulisanju pružanju usluga zdravstvene zaštite na primarnom nivou između ZZO TK i JZU Dom zdravlja Kladanj od 29.11.2011.g.,Ugovor o regulisanju pružanju primarne zdravstvene zaštite između ZZO TK i JZU Dom zdravlja Kladanj od 16.04.2012.g.,PREGLED zdravstvenih usluga koje će ustanova potpisnica Ugovora pružati osiguranicima i planom rashoda za usluge CT-a za 2008.godine, kao i obračun sredstava – izmjene i dopune finansijskog plana za 2008.godinu,PREGLED zdravstvenih usluga koje će ustanova potpisnica Ugovora pružati osiguranicima u 2009.godini i planom rashoda za usluge CT-a za JZU DZ Kladanj za 2009.godine i prilog broj 4 Primarna zdravstvena zaštita, Pregled zdravstvenih usluga koje će ustanova potpisnica Ugovora pružati osiguranicima u 2010.godini i planom rashoda za usluge CT-a za JZU DZ Kladanj za 2010.godine i prilog broj 4 – Obračun rasporeda sredstava po vrstama zdravstvene zaštite i prilog broj 5 – Aplikacija JZU Dom zdravlja Kladanj na program za pružanje zdravstvene zaštite osiguranim licima za 2010.g.,Pregled zdravstvenih usluga koje će ustanova potpisnica Ugovora pružati osiguranicima u 2011.godini – sa obračunom rasporeda sredstava po vrstama zdravstvene zaštite za osigurana lica Općine Kladanj za Ugovor u 2011.godini i prilog broj 5 - Aplikacija JZU Dom zdravlja Kladanj na program za pružanje zdravstvene zaštite osiguranim licima za 2011.g.,Pregled zdravstvenih usluga koje će ustanova potpisnica Ugovora pružati osiguranicima sa područja svoje opštine za period od 01.01. a najduže do 31.03.2012.godine sa pregledom usluga labaratorijske dijagnostike-hematološki i biohemijski labaratorij i mikrobiološki labaratorij, te pregled zdravstvenih usluga koje će Ustanova potpisnica Ugovora pružati osiguranicima sa drugih opština za period od 01.01. do 31.03.2012.godine; Obračun rasporeda sredstava po vrstama zdravstvene zaštite za period od 01.01. do 31.03.2012.godine, Aplikacija JZU Dom zdravlja Kladanj na program za pružanje zdravstvene zaštite osiguranim licima sa područja Opštine Kladanj za period od 01.01. a najduže do 31.03.2012.godine,Pregled zdravstvenih usluga koje će ustanova potpisnica Ugovora pružati osiguranicima sa područja svoje opštine u 2012.godini sa pregledom usluga labaratorijske dijagnostike-hematološki i biohemijski labaratorij i mikrobiološki labaratorij koji će Ustanova potpisnica pružati osiguranicima svoje opštine u 2012.godini, te pregled zdravstvenih usluga koje će umjesto ustanove potpisnice Ugovora pružati druge ustanove u 2012.godini; Obračun rasporeda sredstava po vrstama zdravstvene zaštite za osigurana lica Opštine Kladanj za Ugovor u 2012.godini, Aplikacija JZU Dom zdravlja Kladanj na program za pružanje zdravstvene zaštite osiguranim licima sa područja Opštine Kladanj za 2012.godinu,Pravilnik JZU Dom zdravlja Kladanj o unapređenju kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga, januar 2009.g.,Odluka direktora JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 1036/08 od 26.09.2008.godine o imenovanju Komisije za poboljšanje kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga,Odluka direktora JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 1143/08 od 14.10.2008.godine o imenovanju koordinatora Komisije za poboljšanje kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga,Odluka direktora JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 219/12 od 20.02.2012.godine o razrješenju koordinatora Komisije za poboljšanje kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga,Odluka direktora JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 2161/13 od 20.12.2013.godine o imenovanju šefa voznog parka,Odluka direktora JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 311/15 od 09.02.2015.godine o razrješenju šefa voznog parka,Odluka direktora JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 145/01 od 19.04.2001.godine o upućivanju zaposlenika na osposobljavanje za kontrolora tehničke ispravnosti motornih vozila,Rješenje direktora JZU Dom zdravlja Kladanj broj:1101/13 od 12.06.2013.odine o privremenom rasporedu radnika M.S.1 na radno mjesto i određivanje visine koeficijenta za obračun plaće,Rješenje direktora JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 2162/13 od 20.12.2013.godine o rasporedu radnika M.S.1 na radno mjesto i određivanje visine koeficijenta za obračun plaće,Rješenje v.d. direktora JZU Dom zdravlja Kladanj broj:316/15 od 10.02.2015.godine o rasporedu radnika M.S.1 na poslove i radne zadatke, u grupu složenosti poslova i određivanje visine koeficijenta složenosti za obračun plaće.
Na glavnom pretresu održanom dana 24.04.2019.godine, nakon izlaganja nalaza i mišljenja vještaka Varivoda Zorana, KT TK je naveo da vrši preciziranje činjeničnih navoda tačke 1 i 2 optužnice u pogledu visine koristi koja je pribavljena radnjama optuženih pa tako u; tački 1. u posljednjem redu iznos od „21.690,78 KM „ se mijenja iznosom „21.711,92 KM“, te u tački 2. umjesto iznosa „21.594,76 KM, se zamjenjuje iznosom od „18.453,86“, te na glavnom pretresu održanom dana 09.12.2019.godine, da se u tačci 1. pasus prvi, tački dva pasus prvi, ispred riječi „imovinsku“ briše se riječ „protivpravnu“, te u četvrtom pasusu iste tačke, dok u ostalom dijelu činjenični opis optužnice ostaje neizmijenjen.
Optuženim i braniocima optuženih je pružena mogućnost da se izjasne na izmjenjenu optužnicu, te su branioci optuženih i optuženi naveli, da su razumjeli izmjenu optužnice, kao i da istim nije potrebno vrijeme za pripremu odbrane, te obzirom da se radi o malim izmjenama činjeničnog opisa iz optužnice, sud smatra da je ovakvu izmjenu KT TK izvršio u skladu s odredbom člana 290 Zakona o krivičnom postupku FBiH, gdje je propisano „ Ako tužilac ocijeni da izvedeni dokazi ukazuju da se izmijenilo činjenično stanje izneseno u optužnici, on može do okon�anja dokaznog postupka izmijeniti optužnicu“, te je sud istu i prihvatio, a nije bilo ni prigovora od strane optuženih i branioca optuženih.
U završnoj riječi postupajući tužitelj KT TK je naveo; KT TK je nakon ovako provedenog postupka, na nesumnjiv način dokazalo da su optuženi A.Č. radeći kao direktor JU DZ Kladanj i I.Č., radeći kao pomoćnik u istoj ustanovi počinili produženo krivično djelo - Zloupotreba položaja ili ovlaštenja - iz člana 383. stav 2 u vezi stava 1 u vezi sa članom 55. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, a što jasno proizilazi iz dokaza koje je tužilaštvo izvelo tokom dokaznog postupka.
Tužilaštvo je dokazalo sve činjenične navode iz optužbe, prije svega materijalnim dokazima.
Tako je apsolutno nesporno da su imenovni zaista obavljali navedene funkcije u DZ Kladanj, a da je I.Č. obavljao i funkciju Sekretara ustanove, iako i za to nije imao predvidjenu stručnu spremu.
Nesporno je da je članom 36. Statuta ove Ustanove br. 54/01 iz 2001.godine propisano je direktor A.Č. odgovara za zakonitost rada Ustanove, a da je članom 14. tačka 2. Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta br. 07/08 od 04.01.2008. godine propisana obaveza pomoćnika direktora – odnosno I.Č., da prati pravilnu primjenu opštih akata ustanove, kao i da prati i proučava opšte akte i usklađuje sa zakonskim i drugim propisima.
To znači da je optuženi I.Č. bio obavezan da prati pravilnu primjenu pravilnika o platama kao i kolektivnog ugovora, a optuženi A.Č. za donošenje zakonitih akata u ovoj ustanovi.
Da su optuženi iskoristili svoj službeni položaj kako bi prije svega I.Č., a zatim i F.Č. kao i Ć.B. pribavili korist u vidu razlike nezakonito više isplaćene plate, proizilazi prije svega iz Pravilnika o plaćama Ustanove br. 892/07 iz 2007.godine i br.08/08 iz 2008.godine, koji je donio upravo optuženi A.Č..
Tako su članom 5. istoga pravilnika definisane vrijednosti koeficijenata za obračun plaća zaposlenika Ustanove, te je njemu, kao i I.Č. kao njegovom pomoćniku i sekretaru ustanove, itekako bilo poznato da je odredbama toga člana propisano da zaposlenima sa višom stručnom spremom, pripada koeficijent za obračun i isplatu plaće u vrijednosti od 2,40 za zanimanje VII/I grupe – složeni poslovi, kao što im je bilo poznato da I.Č. na osnovu njegove tadašnje Više stručne spreme, pripada upravo taj koeficijent, a ne koeficijent od 3,50 koji pripada doktorima medicine ili stomatologije, magistru farmacije ili diplomiranom inženjera medicinske biohemije.
Takođe im je bilo poznato da F.Č., temeljem istoga člana 5. pripada koeficijent za obračun i isplatu plaće u vrijednosti od 1,50 jer je isti tada imao KV stručnu spremu, pa su mu ipak dodijelili nepridjaući koeficijent od 2,10, za koje je bila potrebna VKV stručna sprema, koju ovaj zaposlenik nije imao.
Bilo im je poznato i da Ć.B. na osnovu njene stručne spreme, pripada koeficijent od 2,10, jer je ista u to vrijeme imala završenu srednju medicinsku školu, pa su joj opet dodijelili koeficijent 2,60, za koji je potrebna viša školska sprema.
Da je I.Č. u okviru svojega ovlaštenja kao pomoćnik direktora i sekretar Ustanove sačinio a A.Č. kao direktor Ustanove donio i potpisao Odluku br.953/07 od 07.09.2007.g., Odluku br.130/08 od 31.01.2008.g., Odluku br.386/08 od 04.04.2008.g. i Odluku br.607/08 od 05.06.2008.godine kao i Rješenje o rasporedu radnika na poslove i radne zadatke u grupu složenosti poslova i određivanje visine koeficijenata kako za Ć.B., tako i za F.Č., proizilazi kako iz samih ovih akata, tako i iskaza svjedoka F.Č.1, M.S., svjedočenja optuženih, kao i iz člana 14. tačka 2. Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta br. 07/08 od 04.01.2008. godine kojim je za sekretara ustanove propisano je da između ostalog, izrađuje nacrte odluka i zaključaka, nacrte svih vrsta ugovora, obavlja kadrovske i personalne poslove, izrađuje nacrte opštih akata i dr. koje akte potpisuje direktor.
Ovim odlukama, odnosno rješenjima optuženi su dodijelili koeficijent I.Č. od 3,50, a istim odlukama kao i pripadajućim Rješenjima su F.Č. dodijelili 2,10 a Ć.B. od 2,60. koji im temeljem njihove završene stručne spreme kao i odredbama Pravilnika o plaćama i Kolektivnog ugovora NE PRIPADAJU.
Da je istim licima nezakonito isplaćen veći iznos plate nego što ima po njihovoj stručnoj spremi pripada, proizilazi iz nalaza i mišljenja vještaka Varivoda Zorana.
Da Ć.B., I.Č. i F.Č. nisu tempore criminis imali adekvatnu završenu stručnu spremu proizilazi iz sljedećih dokaza:
Iz diplome I.Č. iz 1989. godine proizilazi da je isti stekao zvanje socijalnog radnika, odnosno više stručne spreme, dok iz Uvjerenja o završenom studiju Univerziteta u Travniku, Pravnog fakulteta u Kiseljaku proizilazi da je I.Č. tek 21.12.2010. godine stekao stručnu spremu VSS-bačelor poslovnog prava.
Iz diplome o položenom završnom ispitu iz 1978. godine jasno proizilazi da je F.Č. imao KV zvanje za vozača motornih vozila, a iz svjedočanstva o završnom ispitu Mašinsko saobraćajnog centra u Tuzli iz 1975. godine takođe proizilazi da je F.Č. imao KV stručnu spremu. Iz ugovora o radu između Doma zdravlja Kladanj i F.Č. proizilazi, iz člana 2, da ovaj zaposlenik obavlja poslove KV vozača saniteta, dok u članu 7 je propisano da će poslodavac zaposleniku isplaćivati osnovnu platu prema Pravilniku o platama.
Iz Rješenja o rasporedu radnika na poslove i radne zadatke u grupu složenosti poslova i utvrđivanje visine koeficijenta složenosti za obračun plate i dodataka na platu od 05.06.2008. godine proizilazi da je optuženi A.Č. rasporedio F.Č. na poslove-radne zadatke šefa voznog parka za koje se traži V stepen stručne spreme, te koeficijent složenosti 2,10, iako po stručnoj spremi taj koeficijent ovom radniku nije pripadao.
Da je to tako proizilazi iz Rješenja broj 1102/13 od 12.06.2013. godine, direktora Doma zdravlja Kladanj F.Č.1 koji je naslijedio optuženog A.Č. i koji je F.Č. dodijelio pravilno pripadajući koeficijent složenosti od 1,50.
Iz uvjerenja o stečenom akademskom zvanju Fakulteta zdravstvenih nauka od 10.11.2009. godine proizilazi da je Ć.B., tek tada stekla VII stepen stručne spreme i zvanje diplomirana medicinska sestra, a da je prije toga imala samo završenu srednju medicinsku školu i zvanje akušerske sestre.
Iz Rješenja o rasporedu radnika na poslove i radne zadatke u grupu složenosti poslova i određivanju visine koeficijenta složenosti za obračun plate i dodataka na platu, od 05.06.2008. godine, proizilazi da je optuženi A.Č. na isti način kao kod F.Č., kod raspoređivanja Ć.B. na poslove glavne medicinske sestre takođe odredio nepripadajući koeficijent složenosti od 2,60 za obračun plate za koju se traži VI stepen stručne spreme, koje u to vrijeme Ć.B. nije imala. Iz ugovora o radu između JZU Dom zdravlja Kladanj i Ć.B. jasno proizilazi da ista ima pravo na isplatu plate prema Pravilniku o platama ove ustanove, dakle pripadao joj je upravo koeficijent od 2,10 a ne 2.60.
Da su optuženi dobro znali kakvu stručnu spremu imaju ova lica, pored zdravorazumske činjenice da se radi o malom kolektivu, i da svako svakoga dobro poznaje, proizilazi i iz svjedočenja optuženog I.Č. koji je kazao da su i on i direktor imali nesmetani pristup dosijea svakog od zaposlenih, koji dosijei su se i nalazili u kancelariji sekretara ustanove, dakle u kancelariji I.Č..
Činjenične navode iz optužnice potvrdio je i svjedok optužbe F.Č.1 koji je obavljao dužnosti direktora Doma zdravlja u Kladnju koji je kazao da kada je kao direktor potpisivao platne liste, uvidio je da I.Č. ima koeficijent koji njemu ne pripada u iznosu od 3,5, a trebalo je da ima manji, te da mu je to poznato jer koeficijent 3,5 ima doktor medicine i stomatolog, a bilo mu je poznato da je I.Č. tada imao završenu višu socijalnu školu, te da je iz toga razloga donio odluku kojom sam I.Č. dodijelio koeficijent koji njemu pripada u skladu sa stručnom spremom, da je tu odluku sačinio I.Č. po njegovom nalogu u skladu sa Pravilnikom i sa njegovom stručnom spremom, nakon čega je istu potpisao.
Iz iskaza svjedokinje M.S., aktuelne direktorice DZ Kladanj, proizilazi da je provjeravala koeficijent za šefa voznog parka, F.Č., da je u razgovoru sa njim saznala da ima treći stepen stručne spreme, da ta stručna sprema nije odgovorala koeficijentu koji je imao ranije, da je od njega tražila da donesen dipomu pete stručne spreme, ali da je on na to samo šutio, da ništa nije odgovarao.
Iz iskaza svjedokinje R.H., proizilazi da je ista šef računovodstva u Domu zdravlja, da su joj bile poznate odredbe Pravilnika o platama, da je obračun radjen upravo na osnovu odluka koje su donosili optuženi, da nije znala koju stručnu spremu ima I.Č. jer nije imala pristupa personalnoj dokumentaciji, niti je to u njenoj nadležnosti, a da joj je poznato da je I.Č. pored koeficijenta 3,5 imao i dodatak na platu u iznosu od 15%.
U odnosu na dokaze odbrane, ističemo da njima nije dovedena u sumnju nije teza postavljena u optužnici:
Obrana je pokušala da dokaže da je za mandata optuženih, DZ Kladanj radio besprijekorno, što je potvrdjeno kontrolama, ali je upravo svjedok odbrane M.Š., kazao da predmet tih kontrole NISU bile dodjela koeficijenata uposlenim radnicima u skladu sa njihovom stručnom spremom. Pa ako predmet kontrole nije bila dodjela koeficijenata uposlenim radnicima u skladu sa njihovom stručnom spremom, a to je upravo predmet optuženja, onda je logično i da tim kontolama nisu mogle biti pronadjene nikakve nepravilnosti. Kazao je da je i za njegovog mandata kao direktora u DZ Kladanj, Pravilnim o platama je bio uskladjen sa kolektivnim ugovorm, da su njime definisani koeficijenti za obračun plata radnicima, te da koeficijent zaposlenika zavisi od njegove stručne spreme.
Svjedokinja Ć.B. je kazala da je imala koeficijent 2.6, odnosno koeficijent sa višom stručnom spremom, koju ona tada NIJE imala. Kazala je da je pored položajnog dodatka dobijala i stimulaciju na platu.
Iz iskaza optuženog A.Č. proizilazi da je najuži tim u Domu Zdravlja Kladanj, čini direktor, pomoćnik direktora, glavna sestra i šef voznog parka. Tužilaštvo ne može da ne primjeti da su radnjama optuženih za 3 od 4 člana ovog tima dodiljeni nepripadajući koeficijenti a što je i upravo i predmet optuženja. Dakle svima članovima tima osim direktoru, dodiljeni su nepripadajući koeficijenti, iz razloga jer je direktor svakako već imao i najveći koeficijent.
Na poseban upit tužioca, A.Č. je kazao da je tačno da je u 2007. i 2008.g. donio odluke kojom je I.Č. dodjelili koeficijent 3,5, da je tačno da koeficijent 3,5, po Kolektivnom ugovoru i Pravilniku o platama pripada onim sa visokom stručnom spremom zdravstvenog smjera, da je tačno da I.Č. u ovom periodu nije imao diplomu visoke stručne spreme zdravstvenog smjera već diplomu više stručne spreme, da mu je poznato da je Ć.B. u tom periodu takodje imala SSS, da su Pravilnikom o platama, propisano je da rukovodeći radnici imaju pravo na položajni dodatak u iznosu od 5 do 15 % na utvrdjenu platu, prema koeficijentu složenosti, da je tačno, da su imali pravo na položajni dodatak za posao koji su obavljali, a ne za stručnu spremu, da je tačno da je I.Č. imao makismalnih 15 % ovog dodatka, F.Č. 5 % takodje maksimalnih Ć.B. makismalnih 10 %, te da ovaj dodatak, predstavlja uvećanje plata zbog povećane odgovornosti odnosno složenosti posla tih lica.
Optuženi I.Č. je kazao da je kao pomoćnik direktora imao položajni dodatak od maksimalnih 15 %, te da je taj dodatak imao zbog povećane odgovornosti i složenosti posla.
Takodje, iz materijalnog dokaza odbrane – Izvještaja o radu i poslovanju za 2011 godinu, proizilazi da je JZ DZ KLADANJ u toj godini poslovao sa gubitkom od 24.312 KM, da su troškovi plata veći za 5% u odnosu na raniju godinu. Napominjemo da su i ovoj godini, F.Č. i Ć.B. primali veću nepripadajuću platu.
Odbrana je tokom čitavog dokaznog postupka pokušavala da dokaže kako nije bitno ko ima kakvu završenu stručnu spremu i analogno sa time i pripadajući koeficijent, nego je bitno ko je kakve poslove radio. Pa tako za I.Č., nalaze da je njegov nepripadajući koeficijent u redu, jer je isti obavljao poslove pomoćnika ustanove kao i sekretara. Valja još jednom napomenuti da I.Č. nije ispunjavao zakonske usove u pogledu stručne spreme kada se radi o ovoj poziciji.
Tako za F.Č. navode da je imao neki certifikat za tehnički pregled vozila, pa je onda opravdano da mu se dodijeli koeficijent koji mu NE Pripada. Isto je i za Ć.B., koja je pored poslova glavne medicinske sestre obavljala poslove i koordinatora kvaliteta zdravstvenih usluga i poslove sestre u ginekološkoj ordinaciji.
Osumnjičeni u toku istrage kao i odbrana u toku ovog pretresa, opravdanje za dodjelu nezakonitih koeficijenata nalazi u odredbama Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti zdravstva iz 2007. godine, konkretno članom 29. stav1.
Tačno je da je članom 29 u stavu 1 propisano da je osnovna plata najniži iznos koji poslodavac mora platiti zaposleniku za puno radno vrijeme za posao odgovarajuće grupe složenosti i rezultata rada. Kada bi se ova odredba isključivo sam gledala, onda bi se mogla prihvatiti teza odbrane. Međutim, u stavu 2 istoga člana propisano je da osnovna plata zaposlenika predstavlja umnožak najniže neto plate i odgovarajućeg koeficijenta složenosti u koji je razvrstano zvanje i poslovi zaposlenik!.
Identična odredba je propisana i u članu 2 Pravilnikom o plata JZU Dom zdravlja Kladanj. Dakle, plata nije samo prosti zbir grupe složenosti poslova i rezultata rada, već i odgovarajućeg koeficijenta složenosti!
Najprostije rečeno, odbrana je postavila tezu da su I.Č., F.Č. i Ć.B., imali koeficijent koji im ne pripada, ali da je plata koju su primali adekvatna jer su oni radili eto složene poslove, pa bez obzira na stručnu spremu treba da imaju veći koeficijent koji im po stručnoj spremi NE PRIPADA.
To tako časni sude ne može. Pa zamislite situaciju kada bi svako bez obzita na stručnu spremu, mogao raditi bilo koji posao. Onda nam fakulteti i obrazovanje uopšte ne trebaju!
A I.Č., F.Č. i Ć.B., i ako su radili složene poslove, ili neki dodatno posao, oni su za to primali i adekvatnu naknadu. Naravno radi se o položajnom dodatku, koji im je od strane optuženih dodijeljen i to u maksimalnom iznosu to Ć.B. 10%, I.Č. 15% i F.Č. u iznosu od 5%. Ovdje valja napomenuti i da je Ć.B., pored ovoga dodatka, dobijala i stimulacije na platu, a kako je to ona sama izjavila. Pa i sam optuženi A.Č. je kazao da je tačno, da su oni imali pravo na položajni dodatak za posao koji su obavljali, a ne za stručnu spremu, te da ovaj dodatak, predstavlja uvećanje plata zbog povećane odgovornosti odnosno složenosti posla tih lica.
Dakle, pored maksimalnog položajnog dodatka i pored stimulacija na platu, optuženi ovim licima, potpuno nezakonito daju i koeficijente koji im ne pripadaju. Ponavljam, ove koeficijiente je dobio samo tkzv uži tim DZ Kladanj, koji su činili upravo optuženi, Ć.B. kao glavna sestra i F.Č.1 kao šef voznog parka. Niko drugi iz te ustanove, osim ovih lica, nije dobio nepripadajući koeficijent!
Na osnovu izloženog, smtram da sud ima dovoljno dokaza da optužene oglasi krivima, te predlažem da se istima izrekne kazna zatvora.
Predlažem da se temeljem člana 114/1 KZ FBiH, od optuženog I.Č. oduzme imovinska korist u iznosu od 21.711,92 KM, te je prijedlog za oduzimanjem imovinske koristi u odnosu na optuženog stavljen i u podnesku od 22.02.2019.godine.
Takodje predlažem da se temeljem istoga člana 114/1 KZ FBiH, od F.Č. oduzme imovinska korist u iznosu od 18.453,86 KM a od Ć.B., iznos od 4.810,76 KM.
Branilac optuženog A.Č., advokat Mazalović Braco, u završnoj riječi je naveo:Moj branjenik A.Č. nije počinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret, iz sljedećih razloga: Mom branjeniku se stavlja na teret da je počinio produženo krivično djelo zloupotrebe položaja ili ovlaštenja iz člana 383. stav 2 u vezi sa stavom 1 i u vezi sa članom 55. Krivičnog zakona FBiH.
Posebno treba ukazati da predmetno krivično djelo spada u grupu djela kod kojih je namjera pribavljanja imovinske koristi, bitan subjektivni element tog djela.
Osim namjere, bitan element bića ovog krivičnog djela je pribavljanje sebi ili drugome kakve koristi ili drugome nanošenje kakve štete.
Kada je riječ o imovinskoj koristi ili nanošenju štete, u konkretnom slučaju postavlja se pitanje, da li je moj branjenik postavljanjem I.Č., Ć.B. i F.Č. na njihove funkcije, drugom pribavio protupravnu imovinsku korist.
Iz svih provedenih dokaza nesumnjivo proizilazi da su oni poslove na koje su postavljani obavljali savjesno i stručno, što potvrđuju svi saslušani svjedoci.
Postavljanjem F.Č. za šefa voznog parka Doma zdravlja Kladanj, Dom zdravlja ne samo da nije pretrpio štetu, nego je i uštedio znatna finansijska sredstva tako što je F.Č., vrlo savjesno i stručno obavljao poslove šefa voznog parka, a ujedno je vršio i dnevni pregled sanitetskih vozila za koji bi se morala izdvajati znatna finansijska sredstva, jer je on jedini imao certifikat za to.
Postavlja se pitanje i za Ć.B. koja je obavljala poslove glavne medicinske sestre, ginekološko akušerske sestre i koordinatora za kvalitet u ustanovi (ovo zadnje po donošenju novog Zakona o radu od 2005.), i to za vrijeme rata od 1993. godine pa sve do postavljanja mog branjenika za direktora, a zatim je te poslove obavljala cijelo vrijeme za mandata mog branjenika kao i nakon isteka njegovog mandata.
Da li je moj branjenik imao namjeru da njoj pribavi protupravnu imovinsku korist.
Iz svih provedenih dokaza i iskaza svih saslušanih svjedoka, nesumnjivo proizilazi da je Ć.B. zaista obavljala poslove koji su gore nabrojani, i da je za to primala odgovarajuću plaću glavne medicinske sestre.
Isto pitanje može se postaviti i za I.Č., koji je postavljen za pomoćnika direktora od strane ranijeg direktora ustanove, 1996. godine, a ujedno je obavljao i poslove sekretara ustanove, sekretara upravnog odbora i bio član komisije za kvalitet. Dolaskom mog branjenika na poziciju direktora, samo je u kontinuitetu nastavljao obavljati te poslove, s tim da je on te poslove obavljao vrlo savjesno i stručno o čemu ne postoji nijedna primjedba na njegov rad.
Inkrimisano djelo koje se mom branjeniku stavlja na teret, može se izvršiti samo direktnim umišljajem, čime se tužilac apsolutno nije bavio, dakle da je optuženi bio svjestan svog djela i da je htio njegovo izvršenje odnosno da je postupao sa umišljajem da drugom pribavi imovinsku korist.
Namjera mog branjenika ni u kom slučaju nije bila ta već isključivo kvalitetno pružanje zdravstvenih usluga i finansijska održivost ustanove.
Postavljam pitanje, kako bi u tom slučaju funkcionisao Dom zdravlja jer bi se tada raspisao konkurs i primili novi radnici koji bi obavljali te poslove, i samo dodatno opteretili budžet Doma zdravlja. Zato ova odbrana tvrdi da je optuženi A.Č. djelovao u interesu službe, a naročito zbog toga što su se i svjedoci koji su obavljali ove poslove, izjasnili da oni te poslove ne bi radili za manji lični dohodak, što je sasvim logično.
Istakao bih činjenicu da je supruga optuženog A.Č., zaposlena u Domu zdravlja Kladanj od 1995. godine kao medicinska sestra, gdje i danas radi, koja je u međuvremenu stekla i visoku stručnu spremu, a optuženi je nikad nije predložio niti pokušao postaviti za glavnu medicinsku sestru u Domu zdravlja Kladanj, iz čega nedvojbeno proizilazi da on nije imao namjeru pribavljanja imovinske koristi.
Da je zaista tako, vidi se i iz okolnosti da su I.Č., Ć.B. i F.Č. vremenom stekli odgovarajuću stručnu spremu, što znači da su de facto bili sposobni da te poslove obavljaju na kvalitetan način.
Ako se ima u vidu da je moj branjenik liječnik, da je ujedno osim poslova direktora ustanove obavljao i poslove kao primarius doktor medicine specijalista ginekologije i akušerstva, i da se pretjerano ne razumije u pravo i pravne norme, onda nema načina da se na njegovoj strani dokaže svijest da osoba koja nema odgovarajuću stručnu spremu, ne može dobiti lični dohodak za poslove koje faktički obavlja a isto tako ni volja da se pribavi imovinska korist takvoj osobi.
Na kraju krajeva, ova odbrana postavlja i pitanje, da li se tu uopšte može govoriti o koristi ako su određene osobe, u nedostatku osoba sa traženom kvalifikacijom, kvalitetno i stručno vršile funkciju radi redovnog i uspješnog pružanja zdravstvenih usluga odnosno funkcionisanja Doma zdravlja, a da je Dom zdravlja bio izuzetno uspješan u tim poslovima čuli smo i od saslušanih svjedoka.
Naime svjedok M.Š. je izjavio da je u vrijeme mandata optuženog A.Č. bio na funkciji ministra zdravstva, da je njegovo ministarstvo vršilo stručni nadzor nad radom zdravstvenih ustanova u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo i zajedno sa Zavodom zdravstvenog osiguranja, da su kontrolisani svi aspekti rada, te da je Dom zdravlja Kladanj prvi Dom zdravlja u kojem je uspostavljen projekat rada porodične medicine u Federaciji BiH i to za vrijeme mandata optuženog A.Č..
I pored niza kontrola, od strane Ministarstva zdravstva i drugih organa koji vrše kontrolu, nikada nije stavljena nijedna primjedba na rad direktora A.Č..
Analizirajući iskaz svjedoka Ć.B. utvrđeno je da je ona od 1993. godine obavljala poslove glavne medicinske sestre i da je za to dobivala i odgovarajuću plaću, a kada je 2012. godine smijenjena sa te pozicije, dobivala je plaću srednje stručne spreme, koja je znatno manja iako je u međuvremenu stekla visoku stručnu spremu.
Dakle u Domu zdravlja Kladanj, bila je praksa da se uposlenik plaća za obavljeni posao.
Svjedok E.Z., u svom iskazu je istakao da je on, u vrijeme mandata optuženog A.Č., bio predsjednik upravnog odbora Dom zdravlja Kladanj, te da je upravni odbor zajedno na čelu s njim, potpisivao sve akte i misli da je potpisao i pravilnik o radu sa pripadajućim prilozima kao što su npr. pravilnik o plaćama i pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta i zadataka.
Istakao je da je Dom zdravlja Kladanj bio jedan od najboljih Domova zdravlja, jer je on radio i na UKC- u Tuzla, zatim bio član upravnog odbora i u drugim zdravstvenim ustanovama kao što su Dom zdravlja Srebrenik, te da je u Domu zdravlja Kladanj uvijek uredno vođena administracija, da se nastojalo obezbjediti funkcionisanje Doma zdravlja što nije nimalo lako u malim domovima zdravlja kao što je Dom zdravlja Kladanj, gdje postoji niz kadrovskih problema i vrlo teško je udovoljiti da sve bude po zakonu a i da Dom zdravlja funkcioniše na zadovoljstvo u prvom redu pacijenata.
Dakle svi gore navedeni, a i drugi saslušani svjedoci, su isključivo i eksplicitno rekli da je moj branjenik bio vođen jedino motivom dobrog funkcioniranja Doma zdravlja Kladanj, a ne pribavljanjem neke materijalne koristi koja ničim nije dokazana.
I samo vještačenje je kontradiktorno jer vještak nije uzimao u obzir propise koji su predviđeni kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu, odlukom o platama, već je jednostavno izvršio obračun i proizvoljno utvrdio neke cifre za koje je u nalazu utvrdio da su optuženi ošetetili Dom zdravlja Kladanj, što ni u kom slučaju nije bio njegov zadatak.
Mom branjeniku se stavlja na teret period u dopunjenom nalazu, od 01.05.2008. pa sve do 12.06.2013. godine za F.Č., a moj branjenik je radio kao direktor do 01.08.2011. godine. Dakle na teret mu se stavlja i period od skoro 2 godine, tj. vrijeme za koje on nije ni bio direktor.
Pravilnikom o sistematizaciji radnih mjesta i zadataka, Ć.B., F.Č. i I.Č., ispunjavali su uslove da budu glavna medicinska sestra, šef voznog parka i pomoćnik direktora.
Prilikom donošenja Odluke o rasporedu uposlenika ustanove u grupe složenosti poslova sa utvrđivanjem koeficijenata složenosti i dodataka na plaću, moj branjenik se rukovodio ne stavkama i koeficijentima predviđenim kolektivnim ugovorom i pravilnikom o plaćama, već generalnim stavom u tim aktima i to članom 68. Zakona o radu Federacije BiH iz 2000. godine gdje stoji da se plaća zaposlenika utvrđuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. U članu 69. istog Zakona stoji da se kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvrđuje najniža plata, te uvjeti i način njenog usklađivanja, a poslodavac kojeg obavezuje kolektivni ugovor ili pravilnik o radu, ne može zaposleniku obračunati i isplatiti manju plaću od plaće utvrđene kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Dakle može veću.
Nadalje općim kolektivnim ugovorom iz 2005. godine, članom 7. predviđeno je da je osnovna plaća najniži iznos koji poslodavac mora isplatiti zaposleniku za puno radno vrijeme, za posao odgovarajuće grupe složenosti, normalne uvjete i rezultate rada.
Upravo iz tih razloga, što je ovim aktima striktno navedeno da je plaća rezultat obavljenog posla, složenosti poslova, normalnih uvjeta i rezultata rada a ne same činjenice stečene visine stručne spreme, to je moj branjenik i donio takvu Odluku o rasporedu uposlenika ustanove u grupe složenosti poslova sa utvrđivanjem koeficijenata složenosti i dodataka na plaću.
Kolektivnim ugovorom iz oblasti zdravstva iz 2007. godine, članom 5. je predviđeno da pravilnikom o radu i ugovorom o radu zaposlenika se ne mogu se odrediti manja prava i obaveze od prava i obaveza utvrđenih ovim ugovorom. Dakle mogu veća.
Članom 29. istog kolektivnog ugovora predviđeno je da je osnovna plaća najniži iznos koji poslodavac mora isplatiti za puno radno vrijeme, za posao odgovarajuće grupe složenosti i rezultate rada.
Moj branjenik radi kao ljekar u Domu zdravlja Kladanj svoj cijeli radni vijek tačnije 32 godine, i osuđujućom presudom bi mu bila okaljana čast i ugled kao doktora medicine, jer je do sada njegova karijera besprijekorna i protiv njega nikada nije vođen niti jedan krivični, disciplinski ili bilo koji drugi postupak.
Dakle, iz svega naprijed navedenog, nesumnjivo proizilazi da moj branjenik nije počinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret, da mu nije bila namjera pribavljanja drugom imovinske koristi niti nanošenje štete, pa stoga predlažem i jedini prijedlog odbrane je oslobađajuća presuda.
Optuženi A.Č. u završnoj riječi je naveo: da u cijelosti prihvata završno izlaganje svoga branioca i ističe da KT TK-a navodi gubitak Doma zdravlja Kladanj za 2011.godinu, ja sam direktor ustanove bio do 01.08.2011.godine, šestomjesečni izvještaj je pozitivan, a i u januaru se može za prethodnu godinu napraviti gubitak, tako da ne može biti moj gubitak za 2011.godinu, jer je drugi direktor odgovoran za finansijsko izvršenje plana za 2011.godinu, a prehtodne godine 2007., 2008. 2009. su bile pozivitne.
Branilac optuženog I.Č., advokat Radončić Omar, u završnoj riječi je naveo; Mom branjeniku I.Č. se optužnicom stavlja na teret radnja izvršenja produženog krivičnog djela –Zloupotreba položaja ili ovlaštenja – iz člana 383.st.2 u vezi sa stavom 1. u vezi sa članom 55 KZ FBIH, koje je izvršeno na taj način , što je optuženi radeći kao pomoćnik direktora JZU Dom Zdravlja Kladanj i de facto sekretar iste ustanove, postupao suprotno članu 14.st.2. Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta broj 07/8 od 04.01.2008.godine, kojom je propisana obaveza pomoćnika direktora da prati pravilnu primjenu opštih akata ustanove.
Dalje je u optužnici navedeno da su A.Č. i I.Č., iako su bili upoznati sa odredbama člana 5 Pravilnika o plaćama Ustanove broj 892/07 iz 2007.godine i broj 08/08 iz 2008.godine, kojom su definisane vrijednosti koeficijenata za obračun plata zaposlenika Ustanove zdravstvenog i nezdravstvenog usmjerenja ,kojom je propisano da zaposlenicima sa višom stručnom spremom pripada koeficijent za obračun i isplatu plate u vrijednosti od 2,40 za zanimanje VII /I grupe – Složeni poslovi, te da su suprotno tim odredbama, optuženi F.Č. u svojstvu pomoćnika direktora i sekretara ustanove sačinio, a A.Č. kao direktor Ustanove donio i potpisao Odluke broj 953/07 od 07.09.2007.godine , Odluku broj 130/08 od 31.01.2008.godine ,Odluku broj 386/08 od 04.04.2008.godine i Odluku broj 607/08 od 05.06.2008.godine, na osnovu kojih je optuženom I.Č. dodijeljen koeficijent vrijednosti za obračun i isplatu plate u vrijednosti od 3,50 koji pripada zanimanju IX/I grupe za koju je potrebna Visoka stručna sprema zdravstvenog smjera.
U optužnici je također iznijeta tvrdnja da je na taj način optuženom I.Č. u vremenskom periodu od 01.10.2007.godine do 21.12.2010.godine pribavljena imovinska korist u iznosu od 21.690,78 KM , a koja proizilazi iz razlike nezakonito višeg isplaćenog iznosa plate.
Navedene tvrdnje Tužilaštva nisu prihvatljive iz više razloga. Prvo , iako je tačan navod da zaposlenicima sa višom stručnom spremom pripada koeficijent za obračun plate u vrijednosti od 2,40, u optužnici se neosnovano tvrdi da je optuženom I.Č. nezakonito određen koeficijent za obračun i isplatu plate u vrijednosti od 3,50.
Iz činjeničnog opisa proizilazi da je u navedenom periodu optuženi I.Č. obavljao poslove pomoćnika direktora i de facto sekretara iste ustanove.Ove činjenice nisu sporne, jer ih i Tužilac navodi u optužnici i ovakav radnopravni status optuženog I.Č. mora biti doveden u vezu sa nesporno utvrđenom činjenicom u toku postupka da je u kasnijem periodu ,nakon što je optuženi I.Č. razriješen dužnosti pomoćnika direktora i raspoređen na poslove sekretara Ustanove, na poslove pomoćnika direktora i sekretara raspoređena su dva zaposlenika, i to tako što je pomoćniku direktora Ustanove utvrđen koeficijent složenosti u vrijednosti od 4,20, dok je sekretaru Ustanove određen koeficijent od 3,20 .
Osim toga, optuženi I.Č. se dodatno edukovao jer je u periodu od 2003. do 2004. godine pohađao i završio edukaciju u oblasti uspostavljanja sistema kvaliteta u zdravstvu u organizaciji Federalne Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu (AKAZ) , Ministarstva zdravstva FBIH i Projekta u organizaciji Svjetske banke i za to dobio certifikate o završenoj edukaciji.
Navedenu potvrdu od 27.03.2019.godine smo priložili u spis suda kao dokaz odbrane, a iz sadržine te potvrde proizilazi da je optuženi I.Č. stekao stručna znanja za obavljanje vrlo složenih poslova u pripremi zdravstvene ustanove za certifikaciju i akreditaciju , odnosno vršenje unutrašnje provjere kvaliteta i sigurnosti zdravstvene ustanove u skladu sa zakonom .
U službenim novinama FBIH 59/05 od 30.09.2005.godine objavljen je Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta ,sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu i tim Zakonom je uređen sistem poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga, kao i postupak akreditacije zdravstvenih ustanova na teritoriji FBIH, a istim Zakonom je osnovana i Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu kao nadležni organ u ovoj oblasti.U istom Zakonu je određeno da „stimulacija „ obuhvata materijalnu i nematerijalnu stimulaciju zdravstvenim radnicima i zdravstvenim saradnicima, kao aktivnim učesnicima u procesu poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga te akreditaciju u zdravstvu (određene stručne privilegije,stimulacije na platu i slično). U vezi navedenog zakona JZU Dom Zdravlja Kladanj je u januaru 2009.godine donio Pravilnik o unapređenju kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga u JZU Dom Zdravlja Kladanj, u kojem je u članu 10 Pravilnika određeno da menadžment Ustanove ,koordinator kvaliteta ,članovi komisije za poboljšanje kvaliteta i sigurnosti kvaliteta i unutrašnji ocjenjivači obavezno i kontinuirano edukuju iz oblasti kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga, na način i pod uslovima , utvrđenim općim aktom JZU Dom Zdravlja Kladanj.
Odredbama Pravilnika o unapređenju kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga u JZU Dom Zdravlja Kladanj, direktor je imenovao komisiju za poboljšanje kvaliteta i sigurnosti usluga radi provođenja dalje nabrojanih mjera i aktivnosti, te da direktor imenuje i članove Komisije i koordinatora Komisije.
Optuženi I.Č. je odlukom direktora JZU Dom Zdravlja Kladanj je bio postavljen za koordinatora Komisije jer je, obzirom na završenu edukaciju iz oblasti uspostavljanja sistema kvaliteta u zdravstvu te posebna stečena znanja ,jedini bio kvalifikovan za obavljanje poslova koordinatora i vođenje Komisije.
U vezi angažovanja optuženog I.Č. u vezi uspostavljanja sistema kvaliteta u zdravstvu ističemo i da je u članu 1. Pravilnika o unapređenju kvalitete i sigurnosti zdravstvenih usluga u JZU Dom Zdravlja Kladanj određeno da će članovi Komisije imati stimulaciju na platu, obzirom na činjenicu da obavljaju poslove u vezi sa poboljšanjem kvaliteta i sigurnosti u zdravstvu.
Odbrana je u spis suda uložila i Ugovore zaključene između Zavoda za zdravstveno osiguranje TK i Doma Zdravlja Kladanj ,iz čije sadržine proizilaze i visina iznosa koje Zavod za zdravstveno osiguranje doznačava Domu Zdravlja Kladanj na ime podrške kvalitetu zdravstvenih usluga i ta podrška za 2008.godinu iznosi 16.469,00 KM (Anex ugovora na Ugovor o pružanju zdravstvene zaštite broj : 02-37-2330-7/7 od 31.12.2007.godine) za 2009.godinu iznos od 43,271.00 KM ( Ugovor o pružanju usluga zdravstvene zaštite broj 01-37-294-7/09 od 23.01.2009.godine), za 2010.godinu iznos od 28.494,00KM (Ugovor broj 01-37-448-7/10 od 01.02.2010.godine) i iznos od 14.162,00 KM za 2011.godinu (Ugovor broj 01-37-718-7/11 od 22.04.2011.godine), u ukupnom iznosu od 102.396,00 KM.
Iz svega navedenog proizilazi da je optuženi I.Č. u toku radnog vremena obavljao dužnosti pomoćnika direktora, sekretara i bio koordinator Komisije za unapređenje kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga i očigledno je da je radni angažman optuženog znatno premašivao poslove pomoćnika direktora , na koje radno mjesto je bio nominalno raspoređen.
Iz provedenih dokaza proizilazi i da je optuženi A.Č. pola radnog vremena obavljao poslove direktora Ustanove, dok je polovinu radnog vremena obavljao poslove ginekologa u ginekološkoj ambulanti i time je ostvario značajne uštede za Dom Zdravlja Kladanj ili tačnije u periodu od 2008.do 2011.godine više od 160 000 KM.
Obzirom na dokazanu činjenicu da je optuženi A.Č. pola radnog vremena radio u ginekološkoj ambulanti, jasno je da I.Č. nije zamjenjivao Direktora za vrijeme njegove odsutnosti nego da je objektivno pola radnog vremena obavljao sve poslove direktora koji se odnose na organizaciju rada i upravljanja Ustanove.
Iz optužnice proizilazi stav Tužilaštva da su optuženi postupali suprotno članu 5.Pravilnika o platama Doma Zdravlja Kladanj, jer je optuženom I.Č. bio određen koeficijent za obračun i isplatu plate u vrijednosti 3,50 ,iako mu je obzirom na stručnu spremu pripadao koeficijent 2,40.
Ovakva tvrdnja Tužilaštva je interpretacija sadržine Pravilnika o plaćama Doma Zdravlja , ali pri tom se potpuno zanemaruje činjenica da u istom Pravilniku u članu 2 stoji :“Plaću zaposlenika čini osnovna plaća uvećana za pripadajuće dodatke i da je osnovna plata najniži iznos koji Ustanova mora platiti zaposleniku za puno radno vrijeme odgovarajuće grupe složenosti i rezultata rada“:
Pravilno tumačenje citirane odredbe iz čl.2 Pravilnika o plaćama ukazuje da je Pravilnikom određen najniži iznos plate koju mora Ustanova platiti zaposleniku za puno radno vrijeme i za posao odgovarajuće grupe složenosti i rezultata rada.
To znači da je bilo moguće i dozvoljeno, zaposleniku za puno radno vrijeme i za poslove odgovarajuće grupe složenosti i rezultata rada isplatiti i veću platu od one koja je određena u članu 5. na koju se poziva Tužilaštvo.
Koeficijenti složenosti su prihvaćeni iz Kolektivnog Ugovora da se i u Kolektivnom ugovoru govori o najnižim platama jer je u istom u članu 5.(Službene novine broj 61 0d 10.09.2007 godine ) propisano: „Pravilnikom o radu i ugovorima o radu zaposlenika i poslodavaca ne mogu se odrediti manja prava od obaveza utvrđenim ovim Ugovorom“.
Citirane odredbe Pravilnika o plaćama i Kolektivnog ugovora o pravima obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti zdravstva na teritoriji FBiH, ukazuju da isplatom plate sa koeficijentom 3,50 optuženom I.Č. nisu povrijeđene odredbe Pravilnika o platama na koju se tužilac poziva. U članu 5. Pravilnika o platama Ustanove definisane su vrijednosti koeficijenata za obračun plata u vezi obavljanja složenih poslova ,pri čemu se sadržina te odredbe mora dovesti u vezu i sa stepenom radnog angažovanja I.Č. ,rezultatima njegovog rada,koristi koju je Ustanova imala zbog toga što je obavljao više poslova te u konačnici i koristi koja je doznačavana Domu Zdravlja po osnovu unapređenja kvaliteta , a čiji nosilac je bio optuženi I.Č..
Osim toga, ističemo da je optuženom I.Č. kao radnja izvršenja krivičnog djela je navedeno ,da je u svojstvu pomoćnika direktora i sekretara ustanove sačinio sporne odluke, na osnovu kojih mu je određen koeficijent od 3,50 i na osnovu kojeg je vršen obračun i isplata njegove plate. Sačinjavanjem koncepta akata, optuženi I.Č. nije ostvario obilježja krivičnog djela zloupotrebe jer nije iskoristio svoj službeni položaj,nije prekoračio ovlaštenja i rukovodio se isključivo interesima službe, zbog čega ne stoji ni navod da je drugom nanio štetu ili sebi ili drugome pribavio korist.
Sačinjavanje pravnih akata ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo i u svim pravnim licima , koncepte odluka,rješenja, ugovora i slično,sačinjavaju pravnici , ali koncepti ne proizvode nikakvo pravno dejstvo, jer pravni akti stupaju na pravnu snagu tek kada ih ovlaštena osoba potpiše i isti budu ovjereni pečatom pravne osobe .
Smatramo da je netačna tvrdnja u optužnici da je optuženi I.Č. u vremenu od 07.09.2007.godine do 21.12.2010.godine, zajedno sa optuženim A.Č. izvršio produženo krivično djelo –Zloupotreba položaja ili ovlaštenja – iz člana 383.st.2 u vezi sa stavom 1. kojim je I.Č. pribavljena imovinska korist od 21.690,78 KM kao razlike nezakonito isplaćenih plata,viših nego mu pripadaju.
Iz izreke optužnice proizilazi stav Tužilaštva da je optuženi F.Č. postupao suprotno članu 14.st.2. Pravilnika o organizaciji i sistematicaziji radnih mjesta broj 07/08 od 04.01.2008.godine kojim je propisana obaveza pomoćnika direktora da prati pravilnu primjenu opštih akata,nakon toga iznijeta tvrdnja da je optuženi u okviru svog ovlaštenja kao pomoćnik direktora i sekretar Ustanove sačinio sporne odluke o platama, te će ove tvrdnje pričinjavati posebnu teškoću sudu za pravilno presuđenje , jer se u vezi povrede propisa tužilac pozvao na obaveze pomoćnika direktora , a kada se radi o faktičkoj radnji, navedeno je da je optuženi F.Č. učestvovao u radnji izvršenja krivičnog djela – sačinjavajući odluke, postupajući kao sekretar Ustanove.Nije sporno da pomoćnik direktora ne sačinjava koncepte ugovora, nego da te poslove obavlja sekretar,što znači da se odogovornost optuženog izvodi iz obaveza pomoćnika direktora, a da se konkretna radnja vezuje za poslove sekretara.
Odbrana izražava uvjerenje da se u konkretnom slučaju radi o optuženju I.Č. i A.Č. koje nema uporišta u pravilnoj primjeni propisa i pravilnoj ocjeni dokaza koji su izvedeni na glavnom pretresu.
Optuženima se stavlja na teret i da su u vremenskom periodu od 05.06.2008.godine do 12.06.2013.godine, radeći u istom svojstvu kao pod tačkom I optužnice ,iskoristili svoj službeni položaj i F.Č. pribavili protupravnu imovinsku korist u iznosu od 21.594,76KM ,kao razlike plate koja je F.Č. pripadala po osnovu koeficijenta stručne spreme od 1,50 i stvarno isplaćene plate po koeficijentu od 2,10.
Tačan je navod u optužnici, da je F.Č. imao završen treći stepen stručne spreme i da mu je prema stručnoj spremi pripadao koeficijent vrijednosti za obračun i isplatu plate od 1,50,ali je neprihvatljiv navod da mu se nije mogao odrediti koeficijent od 2,10 jer nije imao stručnu spremu V Grupe za koju je potrebna VKV stručna sprema.
Međutim, Tužilaštvo potpuno zanemaruje činjenicu da je F.Č. imao položen ispit za vršenje tehničkog pregleda vozila koji je položio kod nadležnog pravnog lica, te da je u obavljanju poslova, F.Č.,svakodnevno vršio pregled vozila i ovjeravao tehničku ispravnost, popunjavao naloge drugim vozačima ,neposredno učestvovao u održavanju vozila i otklanjanju sitnih kvarova a u slučaju potrebe i lično vozio sanitetska vozila.
Prema važećim propisima vozila zdravstvenih ustanova moraju prolaziti svakodnevnu provjeru tehničke ispravnosti i vozilo bez potvrde o obavljenom tehničkom pregledu ne smije učestvovati u javnom saobraćaju. Da optuženi F.Č. nije položio ispit za vršenje tehničkog pregleda vozila i nakon toga dobio certifikat,kojim je bio ovlašten da ovjerava tehničku ispravnost vozila, Dom Zdravlja Kladanj bi imao svakodnevne troškove u vezi tehničkog pregleda u ovlaštenim servisima, što bi predstavljalo trošak koji znatno premašuje razliku plata u vezi primjenjenog koeficijenta za platu F.Č..
Osim materijalnog troška, svakodnevno odvoženje vozila Doma Zdravlja u ovlašteni servis bi ugrozilo i redovno pružanje zdravstvenih usluga,i svakako uticalo na kvalitet usluga voznog parka Ustanove.Vozila Doma Zdravlja se ne angažuju samo u vanrednim prilikama, jer su svakodnevno angažovana i na prevozu bolesnika,prevozu sanitetskog materijala i opreme i trajanje pregleda u ovlaštenom servisu bi otežalo normalno odvijanje navedenih aktivnosti .
U Domu Zdravlja Kladanj nikada nije bio zaposlen VKV vozač i F.Č. je nastavio da obavlja poslove šefa voznog parka i nakon što je optuženom A.Č. 31.07.2011.godine prestala dužnost direktora Doma Zdravlja,te je F.Č. i kod novog direktora obavljao iste poslove sa koeficijentom od 2,10. Napominjemo da su i direktori prije nego što je optuženi A.Č. postavljen za direktora JZU Dom Zdravlja Kladanj raspoređivali F.Č. na mjesto šefa voznog parka, a kako je on i kod direktora koji su obavljali dužnost nakon A.Č. bio raspoređen na mjesto šefa voznog parka sa koeficijentom za obračun plate od 2,10, postavlja se pitanje zašto nije proveden postupak i protiv direktora Doma Zdravlja koji su tu dužnost obavljali prije kao i onih koji su tu dužnost obavljali poslije direktora A.Č..
Ako se o potpuno jednakom postupanju kako naleže Zakon i ako u radnjama optuženih A.Č. i I.Č. ima elemenata zloupotrebe u vidu nepravilno određenog koeficijenta složenosti poslova, tada je postupak trebalo provesti i protiv svih osoba koje su obavljale dužnost direktora JZU Dom Zdravlja Kladanj u vremenu kada je F.Č. obavljao dužnost šefa voznog parka .
Optuženom A.Č. je prestala dužnost 31.07.2011.godine, a prema optužnici optuženi A.Č. i I.Č. su F.Č. pribavili imovinsku korist u periodu od 01.05.2008.godine do 12.06.2013.godine, što znači da se optuženima stavlja na teret pribavljanje imovinske koristi F.Č. od skoro dvije godine ,po isteku mandata A.Č..
Odbrana smatra da je F.Č. opravdano za poslove šefa voznog parka određen i koeficijent od 2,10 iako nema stručnu spremu VKV vozača, obzirom na iznijete činjenice da je F.Č. nakon posebne edukacije stekao ovlaštenja da ovjerava tehničke preglede vozila Doma Zdravlja, da je potpisivao naloge drugim vozačima i da je radio na svakodnevnom održavanju vozila i da su sve to aktivnosti koje značajno premašuju radni angažman vozača vozila u Domu Zdravlja, zbog čega mu je osim stimulacije u skladu sa odredbama Pravilnika, opravdano određeno da se njegov rad valorizuje kroz koeficijent 2,10 obzirom na stvarnu vrijednost njegovog radnog angažmana, a ne isključivo za stručnu spremu.
Navodimo također i da je koncept odluka o određivanju koeficijenta F.Č. sačinio I.Č. , ali da radnje sačinjavanja ne može biti označena kao radnje izvršenja krivičnog djela –Zloupotreba položaja ili ovlaštenja – iz člana 383.st.2 u vezi sa stavom 1.,jer odluke o raspoređivanju F.Č. sa određivanjem koeficijenta složenosti stupaju na pravnu snagu potpisivanjem od strane direktora i ovjerom službenim pečatom Ustanove.
Pod tačkom III optužnice optuženima je stavljeno na teret da su u vremenskom periodu od 05.06.2008.godine do 01.12.2009.godine, radeći kao direktor i pomoćnik direktora Doma Zdravlja Kladanj iskoristili svoj službeni položaj da bi Ć.B. pribavili imovinsku korist u iznosu od 4,810,76 KM. U ovom dijelu se navodi da je Ć.B.,koja je obavljala poslove glavne medicinske sestre određen koeficijent plate od 2,60 koji pripada zanimanju VII Grupe stručne spreme za koje je potrebna viša skolska sprema zdravstvenog usmjerenja iako je Ć.B. imala završenu srednju stručnu spremu zdravstvenog usmjerenja i da joj je po tom osnovu trebalo odrediti koeficijent za obračun plate od 2,10 .
Ć.B. je obavljala poslove glavne medicinske sestre Doma Zdravlja i odgovorne sestre u ginekološkom odjeljenju Doma Zdravlja gdje je bila svakodnevno angažovana.
Ć.B. je bila i član Komisije za unapređenja kvaliteta i sigurnosti Doma Zdravlja Kladanj, te je u radnom vremenu obavljala i određene poslove vezane za rad ove komisije.
Nakon penzionisanja ove uposlenice u Domu Zdravlja Kladanj poslove glavne med.sestre obavlja jedan izvršilac, sa koeficijentom od 2,60, zaposlena je i med.sestra u ginekološkom odjeljenju , kao i osoba sa srednjom stručnom spremom koja obavlja poslove u Komisiji za unapređenje kvaliteta i sigurnosti Doma zdravlja Kladanj. To praktično znači da danas tri zaposlenika obavljaju poslove koje je obavljala Ć.B., zbog čega smatramo da je njen poseban radni angažman zahtijevao i odgovarajuću naknadu za koju nije bila dovoljna stimulacija iz Pravilnika o platama, nego da je ispravna odluka da se njoj utvrdi koeficijent od 2,60.
Odbrana ponovo podsjeća da i u Pravilniku o platama i Kolektivnom ugovoru čije su odredbe citirane ranije,koeficijent od 2,10 i plata koja proizilazi u vezi tog koeficijenta su iznosi najniže plate što nije bila prepreka da se Ć.B. odredi plata u većem iznosu nego što je to proizilazilo iz sadržine člana 5. Pravilnika o platama kojima su utvrđeni koeficijenti za obračun plata prema stečenoj stručnoj spremi.
Smatramo da je Sud nakon provođenja dokaza optužbe i odbrane stekao sve uslove da donese pravilnu i na zakonu osnovanu odluku, a u konkretnom slučaju smatramo da nije dokazan umišljaj optuženih A.Č. i I.Č. da iskorištavanjem službenog položaja sebi ili drugom pribave imovinsku korist, a što je obilježje krivičnog djela iz čl. 383 st. 1 KZ FBiH. Svi dokazi ukazuju da su se optuženi rukovodili procjenom da su radni angažman i rezultati rada I.Č., F.Č. i Ć.B., značajno premašili obim poslova koje su obavljali, te da je u smislu naprijed navedenih zakonskih odredbi i odredbi u normativnim aktima postojala mogućnost da se navedenim licima isplate veći iznosi plate, nego što im to pripada prema utvrđenim koeficijentima koji se odnose na stečenu školsku spremu, jer Pravilnik o platama i Kolektivni Ugovor određuju najmanje plate za određene poslove, čime objektivno nije isključena mogućnost da se zaposlenicima isplate plate u većim iznosima, a u vezi sa stepenom radnog angažovanja i rezultatima rada.
Posebno ističemo da iz provedenih dokaza proizilazi da su se optuženi A.Č. i I.Č. rukovodili interesima službe, jer su rezultati rada uposlenika čiju visinu plata osporava Tužilaštvo bili očigledni i s toga isplaćene plate ne predstavljaju protivpravnu imovinsku korist za njih, nego isplatu objektivno zarađenih plata. Konkretno djelo se može izvršiti samo umišljajno, a izvedeni dokazi ne protvrđuju stav Tužilaštva da su optuženi postupanjem suprotno članovima 36 Statuta, odnosno čl. 14 stav 2 Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, te čl.5 Pravilnika o plaćama Doma zdravlja Kladanj, koristili službeni položaj da bi sebi ili drugom pribavili imovinsku korist.
Prijedlog odbrane je da Sud optuženog I.Č. u smislu odredbi čl. 299 tač. c) ZKP-a FBiH oslobodi od optužbe, jer nije dokazano da je izvršio krivično djelo za koje je optužen.
Optuženi I.Č. u završnoj riječi je naveo; da u cijelosti prihvata završno izlaganje svoga branioca i nema ništa novo dodati.
Cijeneći izvedene dokaze pojedinačno i u vezi sa ostalim dokazima kako je to propisano u odredbi člana 296. stav 2. ZKP FBiH, ovaj sud je odlučio kao u izreci iz sljedećih razloga:
Svjedok F.Č.1, u svom iskazu datom na glavnom pretresu održanom dana 26.02.2019. godine je naveo; da je isti od 1987.godine zaposlen u JZU Dom zdravlja Kladanj, a da trenutno radi na poslovima porodičnog ljekara i specijaliste epidemiologije. U navedenoj ustanovi je obavljao i rukovodeću funkciju i to sredinom 2011.godine je bio vršilac dužnosti direktora, te je naveo da je do kraja odnosno početka 2015.godine, kada je skinut kao direktor u zadnjoj četvrtini mandata. Jedan od poslova koje direktor obavlja je i potpisivanje platne liste za zaposlene, te je potpisivao i platne liste za optuženog I.Č.. Naveo je, da je tom prilikom tj.potpisujući platne liste za istog, utvrdio, a kako je kako kaže naveo i u tužilaštvu kada je saslušavan, da isti ima veći koeficijent nego što ga je pripadalo po trenutnim aktima ustanove, te da je imao koeficijent 3,5, a da taj koeficijent po aktima ustanove, imaju doktori medicine i doktori stomatologije, te je naveo da I.Č. u tom periodu sa sigurnošću nije imao neku višu školu, te da je po pričama bio pri završetku pravnog fakulteta, te da misli da nije imao završenu tu spremu.
Na upit KT TK, kada je to utvrdio da li je reagovao i donio odluku za taj koeficijent, isti je naveo, da jeste i da je istom rekao da mu to ne pripada i da se napravi koeficijent u skladu sa sistematizacijom i aktima ustanove, te da misli da mu je koeficijent trebao biti 3,2, te kao direktor ustanove je pokušao da izvrši uvid u njegov personalni dosije, medjutim svi personalni dosijei su bili u njegovoj maloj prostoriji gdje je bio tu kao sekretar i nisam mogao dobiti na uvid, iako sam bio u funkciji direktora, te da iako je on kako kaže bio po rangu drugi čovjek ustanove prije njega, te kada je tražio dosije nije ih dobio, a kako kaže ne može se fizički obračunavati.
Isti svjedok je naveo, da u momentu kada je on imenovan za direktora, da je I.Č. obavljao odnosno da je bio sekretar ustanove i pomoćnik direktora,
Te na upit KT TK, da li je on i ostao na ovim mjestima za njegovog mandata, je li bio čitavo vrijeme pomoćnik direktora, svjedok je naveo; da nije, te da ga je za mjesec, dva, možda tri smijenio sa mjesta pomoćnika direktora i doveo drugog kolegu, kao i da je istog tj. I.Č. smijenio, jer je kako kaže bilo tu dosta stvari, kao i da se I.Č. nije mogao pomiriti da on nije prvi čovjek ustanove i da nije njegova glavna.
Naveo je, da u momentu kada je on imenovan za direktora, istom nije bilo poznato da li još neko od zaposlenih u ustanovi ima nepripadajuće koeficijente, jer su imali sekretara pravnika koji je pravio sve te akte o radnopravnom statusu.
Svjedoku je predočen zapisnik sačinjen u KT TK-a 15.01.2018.godine, te je isti potvrdio svoje potpise na istom, a nakon toga istom svjedoku je pročitan dio iskaza gdje isti navodi „ U odnosu na odluke, odnosno rješenja koji se tiču F.Č. mogu da izjavim da je on bio na poziciji šefa voznog parka kada sam ja postao direktor, a ja sam u 2013.godini donio odluku o njegovom razrješenju jer nisam bio zadovoljan s njegovim radom …“, te je svjedok naveo da je tačno to što je izjavio, te je naveo, da misli da isti uposlenik nije imao odgovarajući koeficijent koji mu je pripadao.
Nadalje je naveo, a u pogledu da li je istom poznato ko je donio odluku kojom se I.Č. dodjeljuje veći keoficijent, isti je naveo, da odluke donosi direktor, a vjerovatno je on napravio istu, kao i da je prije njega direktor bio A.Č..
Isti svjedok je naveo da je tada nadležan za sačinjavanje i pripremanje pravnih akata u ustanovi, kao što su odluke, rješenja i slično, bio sekretar ustanove, a to postoji u internim aktima, te u tom vremenskom periodu da je sekretar bio I.Č.. Isto tako naveo je , da obim poslova pomoćnika direktora po njegovom mišljenju nije velik odnosno da nije preopterećen poslom, jer je to mali Dom zdravlja.
Pri unakrsnom ispitivanju od strane branioca B.M., svjedok je naveo: Na upit, ko donosi Pravilnik o radu sa svim njegovim aktima i jesu li sastavni dijelovi pravilnik o plaćama, sistematizaciji, svjedok je naveo da ne može sa sigurnošću reći, jer 4 godine nije više direktor, te ne zna da li se šta promijenilo. Isto tako naveo je, da misli da se traži i saglasnost sindikata prije njegovog donošenja.
Naveo je, da se ne sjeća u konkretnom slučaju, kada je donesen Pravilnik o platama za vrijeme mandata A.Č., da li je sindikat dao jednoglasno saglasnost na taj pravilnik.
Isto tako, svjedok je naveo da sa sigurnošću ne može da odgovori ni na pitanje kakva je uloga Upravnog odbora prilikom donošenja pravilnika i sastavnih dijelova kao što je Pravilnik o platama, a da ga vjerovatno verifikuje, kao da isti ne može sa sigurnošću ni da odgovori na pitanje da li isti potpisuje predsjednik upravnog odbora pravilnik i propratne akte koji su sastavni dijelovi Pravilnika kao što je Pravilnik o platama.
Isto tako na upit branioca, „Ko je najveći organ u Domu zdravlja Kladanj, najviši koji donosi glavne odluke i verifikuje sve odluke“, svjedok je naveo, da Direktor rukovodi, a Upravni odbor je vrhovni koji to kanališe koji je zadnja distanca.
Naveo je da je tačno da je on postavio Ziju Jusufovića za pomoćnika direktora, te je naveo,da je on rekao da sekretar može obavljati tu funkciju sa pola radnog vremen, a da je Zijo Jusufović obavljao poslove fizijatra i porodičnog ljekara, te u njegovom odsustvu i njega mijenjao, te potpisivao je kada je nešto trebalo.
Naveo je, da koliko se sjeća, da misli da on nije mijenjao Pravilnik o platama kada je došao za direktora.
Takodje je potvrdio da je tačno da je on za vrijeme svog mandata šefa voznog parka F.Č. smijenio, te da je glavni razlog bio jer je postojalo jedno neprirodno okruženje, jer je on zahtjevao da glavna sestra, šef voznog parka i sekretar odnosno pomoćnik direktora svako jutro piju kafu i obave sastanak, da vide za naredni dan šta će raditi, a da je F.Č. to odbijao i umjesto da dođe kod njega išao je kod sekretara.
Naveo je da kada je postavio M.S.1 na funkciju šefa voznog parka nije mijenjao koeficijent, te na upit da li je imao istu stručnu spremu kao F.Č., naveo je da je M.S.1 bio diplomirani sekretar i donosio je sve akte koji se tiču unutrašnje organizacije rada.
Isto tako naveo je, da on ne tvrdi da je formalno samo potpis direktora na svim tim aktima koji su već pripremljeni, te da on to nije rekao, da on nije pravnik, te da sekretar je trebao sve da uradi u skladu sa zakonom i internim aktima ustanove. Kada je došao na funkciju direktora zahtjevao je od šefa računovodstva i diplomiranog pravnika da stave u lijevom uglu akta ko je pripremio akt, a da je on potpisivao, te da medjutim skeretar I.Č. na to nije pristao, a da on ne zna zašto.
Naveo je da ne zna da li je dolazila inspekcija rada u ustanovu kada je bio direktor optuženi A.Č..
Na upit optuženog A.Č., da li je istom poznato od kada je I.Č. bio pomoćnik direktora, naveo je da ne može odgovoriti jer mu nije tačno poznat, ka i da ne može sa sigurnoću odgovoriti, te da ima sve u internim aktima ustanove, da li stepen složenosti poslova koje zaposlenik obavlja i za koji ima zaključen ugovor o radu utiče na određivanje visine koeficijenta za obračun plate.
Pri unakrsnom ispitivanju od strane branioca Radončić Mensura, svjedok je naveo: da on nema nikakva lična saznanja o tome iz kojih razloga je primjenjen koeficijen od 3,5 za platu I.Č. u vremenu od 2007.godine do kraja 2010.godine, jer je i tada postojao direktor, pomoćnik direktora i tada je F.Č. bio u jednom periodu član Upravnog odbora zašto je dobijao naknadu, te da on nije nikada sa optuženim A.Č. i F.Č. razgovarao zašto je primjenjen taj koeficijent, te da nisu tada bili u dobrim odnosima, a nisu ni sada. Isto tako, naveo je, da nije prije svjedočenja u istražnom postupku u KT TK-a, niti prije svjedočenja na ovom pretresu, izvršio uvid u dokumentaciju koja se odnosi na tu problematiku, te da misli da radna mjesta pomoćnika direktora i sekretara doma zdravlja proizlaze iz odredbi Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta, te na upit, da li te poslove po pravilu treba da obavljaju dvije različite osobe, isti je naveo, da može, ali i da ne mora, kao i da li je istom poznato da je optuženi I.Č. objektivno obavljao poslove dva radna mjesta, pomoćnika direktora i sekretara doma zdravlja, isti je naveo da bi on rekao i tri tj. i direktora i pomoćnika direktora i sekretara doma zdravlja .
Nadalje na upit branioca, da je on po preuzimanju dužnosti VD direktora, uočio iz platnih lista da se primjenjuje nepravilan koeficijent za platu I.Č., isti je naveo, da njemu kao laiku, kada je vidio sistematizaciju i pravilnik o platama, nisam ga našao tu, tj. da mu to ne pripada, utvrdio je to, a da li je bio u pravu ili ne, medjutim, vodeći se aktima ustanove, on je to uradio i mislim da je to i trebao uraditi.
Naveo je, da je tačno da je on dao nalog I.Č. da pripremi novu odluku u kojoj će biti označen koeficijent koji mu stvarno pripada prema školskoj spremi, da je on to i učinio, te da je on potpisao tu odluku, kao i da mu je I.Č. vazda prigovarao, da mu je on uzeo neke pare koje mu ne pripadaju, te da je tačno da optuženi I.Č. nije dozvolio pristup personalnim dosijeima, te da je na njegov da koncipira odluku kojom se umanjuje keoficijent plate, je izvršio odmah, kao i da je on istom rekao da napravi akt u skladu sa internim aktima .
Isti svjedok je ponovio, da je isti rekao da sekretar ustanove može obavljati poslove i sa pola radnog vremena, a ne za pomoćnika direktora, te je naveo da pomoćnik direktora manje radi i samo u odsustvu direktora da potpiše nešto i da bude prvi čovjek kada nema direktora, te da je tačo da je i direktor A.Č., a i on sam radio i poslove direktora i obavljali poslove specijalizacije za koju su osposobljeni.
Naveo je, da nezavisno od njegove procjene da bi trebalo da je pozicija pomoćnika direktora i sekretara doma zdravlja, po stepenu opterećenja prema Pravilniku o sistematizaciji moraju biti pokrivene imenovanjem izvršioca,
A na upit branioca, „Ako neko obavlja i poslove sekretara i pomoćnika direktora, možemo li se složiti u ocjeni da takav stepen angažovanja nije pokriven ni jednim koeficijentom, naveo je da se on ne može složiti s tim.
Nadalje, na upit branioca, da obzirom da je imao lično saznanje da I.Č. uživa platu sa neopravdanim koeficijentom i uprkos tome u vremenu dok je bio direktor nije izvršio ni jednu radnju provjere koeficijenata za druge radnike, konkretno za Ć.B. i F.Č., isti je naveo, da nije vršio provjere keoficijenata vezano za uposlenike F.Č. i Ć.B., te je naveo da ne može odgovoriti na pitanje branioca, da je on u nekom kasnijem trenutku donio odluku da smijeni F.Č. s pozicije šefa voznog parka i to zbog toga što nije bio zadovoljan njegovim radom i na isto mjesto da je postavio osobu koja takodje prema odredbama pravilnika nije bila kvalifikovana za tu poziciju.
Na upit optuženog I.Č., da li je F.Č.1 pokretao i izricao bilo kavu disciplinsku odgovornost za njegov rad zbog navodno nedozvoljavanja uvida u personalni dosije i navodno neposluha prema direktoru, svjedok je naveo da misli da nije.
Na dodatni upit branioca Radončić Omara, da je svjedok naveo, da je I.Č. de jure obavljao funkciju pomoćnika direktora, a de fakto i pomoćnika direktora, sekretara ustanove pa i nerijetko direktora , isti je naveo, da je tako u narodu, medju uposlenicima prvi čovjek je bio I.Č. duži period, a to znači da je imao takav status, takvu poziciju, da je on malte ne rukovodio Domom zdravlja, njegova je bila glavna, te na upit da je istom poznato da je za vrijeme dok je direktor ustanove bio A.Č. formalno je bilo upražnjeno mjesto sekretara ustanove, a tu funkciju je de fakto obavljao I.Č., isti je naveo, da nije, da je on bio sekretar ustanove čitavo vrijeme i to je i obavljao mjesto sekretara ustanove.
Nadalje je naveo, da je tačno da je za vrijeme njegovog mandata funkciju sekretara ustanove i pomoćnika direktora obavljale dvije osobe.
Svjedok M.S., u svom iskazu datom na glavnom pretresu održanom dana 26.02.2019. godine je navela; da je ista zaposlena u Domu zdravlja Kladanj kao ljekar, a od 2015.godine obavljala je dužnost vršioca dužnosti direktora ustanove Dom zdravlja Kladanj, od januara 2016.godine obavlja dužnost direktora ustanove.
Isto tako navela je da posao direktora ustanove obuhvata i donošenje odluka o rasporedu uposlenih u grupu složenosti poslova odnosno dodjelom odgovarajućih koeficijenata.
Isto tako navela je, da je istoj poznato da je protiv I.Č. postojala prijava na koeficijent, navodeći da je do 2011.godine, dolazili su inspektori istraživali, da je isti imao koeficijent koji nije odgovarao njegovoj stručnoj spremi, te na upit KT TK, da li je ona nakon dolaska inspektora provjeravala stručnu spremu odnosno koeficijent za još neke radnike i ako jeste za koje,
Svjedokinja je navela, da 2017.godine kada je stupio na snagu novi Kolektivni ugovor o zdravstvu, da su bili dužni da usklade svoj Pravilnik sa kolektivnim ugovorom i tada su morali donijeti Pravilnik o plaćama, Pravilnik o radu, te da je tada u tom periodu provjeravala šefove službi.
Nadalje je navela, da je tada 2017.godine, misli da je bio mjesec jul, da je provjeravala šefa voznog parka, šefove računovodstva, da je usmeno pitala šefa računovodstva koju stručnu spremu ima, da nije pregledala dosije, da joj je ona tj.šef računovodstva rekla da je dipl. ekonomista, te da je pozvala i šefa voznog parka F.Č. na razgovor, istom objasnila da je novi Pravilnik o radu i tražila od njega da joj kaže koju stručnu spremu ima, te da je u razgovoru sa istim saznala da on ima treći stepen stručne spreme, te da nije više nikoga provjeravala, te da to nije odgovaralo koeficijentu koji mu je određen ranije, te da je zbog toga i tražila od njega da donese diplomu pete stručne spreme, zašto je on cijelo vrijeme šutio, nije odgovarao na njena postavljena pitanja.
Vezano za navedenu činjenicu kao i obavljeni razgovor sa F.Č., navela je da je prije toga tražila i njegov dosije, jer je u medjuvremenu bila u kontroli budžetska inspekcija koji su provjeravali uposlenike i u tom njihovom inspektorskom istraživanju tražili su i dosije F.Č..
Na upit KT TK, da li su ove provjere vršili i za Ć.B., svjedokinja je navela, da su je inspektori pitali za Ć.B., da je ona bila glavna medicinska sestra do 2016.godine, da nije imala njen dosije, da je ona govorila da je dipl. medicinska sestra, ali da to nije provjeravala.
Kada je došla na mjesto vršioca dužnosti direktora, I.Č. u ovoj ustanovi, je obavljao poslove sekretara ustanove, a onda ga je u tom periodu imenovala za pomoćnika direktora, te je obavljao oba posla za njenog mandata.
Dok je direktor bio A.Č., misli da je I.Č. obavljao poslove pomoćnika direktora, ali nije sigurna.
Nadalje je navela, da personalni dosijei zaposlenika su se nalazili u prostoriji pomoćnika direktora odnosno sekretara.
Budući da su dosijei radnika bili kod I.Č., nije provjeravala dok je on bio pomoćnik direktora, tek kada je on otišao u penziju, navela je da je ušla u njegov personalni dosije da vidi zašto su inspektori dolazili, te da je jedino tražila dosije šefa voznog parka, da joj je tada rečeno da se ne može pronaći, te da je u medjuvremenu došla do dosijea za šefa voznog parka, te nakon razgovora sa F.Č., uglavnom nije pregledala druge dosijee niti je tražila.
Navela je da direktor ustanove priprema odluke, rješenja i slično pravna služba odnosno pomoćnik direktora.
Pri unakrsnom ispitivanju od strane branioca B.M. svjedokinja je navela; da nije tačno da je ona kada je došla za direktoricu, da je tada smijenili šefa voznog parka V.S., a na njegovo mjesto postavili ranijeg šefa voznog parka F.Č., te je navela da je V.S. na lični zahtjev podnio ostavku na mjesto šefa voznog parka, te pošto je u tom periodu morala nekoga imenovati na mjesto šefa voznog parka, ista je sekretaru rekla da pripremi odluku i da se na to mjesto imenuje F.Č..
Na upit branioca, da li je ista imala izbora odnosno je li bilo drugih kandidata sa drugom odgovarajućom spremom ili istom spremom ili je istu nešto drugo rukovodilo da postavi F.Č. za mjesto šefa voznog parka, svjedokinja je navela, da pošto je F.Č. bio prije šef voznog parka prije V.S., smatrala je da on ima odgovarajuću spremu za šefa voznog parka i zato ga je i imenovala.
Isto tako, navela je da nije tačno da je ona nakon što su inspektori MUP-a došli u ustanovu i provjeravali ove koeficijente, promijenila odnosno primjenila za F.Č. odgovarajući koeficijent.
Nadalje je navela, da je koeficijent šefa voznog parka za vrijeme njenog mandata, je imao koeficijent pete stručne spreme do jula 2017.godine, te kako je i navela, u toku bužetkse inspekcije, kada su oni tražili i kada je došao na snagu novi Pravilnik, onda je promijenjen koeficijent šefa voznog parka.
Isto tako na upit branioca, da Pravilnik o radu zajedno sa svojim sastavnim dijelovima Pravilnik o platama, sistematizaciji radnih mjesta, da li sindikat daje saglasnost prije njegovog donošenja, svjedokinja je navela, da Prijedlog Pravilnika o radu pravi Komisija za nacrt Pravilnika o radu, nakon toga prijedlog ide na Sindikat, ta procedura traje mjesec dana i nakon te procedure Pravilnik ide na Upravni odbor i Upravni odbor donosi Pravilnik, te da istoj nije poznato da li je ta procedura poštovana i za vrijeme A.Č.. Navela je da je najviši organ u Domu zdravlja Kladanj je Upravni odbor, te na upit da li Upravni odbor ima prije nego što potpiše, sve prijedloge nacrta Pravilnika o radu, šta je po zakonu uobičajno, ista je navela da se ne može izjasniti za prethodni period i rad Upravnog odbora u ranijem periodu.
Svjedokinja R.H., u svom iskazu datom na glavnom pretresu održanom dana 02.04.2019.godine je navela; da je ista zaposlena u JZU Dom zdravlja Kladanj, na poslovima šefa računovodstva od 25.05.2007.godine. Isto tako navela je, da su joj kao radniku u računovdstvu poznate odredbe Pravilnika o platama.
Na upit KT TK, da li su istoj u periodu 2007.godine do 2010.godine, bili poznati bitni elementi za obračun plate za I.Č., kao što je školska sprema i ostalo
Ista je navela, da što se tiče elemenata za obračun plate od 07.09.2007.godine, kada je donešena Odluka, obračun plate je rađen na osnovu Odluke o rasporedu uposlenika ustanove i grupe složenosti poslova sa utvrdjenim koeficijentom i dodatkom na plaću. Odluka je sačinjena 07.09.2007.godine, a broj odluke 953/07. Što se tiče srednje stručne spreme za I.Č. nije upoznata, jer nije imala pristupa personalnoj dokumentaciji i nije vezana za koje poslove.
Isto tako, na upit, a vezano za navedeni period, da li je istoj bio poznat koeficijent za obračun plate, odnosno kojem platnom razredu je pripadao I.Č., te je ista navela, da je istoj to bilo poznato iz Odluke, tj. iz te odluke joj je poznat koeficijent koju je odredio direktor kao i dodatak na plaću, te da misli da je koeficijent bio 3,5 a dodatak 15 %.
Svjedokinji je od strane KT TK predočen dio iskaza koji je ista dala u MUP dana 11.08.2017.godine, te nakon što je ista potvrdila svoje potpise na istom, pročitan je dio iskaza gdje ista navodi „Odlukom direktora ustanove o rasporedu uposlenika u grupu složenosti poslova sa utvrdjenim koeficijenotm složenosti i dodataka na platu pristupilo se obračunu plata svih uposlenika i tom odlukom je direktor ustanove dao I.Č. koeficijent složenosti poslova za obračun plate 3,5 i dodatak na platu 15 %:“, te je ista potvrdila da je to tačno da je tako izjavila.
Nadalje je navela da u periodu 2008.-2009.godini, a vezano za uposlenicu ustanove Ć.B., da je ista obavljala poslove glavne medicinske seestre, te da je obračun plate za istu takodje vršen na osnovu odluke o rasporedu poslova i odluke direktora, tj. po istoj odluci koju je navela. Isto tako navela je da ona nije nikada preispitivala navedelu odluku, te da je ona samo primjenjuje. Isto tako navela je, da u nadležnosti njenih poslova nije da vrši uvid u personalni dosije I.Č., kao ni ostalih radnika.
Pri unakrsnom ispitivanju od strane branioca B.M., svjedokinja je navela: Na upit branioca, da je Ć.B. obavljala poslove glavne medicinske sestre, da li je ista obavljala i poslove koordinatora za kvalitet, svjedokinja je navela, da u jednom periodu je obavljala poslove koordinatora za kvalitet, a ne zna tačno u kojem peridu, da su to bili počeci koordiniranja za kvalitete ustanove
Nadalje je navela, da ne može precizno odgovoriti da li je poslije smjene A.Č., poslove glavne medicinske sestre i kooridnatora obavljale dvije osobe.
Isto tako na upit branioca, da li je za vrijeme mandata optuženog A.Č. vršena kontrola od strane Zavoda zdravstvenog osiguranja i drugih nadležnih institucija po pitanju utroška sredstava koeficijenata pojedinih i drugih radnika, itd, ista je navela da Zavod zdravstvenog osiguranja kao osnovni izvor finansiranja doma zdravlja ima redovno izvještavanje o utrošku sredstava i o sačinjenim izvještajima po godišnjim obračunima, a da li se Zavod bavio koeficijentima raspoređenim zaposlenicima, da ona to ne zna:
Isto tako na upit, da li su ikada stavili primjedbe u bilo kojem dijelu vezano za utrošak sredstava, koeficijenata i da li su pojedinačno u dostavljanju plata uposlenika, ista je navela, da pojedinačne plate nisu dostavljane, kumulativno je na kraju svakog mjeseca posle isplate plaće dostavljena ovjerena specifikacija porezne uprave iz koje je vidljivo stanje JZU Dom zdravlja sa kompletnim brojem uposlenika i kompletnim utroškom sredstava.
Navela je da ne može odgovoriti, kao i da se ne sjeća da li je zajedno sa predstavnicima Zavoda zdravstvenog osiguranja u toku 2007. i 2008.godine u Domu zdravlja boravio predstavnik Zavoda zdravstvenog osiguranja M.Č., ekonomski stručnjak, u smislu pomoći proračuna potrebnih sredstava za primjenju kolektivnog ugovora,
Te na upit, da li je vršena analiza svakog pojedinog radnika upravo od strane ovog stručnjaka, svjedokinja je navela da je ona u maju 2007.g. počela raditi, za 1-2 mjeseca stupio je na snagu Kolektivni ugovor za radnike u zdravstvu, te da li je prije nje vršio stručnjak koji je radio procjenu o utrošku sredstava, ne bi mogla se izjasniti.
Isto tako navela je da ne zna da li je F.Č., koji je obavljao poslove voznog parka imao certifikat za pregled vozila, a da je isti bio za vrijeme mandata A.Č. šef voznog parka.
Na upit da li je F.Č., kada je smijenjen od strane novog direktora, da li je za tu godinu i po dana imao platu po koeficijentu, odluci i pravilniku koji je donio A.Č., ista je navela da u momentu kada nije nosio rješenje šefa voznog parka onda je dobijao koeficijent kako treba, te da ne može odgovoriti da li je isti radio još za vrijeme novog direktora.
Isto tako na upit, da li je za vrijeme M.S., F.Č. obavljao poslove šefa voznog parka i dobijao koeficijent koji je postavio svojim Pravilnikom optuženi A.Č., svjedokinja je navela da ne može odgovoriti, jer je u medjuvremenu došlo do izmjene Pravilnika, a po drugom Pravilniku koji je stupio na snagu u vrijeme M.S., gdje je utvrdila da ne posjeduje odgovarajuću stručnu spremu i da ne zna koliko dugo je primao platu kao obični vozač saniteta, a koliko kao šef voznog parka.
Pri unakrsnom ispitivanju od strane branioca Radončić Omara, svjedokinja je navela; da se u službu gdje je ona radila tj. u službu računovodstva, se dostavlja i godišnji izvještaj o radu i finansijskom poslovanju, koji donosi direktor, a usvaja i Upravni odbor, te da ona kao šef računovodstva sačinjava finansijske izvještaje i dio izvještavanja za ustanovu koji je u domenu računovodstvene djelatnosti.
Na upit, da li uz taj izvještaj, kao propratni materijal se nalaze tabele u kojima izmedju ostalog se navode i stručne spreme zaposlenika po na osob, kao i drugi podaci, svjedokinja je navela, da u izvještajima koje ona radi, a nije vidjela nijedan izvještaj po tabelima sa zaposlenicima da se prilažu.
Vještak Varivoda Zoran, u svom iskazu datom na glavnom pretresu održanom dana 02.04.2019.godine i 24.04.2019.godine je naveo; da je u ovom predmetu po naredbi KT TK-a izvršio vještačenje, sačinio Nalaz i mišljenje od 04.09.2017.godine, kod kojeg u cijelosti ostaje, dopune Nalaza i mišljenja od 16.02.2018.godine i pojašnjenja dopune od 08.04.2019.godine. Nadalje je naveo; da je predmet vještačenja odredjen Naredbom KT TK i to;
-da nakon uvida u dokaze, platne liste za zaposlenika I.Č. u periodu od 01.10.2007.godine do 21.10.2011. godine, vještak odgovori na pitanje koji koeficijent za isplatu i obračun plata pripada zaposleniku sa visokom stručnom spremom JZU Dom zdravlja Kladanj po osnovu Pravilnika o plaćama ustanove iz 2007 i 2008.godine,
- drugi zadatak je bio, koji iznos sredstava plate je isplaćen I.Č. u navedenom periodu i po kojem koeficijentu.
- treće pitanje je - da se odgovori koji iznos sredstava na ime plate bi bio isplaćen I.Č. u navedenom periodu, primjenom koeficijenta 2,40 ,
- te da li je ovakvim isplatama nanijeta šteta Budžetu, ako jeste, kojem i u kolikom iznosu.
Vještak je nadalje naveo, da je na osnovu naredbe za dopunu nalaza i mišljenja sačinio nalaz i dostavio 16.02.2018.godine, gdje je trebao isto tako da odgovori decidno na postavljena pitanja za osobe; F.Č., Ć.B. i I.Č., a isključivo se promijenio ovdje vremenski period vještačenja, te da je u dopuni nalaza period vještačenja je od 01.10.2007.g. do 21.12.2010.godine.
Vještak je nadalje posebno obrazložio za svakog od ovih lica, kako osnovnog tako i dopune nalaza, te šta je utvrdio za I.Č., koliki iznos plate mu je isplaćen u ovom periodu, po kojem keoficijentu, a koji koeficijent mu je pripadao po osnovu Pravilnika o platama odnosno koja je razlika više isplaćena, te je naveo;
U navedenom periodu za I.Č., koeficijent za obračun i isplatu plaća pripada zaposlenim sa VSS u JZU Dom zdravlja Kladanj po osnovu Pravilnika o platama ustanove iz 2007 i 2008.godine je 2,40.
Primjenom navedenog koeficijenta od 2,40, za period od 01.10.2007.godine do 21.12.2010.godine isplaćeno bi bilo 47.503,20 KM, a kako je po mjesecima prikazano u tabeli broj 7, na strani 19.20 Nalaza,
Nadalje je naveo, da u istom vremenskom periodu I.Č. je isplaćeno 69.215,12 KM, uz primjenu koeficijenta 3,5, a kako je analitički prikazao po mjesecima na tabeli 8, strana 21 i 22,
Te kada se izvrši izvrši uporedba ova dva obračuna po navedenim koeficijentima razlika iznosi 21.711,92, a kako je navedeno po tabelama nalaza u tabeli broj 9 na strani 23 i 24 Nalaza.
Razlika izmedju ovih iznosa po mjesecima u navedenom iznosu nanešena je šteta Budžetu TK-a odnosno Ministarstvu zdravstva, koji je nosilac finansiranja za Domove zdravlja.
Kada se pogleda Dopuna nalaza i mišljenja, kojom je obuhvaćena ista osoba, različiti su iznosi zbog vremenskog obuhvata obračuna. Uz naprijed sve navedeno, na strani 19. Dopune nalaza ukupan iznos na osnovu platnih lista isplaćene plaće I obračuna plaće iznosi 69.215,12 KM, te primjenom koeficijenta 2,40, taj iznos je 47.503,20 KM, a razlika 12.711,92 KM, te navedeni podaci po mjesecima, po satima, minulom radu i dodatku kao i rukovođenjem, date su u tabelarnom pregledu broj 8. I 9. Nalaza i mišljenja.
Vještak je takodje naveo, da je na strani 26 Dopune nalaza, gdje je navedena razlika izmedju iskazanih plata po platnim listama i koeficijentu složenosti od 2,4 gdje je navedeno da iznosi 27.711,00 KM, a zatim u posljednjem pasusu navodi se koeficijent složenosti od 2,6, da se radi o štamparskoj grešci, te navedeni izos se odnosi na koeficijen 2,4, a upisano je 2,6 .
Vještak je nadalje naveo, u odnosu na zaposlenika F.Č., na osnovu istih Pravilnika o platama koeficijent za obračun i isplatu plata pripada zaposlenima sa KV stručnom spremom u navedenoj ustanovi iznosi 1,50, te da bi iznos sredstava na iznos plate bi bio isplaćen F.Č. primjenom ovog keoficijenta u period od 01.05.2008.godine pa do 12.06.2013.godine, primjenom navedenog koeficijenta od 1,5 isplaćene plaće bi iznosile 48.044,49 KM, a specifikacija po mjesecima data je u tabeli 1, strana 4-6 nalaza.
U istom vremenskom periodu, a na osnovu dokumentacije u spisu iznos sredstava na ime plate a na osnovu podataka iz platnih lista na ime F.Č., isplaćeno je 66.498,35 KM, a po koeficijjentu 2,10, a analitika po mjesecima data je u tabeli 2, strana 7-9 nalaza, te da je razlika izmedju isplaćenih plaća po osnovu platnih lista i koeficijenta iznosi 18.,453,86 KM tabela 3, strana 10 i 11. Nalaza
Nadalje je naveo koeficijent za obrčaun i isplatu plaća pripada zaposlenima sa SSS u istoj ustanovi po osnovu Pravilnika o platama iz 2007.godine odnosno 2008.godine, a po Pravilniku o platama u navedenom periodu iznosi 2,10, te da primjenom navedenog koeficijenta iznos sredstava na ime plate bi bio isplaćen Ć.B. u periodu 01.05.2008.godine pa do 01.12.2009.godine bi bio 24.034,68 KM, tabela 4 strana 15 Nalaza, a na osnovu dokumntacije u spisu ovoj uposlenici Ć.B. u navedenom periodu je isplaćen iznos od 28.845,44 KM, odnosno obračun plaća je vršen po koeficijentu 2,60, a kako je prikazano u tabeli 4, strana 14.
Naveo je da je razlika u isplaćenim platama primjenom jednog odnosno drugog koeficijenta za isti period tj. primjenom koeficijenta iz platne liste od 2 ,60 i Pravilnika 2,10 iznosi 4.810,76 KM, a kako je navedeno na strana 16 tabela 6, analitika po mjesecima.
Pri unakrsnom ispitivanju od strane branioca B.M., vještak je naveo; da je tačno da je za F.Č. obračunao period od 01.05.2008. do 12.06.2013.godine. Isto tako, naveo je da je tačno da je za Ć.B., obračunao period 1.05.2008.g. do 01.12.2009.godine.
Na upit branioca, da je Ć.B. stekla diplomu VVS i da je tada stekla prema Pravilniku pravo na veću platu, da li je to uzeo u obzir, da je dana 31.07.2009.godine stekla na trogodišnjem studiju diplomirani medicinar zdravstvene njege, da li je i to uzimao u obzir prilikom vještačenja i obračuna odnosno izrade nalaza,
Vještak je naveo; da je na strani tri dopune nalaza i mišljenja od 16.04.2018.godine navedena dokumentacija koja je vještaku dostavljena na izradu nalaza, te da dokumenat diploma koju spominje branilac nije bila predmet vještačenja.
Isto tako na upit branioca, da li se može izjasniti koliko bi bila smanjena šteta, ukoliko bi se smanjio period koji je manji u odnosu na onaj koji je on obračunao, vještak je naveo, da ne može odgovoriti na to pitanje, jer ne zna koji je to period i koji je to koeficijent, niti mu je to bio zadatak.
Isto tako na upit branioca, da li je vještak prilikom vještačenja imao samo u vidu Pravilnik o platama, te da li je imao u vidu Kolektivni ugovor ove grane, gdje kaže: “… osnovna plata je najniži iznos plate koju poslodavac mora isplatiti ….”,vještak je naveo, da je na strani 3 navedena dokumentacija koja je bila predmet vještačenja, Kolektivni ugovor nije bio predmet vještačenja, niti je dat u naredbi KT TK-a i stoga vještak nije koristio taj dokument, a da je bilo u naredbi vještak bi odgovorio na postavljeno pitanje.
Pri unakrsnom ispitivanju od strane branioca Radončić Mensura, vještak je naveo: da je tačno da je on u svom osnovnom nalazu od 04.09.2017.godine naveo po osnovu kojih dokaza je sačinio nalaz i mišljenje. Isto tako, naveo je, da je tačno da se on danas na pretresu nije izjašnjavao, a da je u svom nalazu se opredjelio da je nastupila šteta za ZZO TK-a.
Nadalje na upit branioca da se finansiranje JU DZ Kladanj je regulisano Ugovorom o pružanju zdravstvih ustanova koji se svake godine zaključuje izmedju ZZO i Doma zdravlja, da li je tako, vještak je naveo, da nije imao ugovor na raspolaganju.
Isto tako vještak je naveo, da je tačno da on nije imao zadatak i nije utvrdjivao da li je Dom zdravlja Kladanj imao vlastite izvore finansiranja.
Svjedok M.Š., u svom iskazu datom na glavnom pretresu održanom dana 04.07.2019.godine je naveo; da je do 2003.godine radio u Domu zdravlja Kladanj, a posljednje je bio direktor Doma zdravlja, te da je inače radio kao specijalista interne medicine, a od 2003. do 2007.godine radio je kao ministar zdravstva u Vladi TK-a. Od 2007. do 2011 godine bio je poslanik u Skupštini TK-a i od 2011.godine do sada radi u Zavodu za javno zdravstvo kao stručni saradnik za uspostavu kvaliteta.
Na upit branioca, da li je kao ministar vršio kontrolu rada Domova zdravlja, a tako i Doma zdravlja Kladanj, da li je dolazio u posjetu, te kakvo je imao mišljenje o radu doma zdravlja u vrijeme d ok je direktor bio optuženi A.Č.,
Svjedok je naveo, da je Ministarstvo vršilo stručni nadzor nad radom zdravstvenih ustanova, primarnu, sekundarnu, tercijalnu, ne samo domova zdravlja nego i bolnice u Gračanici, u saradnji sa Zavodom za javno zdravstvo i saradnje sa zavodom zdravstvenog osiguranja, kontrolisani su svi aspekti rada, propisivanje lijekova, vođenje dokumentacije, usklađenog rada sa normativima rada itd. Dom zdravlja Kladanj je prvi dom zdravlja u kojoj je uspostavljen projekat rada porodične medicine u Federaciji i u to vrijeme važio je kao jedna od najuređenih zdravstvenih ustanova na području TK-a.U tim kontrolama su nalažene određene nepravilnosti u radu zdravstvenih ustanova i nisu poduzimane nikakve sankcije, nego je u suštini naloženo da se te nepravilnosti isprave i po tim nalozima ustanove su i postupale.
Nadalje je naveo, da dok je on bio direktor Doma zdravlja Kladanj, poslove glavne medicinske sestre je obavljala Ć.B., pomoćnik direktora i sekretar je bio I.Č., a šef voznog parka F.Č..
Nadalje na upit, da li su primali kakvu platu tj. Ć.B. kao glavna medicinska sestre ili platu obične medicinske sestre, isti je naveo, da se ne može sjetiti kako je u organizaciji i sistematizaciji to postavljeno, te da misli da je alternativna kao srednja i viša stručna sprema u Pravilniku o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta i da je primala platu misli glavne medicinske sestre, s tim da je to specifično u malim domovima zdravlja, te je ona radila kao i medicinska sestra na ginekologiji, a ujedno bila glavna medicinska sestra, praktično imala je dvije obaveze, što nije slučaj u većim zdravstvenim ustanovama
Isto tako, naveo je da prema informacijama kojima raspolaže da su oni nastavili i raditi i obavljati iste poslove u vrijeme A.Č..
Nadalje je naveo, da je A.Č. u vrijeme dok je bio i direktor A.Č., i pored poslova direktora Doma zdravlja Kladnja on je radio redovno poslove ginekologa u Domu zdravlja Kladanj, jer je to specifična situacija u malim domovima zdravlja da pozicija direktora nije čisto direktorska pozicija nego radi i druge poslove
U pogledu pitanja koje akte donosi direktor, a koje potvrdjuje i donosi Upravni odbor u domovima zdravlja pa i u DZ Kladanj, svjedok je naveo u suštini sve akte, da ne nabrajam od Pravilnika o radu, itd., a Pravilnik o platama, disciplinskoj odgovornosti to je sve u sklopu Pravilnika o radu, sve ove akte na prijedlog direktora donosi Upravni odbor i nijedan od ovih aktata ne može donijeti direktor.
Na dalji upit branioca, prilikom kontrola Domova zdravlja i ustanova na području TK-a, jesu li uočavali da se izdaju odnosno daju menadžerski ugovori, plate trostruke u odnosu na Pravilnik o platama i kako ste reagovali u tim slučajevima, svjedok je naveo; da nije neuobičajna praksa da plate u zdravstvenim ustanovama nisu usklađene sa Kolektivnim ugovorima. Imate situaciju da često interni akti nisu međusobno usaglašeni, nije usaglašen Pravilnik o platama i Kolektivnim ugovorima, za vrijeme ministarskog mandata pronašli smo u UKC da nisu bile u skladu sa propisanim zakonsim propisima, u suštini nismo sankcije preduzimali nego je naloženo da se ti Pravilnici o platama usklade sa Kolektivnim ugovorima.Takva pojava je bila česta, naročito u većim domovima zdravlja i pored našeg nadzora to je kontrolisala i inspekcija, u to vrijeme zdravstvena inspekcija je bila u sklopu Ministarstva zdravstva, dok sam ja bio ministar, a kasnije je izdvojena kao zasebna organizaciona cjelina i kao član komisije u Skupštini Tk-a imao sam priliku da vidim da je ova pojava česta i u drugim zdravstvenim ustanovama, inspekcije su samo nalagale da se usklade plate sa Kolektivnim ugovorom bez da su bile sankcije protiv onih koji su kršili pravila
Na dalji upit branioca, da Kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu,Ugovorom o radu, na zaposlenike se primjenjuje najpovoljnije pravo i osnovna plaća kao najniži iznos koji poslodavac mora isplatiti zaposleniku za puno radno vrijeme i za posao koji obavlja, šta to znači „najniži iznos“, može li viši iznos, svjedok je naveo, da se ne može sjetiti, da je Kolektivni ugovor za zdravstvo mijenjan, Kolektivni ugovor koji se odnosi na ovaj predmet je to regulisao, a da on radi specifične poslove.
Pri unakrsnom ispitivanju od strane KT TK, svjedok je naveo; da je tačno da je on do 2003.godine bio u Domu zdravlja Kladanj, kao i da je za vrijeme njegovog mandata postojao Pravilnik o platama, te da misli da je taj Pravilnik u njegovo vrijeme bio usklađen sa Kolektivnim ugovorom u pogledu koeficijenata.
Na dalji upit KT TK, da li je tačno da se ovim Pravilnikom definišu vrijednosti koeficijenata za obračun plata zaposlenika, isti je naveo da Pravilnikom o platama su uređeni koeficijenti za pojedina zanimanja, te na upit da li je tačno da visina tih koeficijenata zavisi od stručne spreme zaposlenika, svjedok je naveo da ne smije to sa sigurnošću reći, jer imaju tamo i druge okolnosti i plaćanja i druga primanja koja su regulisana Pravilnikom o plaćama, te je naveo da u najvećem broju slučajeva koeficijent zaposlenika zavisi od njegove stručne spreme.
Isto tako na upit KT TK, da li je svjedoku na osnovu njegovog iskustva kao direktora doma zdravlja, ministra zdravlja, kontrole koju je vršio, da li je istom poznato da rukovodeći radnici imaju položajni dodatak od 5, 10 ili 15 %,
Svjedok je naveo, da je na različite načine to riješeno, postoje stimulativna plaćanja, a vezano za položajni dodatak da ne može odgovoriti.
Nadalje je naveo, da je tačno da su vršene kontrole u svim domovima zdravlja i da su uočene nepravilnosti u nekim ustanovama, te da u Domu zdravlja Kladanj nisu, te na upit
KT TK, da li su predmet kontrole bile i usklađenost koeficijenata sa Pravilnikom o platama odnosno Kolektivnim ugovorom, a kada je riječ o Domu zdravlja Kladanj
Isti svjedok je naveo, da Dom zdravlja KLadanj, kao i svi domovi zdravlja, su podatke dostavljali mjesečno zavodu zdravstvenog osiguranja o finansijskom poslovanju i zavod kontroliše te njihove mjesečne izvještaje, a ukoliko postoje nepravilnosti zavod zdravstvenog osiguranja signalizira minstarstvu, a ministarstvo nalaže da se to ispravi,
Te je naveo, da za vrijeme mandata A.Č. nisu vršene kontrole, specifično vezano za dodjelu koeficijenata uposlenim radnicima u skladu s njihovom stručnom spremom.
Svjedok Ć.B., u svom iskazu datom na glavnom pretresu održanom dana 04.07.2019.godine je navela; da je postala glavna sestra 1993.godine sa srednjom stručnom spremom, zvanje akušerska sestra. Za vrijeme mandata A.Č., radila je pola radnog vremena sa ginekologom u ordinaciji, a drugu polovinu radnog vremena obavljala je kao glavna sestra i kao kooridinator za kvalitet, a uz to je bila i pripravna babica po petnaest dana tokom mjeseca.
Za to vrijeme dobijala je platu po koeficijentu 2,60 , to je koeficijent sa višom stručnom spremom, a tada nije imala višu stručnu spremu, te da je dobijala platu glavne glavne medicinske sestre.
Navela je, da je nakon mandata A.Č., smijenjena sa posla glavne medicinske sestre na poslove obične medicinske sestre, misli da je to bilo 02.02.2012.godine i mjesta koordinatora za kvalitet i od tada je dobijala platu srednje stručne spreme
Ta plata je bila manja, da je imala tada zvanje akademske sestre, a to je bilo pet godina pred odlazak u penziju, te da je tačno da je bez obzira što je imala višu stručnu spremu da su je plaćali prema onome što je radila. Navela je da direktor A.Č. nije nikada imao prigovora na njen rad.
Na upit branioca Radončić Omara, da svjedokinja ukratko objasniti koji su poslovi glavne sestre, ista je navela da je obiman, vodila je statistiku Doma zdzravlja, konkretno izvještavanje prema javnim institucijama kao što je Zavod za javno zdravstvo, Zavod zdravstvenog osiguranja, prema općini i svim institucijama koje su tražile te izvještaje, te da u obimu tih poslova , nisu poslovi sestre u ginekološkoj ambulanti niti koordinatora, te da je ona sve te poslove obavljala, te nije primala neku novčanu naknadu za obavljanje tih poslova.
Isto tako u pogledu poslova koordinatora za kvalitet i unapređenje zdravstvenih ustanova, ista je navela, da je Agencija „Akaz“, koja je osnovana misli 2004. ili 2005.godine, da su pozvali menadžmenta zdravstvene ustanove na edukaciju vezano za uvođenje sistema kvaliteta u zdravstveni sistem i skoro dvije godine su išli na edukaciju za to i poslije toga izražena je potreba da se imenuje koordinator u zdravstvenim ustanovama, tako je u cijelom Kantonu i Federaciji, te je i ona tako imenovana za koordinatora u Domu zdravlja Kladanj, te da je imala certifikat za obavljenu edukaciju.
Nadalje je navela, da joj je poznato da je Dom zdravlja Kladanj dostavljao Zavodu za javno zdravstvo TK-a, Odjelu za statistiku, godišnji izvještaj, te da je njoj to poznato, jer je sačinjavala izvještaje u saradnji sa pravnom službom, a zavisi šta su tražili, to su bili izvještaji o broju zaposlenika, izvještaj o oboljenjima, izvještaj o kvalitetu rada i drugi izvještaji, te da je taj izvještaj tj. godišnji izvještaj, sadržavao kvalifikacionu strukturu radnika ustanove. Navela je da je prilikom sačinjavanja tih izvješaja podatke o stručnoj spremi uposlenika dobijala od sekretara I.Č., te je taj godišnji izvještaj usmjeren ka Zavodu za javno zdravstvo, potpisivala ona kao glavna sestra i direktor.
Na dalji upit branioca, obzirom da je ista navela da je pola radnog vremena radila u ginkološkoj ambulanti kod dr.A.Č., ko je obavljao poslove direktora dok je dr. A.Č. obavljao poslove u ambulanti, ista je navela, da su prvo radili u ambulanti, a onda doktor odlazi u ured gdje obavlja poslove direktora, a bio je gore i pomoćnik direktora ako je nešto trebalo, a pomoćnik direktora je bio I.Č..
Pri unakrsnom ispitivanju od strane KT TK svjedokinja je navela ; da je tačno da je ona radila kao glavna medicinska sestra, te da je u tom periodu do 2009.godine imala diplomu srednje škole, te da je 2009.godine stekla zvanje diplomirane sestre, tj.višu stručnu spremu. Isto tako navela je da je tačno da je za period dok je bila glavna sestra do 2009.g. imali koeficijent 2,6 , te na upit da li za ovaj koeficijent je potrebna viša školska sprema, ista je navela da ona to ne zna, to je tako bilo, da ona nije pravnik.
Isto tako potvrdila je da joj je smanjen koeficijent nakon što je smijenjena sa položaja glavne sestre, te da nije tužila ustanovu zbog ovog smanjenja, te da joj je žao što nije.
Navela je da dok je obavljala dužnost glavne sestre je imala koeficijen koji je određen za glavnu sestru i da nije imala nikakvih dodataka.
Navela je da joj je poznato da u Domu zdravlja postoji položajni dodatak na platu, te da su taj položajni dodatak dobijali svi radnici koji su zaslužili tokom mjeseca rada ako su više radili, te da se ne sjeća da je ona isti dobijala.
Na dodatni upit branioca B.M.: Kada ste završili visoku školu, odnosno stepen više stručne spreme, jesu li se vaši radni zadaci nešto promijenili u odnosu na onu što ste radili kao glavna medicinska sestra bez visoke stručne spreme
, ista je navela da je 2012.g. kada je smjenjena dobila je rješenje da radi kao ginekološka sestra, a u pogledu poslova koje je obavljala i prije sticanja više stručne spreme, a i dok je nije imala, obavljala je iste poslove odnosno od stecanja više stručne spreme nije se ništa promijenilo, da je ona i dalje obavljala poslove glavne sestre, koordinatora za kvalitet, a istu platu je imala kao i ranije dok je imala srednju stručnu spremu i isto zvanje kao i kada je stekla visoku stručnu spremu.
Na upit optuženog I.Č., da li je ponekad dobijala stimulaciju na plaću u iznosu od 10 % na rukovodno mjesto koje se uvijek prima na plaću, a da je stimulacija nešto drugo, ista je navela da je ponekad bilo da je dobila stimulaciju na plaću.
Na dodatni upit A.Č.:Nakon 2012.godine kada ste smijenjeni sa radnog mjesta glavne medicinse sestre, koordinatora za kvalitet, a ostala da radi poslove ginekološko akušerske sestre, koliko osoba je radilo poslove glavne sestre i koordinatora za kvalitet,
Svjedokinja je navela: 2012.godine kada je razrješena dužnosti glavne sestre, a imenovana druga glavna sestra samo za poslove glavne sestre i imenovan je ljekar sa visokom stručnom spremom za koordinatora za kvalitet, a da je ona dobila rješenje da radi ponovo kao ginekološko akušerska sestra sa srednjom stručnom spremom, što znači da je ona obavljala tri posla, a danas rade tri osobe taj posao.
Na dodatni upit tužioca, na pitanje optuženog I.Č. kazali ste da ste imali rukovodeći dodatak od 10 %, ista je navela da ne zna, da se ne sjeća, da je moguće, te da se ne zna tačno izjasniti.
Svjedok E.Z., u svom iskazu datom na glavnom pretresu održanom dana 09.10.2019.godine je naveo; Da je u Domu zdravlja Kladanj bio predsjednik upravnog odbora u tom periodu, a i u dužem periodu, ne zna tačno, te u pogledu njegove funkcije odnosno djelokruga rada, naveo je da je u to vrijeme bio član upravnog odbora i u Srebreniku, malo kasnije i na Univerzitetu Tuzla, te da su to bili uobičajeni poslovi, donosili su akte koje su predlagali direktori, najčešće direktori.
Na upit branioca, da li se konkretno sjeća Pravilnika o plaćama, da li ga je on potpisao, isti svjedok je naveo, da su puno akata potpisali, da je i on vjerovatno sve akte potpisao koje su u njihovoj nadležnosti, te da se ne može konkretnog akta sjetiti, a misli da jeste, ako je iz njihove nadležnosti.
Naveo je da poznaje A.Č. dugo godina, te na upit kakav je bio kao direktor, isti je naveo, da je imao sa A.Č. korektnu saradnju, da nije imao nijedan sporni detalj.
Isti svjedok je naveo, da je poznavao i glavnu sestru Ć.B., te da je on bio u jednom periodu direktor Doma zdravlja Kladanj, tako da je istu poznavao, jer je ona radila i u tom periodu.
Naveo je da je poznavao i F.Č. tj. vozača, te je naveo, da koliko se sjeća, čak kada je i on bio direktor, da je Ć.B. bila glavna sestra, a F.Č. je bio vozač, formalno misli da je on bio šef vozača odnosno rukovodilac voznog parka, ne zna tačno definisati.
Isto tako naveo je da poznaje i I.Č..
Na upit branioca, da li su oni zaista obavljali poslove za koje su imenovani i to šef voznog parka, glavna sestra, zamjenik direktora i sekretar i kako su ih obavljali, svjedok je naveo, da sve navedene, osim direktora A.Č., misli da su bili zaposlenici dok je on bio direktor, doktora A.Č. poznaje od kasnije, jer je on kasnije došao i sa njim je uvijek imao konkretnu saradnju, te da misli da su te funcije obavljali vrlo korektno, tako da misli da je Ć.B. obavljala posao glavne sestre u vrijeme dok je on bio direktor, a i predsjednik upravnog odbora, misli da F.Č., dok je on bio direktor, nije bio šef voznog parka, ali je radio kao vozač i to vrlo korektno i zamjenik direktora i sekretar je bio I.Č. u vrijeme dok je on bio direktor, te da se ne može tačno izjasniti da li se tada zvao zamjenik direktora ili sekretar, uglavnom svo vrijeme je bio glavni čovjek za administraciju u domu zdravlja.
Na upit branioca, da li je u njegovo vrijeme dok je bio dikrektor, Ć.B. obavljala poslove glavne sestre i da li se njena plata razlikovala od plate obične medicinske sestre, svjedok je naveo, da se ne može sjetiti u vrijeme dok je on bio dirkektor kako je tada bio, a kada je bio predsjednik upravnog odbora, upravni odbor je donosio odluku o plati direktora, a za sve ostale plate odnosno određivanje plata nije odgovoran upravni odbor.
Isto tako na upit branioca, da li upravni odbor potpisuje akte, svjedok je naveo, da se ne može sada sjetiti, ako je nadležnost upravnog odbora onda jeste, a misli da jeste, te je naveo da napominje, da su ti pravilnici donošeni uvijek nakon rasprave na stručnom savjetu, posebno na sindikatu i koliko se sjeća kada su ti akti, kada se raspravljalo i donosili zaključci, uvijek je bio prisutan predstavnik Sindikata
Na upit branioca, obzirom da je isti svjedok bio u više upravnih odbora, da se isti izjasni kako je slovio Dom zdravlja Kladanj, kako je ocjenjivan u stručnim krugovima, isti svjedok je naveo da se ne može izjasiti, jer se nije pravila oficijalna lista kvaliteta rada doma zdravlja ili domova zdravlja , te na upit da svjedok da svoje osobno mišljenje o radu Doma zdravlja Kladanj, isti je naveo, da je njegovo mišljenje da je to najbolji dom zdravlja, uvijek je uredno vođena administracija, da se nastojalo voditi računa i o pravnoj regulativi i nastojalo se obezbjediti funkcionisanje doma zdravlja, što nije nimalo lako u malim domovima zdravlja, kao što je Kladanj, gdje postoji niz kadrovskih problema i vrlo je teško udovoljiti da bude sve po zakonu, a da i dom zdravlja funkcioniše na zadovoljstvo, u prvom redu, pacijenata.
Nadalje na upit, branioca da takvim načinom rada, da li su se pravile greške, kako su se one otklanjale, da li je bilo drugih grešaka u drugim domovima zdravlja i kako se reagovalo od strane nadležnih organa, svjedok je naveo, da Upravni odbor nije utvrdio nikakve nepravilnosti u radu direktora i sekretara, a u drugim domovima zdravlja je bilo grešaka, neke greške su se otklanjale, a neke nisu, te da on ne zna kako su nadležni organi za utvrdjene greške dalje radili.
Pri unakrsnom ispitivanju od strane KT TK, obzirom da je svjedok danas na pitanje branioca više puta dao odgovor da je bio predsjednik upravnog odbora Doma zdravlja Kladanj, a jedno vrijeme I direktor Doma zdravlja, da isti svjedok navede u kom vremenskom periodu je obavljao dužnost direktora doma zdravlja, a u kom predsjednik upravnog odbora, isti je naveo, da je funkciju direktora obavljao puno prije rata, a funkciju upravnog odbora 20 godina kasnije, misli da je direktor bio 1980.godine, a predsjednik upravnog odbora ne može sigurno reći tačno, jedan mandat pa je bila pauza, pa drugi mandat, dakle, izmedju odnosno otprilike nije siguran tačno izmedju 2000.g. i 2010.godine u tom periodu, misli da je bio predsjednik upravnog odbora, da je bilo nekih pauza da se ne izabere, uglavnom to je taj period, te da isti sa sigurnošću ne možete tvrditi da je bio predsjednik upravnog odbora Doma zdravlja Kladanj u periodu 2007.g. - 2010.g, kao i da je siguran da u periodu 2007. do 2010.g. nije obavljao dužnost direktora Doma zdravlja Kladanj.
Isto tako svjedok je naveo, da obzirom da nije obavljao dužnost direktora u periodu od 2007g.-2010.godine, ne može ni tvrditi da su u tom periodu Ć.B. i F.Č. bili jedni od najboljih radnika u domu zdravlja, te da ono što je govorio je govorio je za vrijeme dok je bio direktor, te da ne može ni jedan predsjednik upravnog odbora tvrditi kako rade neposredno zaposlenici.
Na dalji upit tužioca, da je svjedok na pitanje branioca izjavio da je upravni odbor davao saglasnost na Pravilnik o plaćama, svjedok je naveo, da kada je govorio da je Upravni odbor donosio svakakve propise, te da se sada ne može sjetiti ni jednog akta pa ni Pravilnika, te na upit KT TK, da su ona akta koja je donosio upravni odbor Doma zdravlja Kladanj morala se poštovati i primjenjivati, svjedok je naveo da on nije pravnik, a pretpostavlja da su se morala primjenjivati i poštovati.
Na dodatni upit branioca B.M., da li je svjedok bio predsjednik upravnog odbora za vrijeme dok je A.Č. bio direktor Doma zdravlja Kladanj, isti je naveo, da od 2000.g. do 2010.g. nije nikada imenovan neko drugi za predsjednika upravnog odbora, ali je u tom periodu postojalo nekoliko situacija kada je upravnom odboru istekao mandat, pa se čekao izbor oko godinu i po dana, odnosno jedan duži period, a nije bio imenovan, ovi upravni odbor bio je isti odbor i isti predsjednik upravnog odbora, te na upit ko je u to vrijeme tj. vrijeme kada nije bio imenovan upravni odbor, obavljao poslove iz nadležnosti upravnog odbora, svjedok je naveo, da i u tim periodima, mislim po odobrenju Općinskog vijeća, da su oni obavljali, odnosno isti upravni odbor, koliko se sjeća, obavljao poslove iz nadležnosti upravnog odbora, te na upit je li to period od 2000.g. do 2010.g, svjedok je naveo, da se nije lako sjetiti detalja, mogu reći da od 2000.g. do 2010.g. niko drugi nije bio predsjednik upravnog odbora osim njega, s tim da su se neki članovi upravnog odbora u tom periodu mijenjali.
Svjedok F.Č., u svom iskazu datom na glavnom pretresu održanom dana 09.10.2019.godine je naveo; da je sada penzioner, a da je bio zaposlen u Domu zdravlja Kladanj, gdje je obavljao poslove šefa voznog parka u Domu zdravlja Kladanj. Kao šef voznog parka u pogledu radnih obaveza, naveo je da je 8-9 vozila održavao, tehniku, potpisivanje tehničke ispravnosti i sve vanredne vožnje kada nije bilo vozača, kada je bila potreba pri domu zdravlja.
Dok je obavljao poslove šefa voznog parka koeficijent za obračun plata mu je bio 2,10, tj. imao je šefovsku platu kao šefa voznog parka.
Kada je postavljen na mjesto šefa voznog parka, direktor je bio odnosno njega je imenovao dr. M.Š., kada je bio direktor.
U vrijeme dok je bio šef voznog parka, funkciju direktora doma zdravlja je obavljao M.Š., zatim je bio A.Č. kada je M.Š. i prestao mandat, a posle doktora A.Č. mandat je preuzeo F.Č.1, te da je svo to vrijeme imao koeficijent za obračun plaća u iznosu od 2,10.
Naveo je, da u okviru njegovih obaveza je bila i provjera tehničke ispravnosti vozila, a da bi vršio tehničku ispravnost vozila kvalifikovalo ga je to, da ga je firma poslala u Sarajevo na polaganje ispita za tehničku ispravnost vozila, bio sam na polaganju ima moj deponovan potpis u Federalnom MUP-u Sarajevo i na mašinskom fakultetu, bio je ispit polaganja.
Svjedoku je od strane branioca, predočen dokument, radi se o uvjerenju o položenom ispitu za vršenje tehničkog pregleda vozila na ime F.Č. od 03.06.2001.godine, izdat od „Tehno Union Sarajevo“, broj 508/01, sa pitanjem da li je to taj dokument o kome svjedok govori, te je svjedok naveo da je to taj dokument, te da mu je taj certifikat-uvjerenje, omogućio odnosno da je to bilo jeftinije za firmu, da je bilo 9-10 vozila i ako bi išao svaki dan na stanicu sa 9-10 vozila to bi koštalo firmu.
Naveo je da mu je ovaj certifikat omogućio da obavlja poslove šefa voznog parka, te je obavljao i preglede tehničke ispravnosti vozila.
U vrijeme dok je bio šef voznog parka Dom zdravlja je raspolagao sa 9-10 vozila, te da su se vozila morala svaki dan pregledati u smislu tehničke ispravnosti i da se morao napisati nalog da je tehnički ispravno vozilo i spremno za puta, te da niko drugi od uposlenika doma zdravlja nije imao položeni ispit za vršenje tehničkog pregleda vozila u vrijeme dok je on bio šef voznog parka.
Prije nego što je on položio ovaj ispit, dom zdavlja je vršio pregled tehničke ispravnosti vozila na način da kada se registruju vozila da se tada vozilo i na tehnički pregled vozila, te na upit da li je dom zdravlja uštedio novčana sredstva nakon što ste je on bio u mogućnosti da vrši tehnički pregled vozila, isti je naveo, da kada se moglo popraviti popravilo se, a kada je veći kvar išlo se na servis, te da je on održavao vozila, a kada su veći kvarovi vozilo se na servis.
Na upit optuženog I.Č., da li je kao obaveza za obavljanje poslova šefa voznog parka bilo posjedovanje VK ispita i da li je bila obaveza da šef voznog parka posjeduje i certifikat za obavljanje tog posla, svjedok je naveo da valjda jeste, da nije imao VK i ovaj certifikat, ne bi mogao obavljati tu dužnost.
Pri unakrsnom ispitivanju od strane KT TK svjedok je naveo; da je tačno da od 2001.godine, a nakon što mu je izdato uvjerenje- certifikat, nije polagao bilo kakav drugi ispit u cilju pribavljanja certifikata za tehnički pregled vozila, te da posle toga nije više polagao niti jedan ispit.
Optuženi A.Č., u svom iskazu datom u svojstvu svjedoka na glavnom pretresu održanom dana 12.11.2019.godine je naveo; da je isti od 1988.godine do sada radio svo vrijeme u Domu zdravlja Kladanj. Od 1988.g. do 1995.g. kao ljekar opšte prakse, od 1995.g. do 1999.g. na specijalizaciji iz ginekoligije i akušerstva, od 1999.g. do danas kao specijalista ginekologije i akušerstva zdravlja, a u periodu od 2003.g. do početka avgusta 2011.g. istovremeno i na poslovima direktora ustanove u Domu zdravlja Kladanj.
U pogledu poslova koje su obavljali I.Č., Ć.B. i F.Č., u vrijeme kada je on postao direktor, naveo je da je zatekao na poslovima pomoćnika direktora I.Č., koji je istovremeno obavljao i poslove sekretara ustanove,
a na poslovima glavne medicinske sestre Ć.B., koja je istovremeno obavljala poslove i ginekološko- akušerske sestre, istovremeno 15 dana u mjesecu je bila pripravna babica, a po donošenju Zakona o akreditaciji, standardima i sigurnosti kvaliteta u zdravstvu od 2005.-2006.g. pa do kraja njegovog mandata obavljala je poslove istovremeno i posao koordinatora za kvalitet u ustanovi u skladu sa Zakonom koji to definiše.
Isto tako, kada je postao direktor, na poslovima vozača saniteta i šefa tzv.voznog parka, zatekao sam F.Č. koji je taj posao obavljao nekada od kraja rata pa do njegovog perioda i cijeli njegov period, a i poslije njega, ne može tačno reći do kog perioda , misli od 2013.-2014.godine.
U pogledu procedure donošenja odluke iz nadležnosti direktora, odluke o plaćama, odluke o rasporedu uposlenika u grupe složenosti poslova sa određivanjem koeficijenta i zašto je došlo do kolizije izmedju Pravilnika o platama odnosno Odluke o platama i Pravilnika o radu
Isti je naveo, inače , plate i sve isplate u zdravstvenoj ustanovi, svako iz svog nivoa i nadležnosti definišu Zakon o radu Federacije, odredjene članove ne mogu reći, Opšti Kolektivni ugovor, Granski kolektivni ugovor, Pravilnik o radu sa pripadajuća svoja dva dijela Pravilnikom o plaćama i Pravilnikom o sistematiziciji radnih mjesta i zadataka.Svi oni definišu najnižu platu za određeni posao. Kolektivnim ugovorom za oblast zdravstva, Pravilnikom o plaćama, poslovi su razvrstani u određene grupe složenosti poslova sa prijedlogom određenih koeficijenata. Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta i zadataka, definiše broj izvršilaca, formalne uslove za ispunjavanje određenih poslova kao i opis određenih poslova. Zakon o akreditaciji, razvijanju standarda i sigurnosti u zdravstvenim ustanovama, koji je donesen nekada u 2005.godini, obavezao je zdravstvenu ustanovu, da donesu svoje akte koje će tačno definisati pojedine poslove u sistemu sigurnosti razvijanja kvaliteta i druge elemente koje definiše zakon i predviđa da je direktor ustanove zadužen za primjenu tog zakona, da mora formirati komisiju za uspostavu sistema kvaliteta sigurnosti u zdravstvenoj ustanovi i taj zakon obavezuje zdravstvenu ustanovu da svi uposlenici koji su uključeni u uspostavu sistema kvaliteta sigurnosti unutar zdravstvene ustanove budu stimulisani, uzimajući u obzir, sve ovo nabrojano, da svi uposlenici po ukazanoj potrebi su raspoređivani u određenu grupu složenosti poslova i radnih zadataka sa pripadajućim koeficijentima i dodacima na platu.
U toku donošenja tih odluka, različitih akta,a dio akata na prijedlog direktora je donosio Upravni odbor, oni su donosili u okviru svoje nadležnosti, direktor iz svoje nadležnosti, iz okvira svojih nadležnosti direktor je timski pravio različite prijedloge prema Upravnom odboru i timski konsultujući se sa odgovornim osobama unutar ustanove, kao što su pomoćnik direktora, glavna sestra, šefovi različitih službi, često konsultujući Ministarstvo, Zavod zdravstvenog osiguranja, ponekad Zavod za javno zdravstvo i druge ustanove na kantonu, donosio je odluke vezano za sve drugo, pa i za plate.
Naveo je , da sve odluke, bilo Zakonom, bilo Opštim kolektivnim ugovorom, bilo Granskim kolektivnim ugovorom, Zakonom o radu, bilo je neophodno prisustvo sindikata, njihova saglasnost i u svakom trenutku je pribavljena saglasnost sindikata za donošenje takvih odluka.
Isto tako naveo je da Upravni odbor nije nikada stavljao primjedbu ni na jednu odluku ovog tipa, niti bilo koji drugi Upravni odbor, nije stavljao primjedbe, niti bilo kakve druge prijedloge. Sve odluke ovog tipa su bile javne, transparentne i uvijek oglašavane na oglasnoj ploči, gdje su bile dostupne svim uposlenicima i učesnicima, što ima u priloženim dokazima da je to dostavljeno svugdje gdje treba
Na upit branioca, je li vršena kontrola rada Doma zdravlja Kladanj , direktora i ostalih uposlenika, je li slao izvještaj i kome u vezi svog rada, svjedok je naveo;
Organ rukovođenja i direktor sa svojim timom je najuži tim koji čini pomoćnik direktora, glavna sestra, šef voznog parka, šefovi određenih službi, periodično i na zahtjev, uvijek su u obavezi bili da kao organi upravljanja Upravnom odboru podnose sve izvještaje, izvještaje jednom eventualno dva puta godišnje sa svim elemetnima podnošen je osnivaču tj. Općinskom vijeću, a mjesečno, tromjesečno, polugodišnje, godišnje, dostavljeni su kako finansijski tako medicinski izvještaji dijelu Ministarstvu, Zavodu za javno zdravstvo i Zavodu za zdravstveno osiguranje. Povremeno su u ustanovu dolazili u kontrolu rada i poslovanja ustanove različiti predstavnici svih ovih navedenih ustanova kao i inspekcijskih službi, bilo inspekcija za rad i radne odnose, finansijskih inspekcija, u različitim periodima, nikada nije bilo ni jedne primjedbe na rad ustanove, bilo vezano za pružanje zdravstvene zaštite bilo za finansijske efekte i organizaciju ustanove.Mada nadležnost Kolektivnog ugovora i odredbi Kolektivnog ugovora ima po kolektivnom ugovoru i Zakonu nadležnost inspekcija za rad kantona, a tako i inspekcija F BIH. Tako ni od uposlenika i trećih lica nije bilo primjedbe u tom smislu.
Isto tako na upit, da je znao da postoji kolizija izmedju Odluke o platama i Zakona o radu, da li bi isti inicirao promjenu Odluke o platama
Isti je naveo, da su imali bilo kakvu sugestiju, naredbu, postupili bi i uvijek su postupali po instrukcijama nadležnih službi i viših institucija.Naveo je, da ne može tačno definisati 2007.- 2008., da je bilo vrlo turbulentno vrijeme pružanja zdravstvene zaštite, malo duže vrijeme štrajkova radnika, kako u kantonu, tako i federaciji, pa su od strane ministra, misli A.M. da je bio u to vrijeme, dobijali malte ne naređenje da bez obzira na provedbene akte unutar ustanove da direktno počinju primjenjivati Kolektivni ugovor,
Te da su postupali po tome, tako da je bilo kakva primjedba bila od viših nivoa oni bi u skladu s njima postupali, tako da je bilo ko sugerisao, opomenuo, skrenuo pažnju od ovih nabrojanih, za koliziju bilo kakvih odluka, rješenja, da bi oni odmah reagovali u smislu ispravke istih.
Na upit branioca, da li su I.Č., F.Č. i Ć.B. obavljali zaista te poslove na koje su postavljani i šta bi se desilo da im nije dao platu po njegovoj odluci; svjedok je naveo;
Od 1993.godine da je on treći direktor u kontinuitetu koji je imenovano Ć.B. za glavnu sestru, a prvi puta je imenovana u toku rata kada je trebalo od stolara, drvoprerađivača, domaćica, formirati i pružiti organizovanu zaštitu na nivou Općine Kladanj i vrlo kvalitetno je to obavljala i nijednog trenutka, kada je on postao direktor, nije imao sumnje u njene kvalitete, niti je imao alternativnog rješenja, pogotovo boljeg rješenja za glavnu sestru od Ć.B..
Od 1996.godine I.Č. je obavljao poslove pomoćnika direktora gdje sam ja i kao uposlenik vidio da to obavlja vrlo kvalitetno. 2003.-2007. godine, isto kao i za Ć.B., nisam imao nijedne dileme da I.Č. nastavi raditi kao pomoćnik direktora i da za taj posao bude adekvatno nagrađen, posebno uzimajući u obzir da je obim poslova, koje su sve ove osobe trebale da urade, uzimajući u obzir novi zakon koji je izašao i koji je trebao direktno da primjene, tako da nisam imao dileme.
Za F.Č. isto tako mogu reći, neposredno posle rata, imenovan je kao vozač, dodatno je imenovan za šefa voznog parka, rješenjem u kojem stoji da je potreban peti stepen, ne znam da li je imao ili nije, mislim da nije, medjutim, 2001.godine je stekao certifikat za svakodnevni tehnički pregled dnevne ispravnosti vozila, što nijedan drugi uposlenik ustanove nije imao, ni tada, ni bilo kada posle, tako da mislim da u smislu opisa poslova šefa voznog parka iz sistematizacije poslova i radnih zadataka je udovoljavao i jedina alternativa je bilo njegovo imenovanje, pogotovo što je to vrlo kvalitetno obavljao
Na upit branioca, kada su Ć.B. i F.Č. smijenjeni sa poslova glavne medicinske sestre i šefa voznog parka, koje su poslove obavljali i koju su platu primali, isti je naveo, da misli da je F.Č. nekada samoinicijativno podnio ostavku i raspoređen je na posao vozača, primao je platu vozača i tada više nije imao obaveza vezanih za svakodnevnog tehničkog pregleda vozila, vođenja evidencija, sve što je ono u opisu šefa voznog parka
Isto tako Ć.B. je smijenjena, ne može tačno reći u kom periodu, kada on nije bio direktor, te da je raspoređena je na posao ginekološko akušerske sestre, dobila je koeficijent ginekološko akušerske sestre tj. srednje stručne spreme. Medjutim, za poslove koje je ona još do tada obavljala imenovana je druga nova osoba za kordinatora za kvalitet sa koeficijenom 3,5 i imenovana je druga osoba za glavnu sestru isto sa koeficijentom, nisam siguran, sa 2,6 , nisam siguran
U pogledu poslova koje je on obavljao, pored poslova direktora, naveo je, da je istom Uvijek u svom radu, prije svega mu je bila na prvom mjestu korist pacijenta,a kada sam obavljao poslove direktora korist ustanove. U vrijeme dok sam bio direktor istovremeno sam obavljao poslove ginekologa, nijednog trenutka nije bio angažovan bilo koji drugi ginekolog, dok je u drugim ustanovama, mogu nabrojati npr. U Sapni koja je daleko manja po broju stanovnika, isto je bila direktorica ginekolog koja je obavljala samo poslove direktorice, a koja je angažovala sedmično ginekologa iz Tuzle.
Pri unakrsnom ispitivanju od strane KT TK, svjedok je naveo; da je tačno da je za njegovog mandata bilo više kontrola I da nisu nađene nikave nepravilnosti.
Na upit, da li je i jedna od tih kontrola kontolisala ispravnost dodjele koeficijenata uposlenima, a u skladu sa odredbama vašeg Pravilnika o platama, Kolektivnog ugovora i stepena nove stručne spreme i ako jeste kažite koja je to kontrola bila, isti je naveo, da su periodično različite institucije dolazile u kontrolu i kontolisale kao pružanje zdravstvene zaštite, a u pogledu kontrole ipsravnosti dojele koeficijenata uposleni, isti je naveo, da on nije ulazio u to, da on nije kontrolisao šta su oni kotrolisali, te kako je rekao, da su vršili kako kontrolu zdravstvene ustanove u pogledu pružanja zdravstvene usluga tako i finansijko stanje.
Naveo je da je tačno da je on u 2007. i 2008.g. donio odluke kojom je I.Č. dodjelio keoficijent 3,5,
Te na upit da li je tačno da koeficijent 3,5, po Kolektivnom ugovoru i Pravilniku o platama pripada onim sa visokom stručnom spremom zdravstvenog smjera isti je naveo da on ne zna.
Isto tako je naveo da je tačno da je on donio Pravilnik o platama u kojem je napisano upravo to što ga tužilac pita.
Isto tako svjedok je naveo, da je tčano da I.Č. u ovom periodu nije imao diplomu visoke stručne spreme zdravstvenog smjera, već diplomu više stručne spreme.
Na upit KT TK, da je istom poznato da je F.Č. imao KV stručnu spremu, svjedok je naveo, da je njemu poznato da je on bio šef voznog parka i da je imao sve uslove, te da mu on nije provjeravao dosije.
Isto tako svjedok je naveo da je istom poznato i da Ć.B. u tom periodu takodje je imala SSS.
Na upit KT TK, da Pravilnikom o platama, koji je on donio, je propisano da rukovodeći radnici imaju pravo na položajni dodatak u iznosu od 5 do 15 % na utvrdjenu platu, prema koeficijentu složenosti, kojeg utvrdjuje direktor,
Svjedok je naveo, da je to tačno, da su imali pravo na položajni dodatak za posao koji su obavljali, a ne za stručnu spremu, te da taj dodatak predstavlja uvećanje plata zbog povećane odgovornosti odnosno složenosti posla tih lica.
Na upit KT TK da li je tačno da je I.Č. imao makismalnih 15 % ovog dodatka, F.Č. 5 % takodje maksimalnih Ć.B. makismalnih 10 % , da misli da jeste.
Isto tako na upit da li je tačno da je odluke o dodjeli koeficijenata u vašoj ustanovi i za vrijeme vašeg mandata pripremao I.Č., kao sekretar, a vi kao direktor potpisivali, svjedok je naveo, da odluke koje su donošene, timski su donošene, pripremao je kao formu pomoćnik direktora I.Č., a da je on potpisivao.
Na upit suda: da je svjedok prilikom ispitivanja od strane tužioca na pitanje vezano za dodjelu koeficijenata za F.Č., da nije ulazio u njegov dosije, svjedok je naveo da nije, te na upit, na osnovu čega je onda donio rješenje da mu pripada taj koeficijent
Isti je naveo, da je imao prethodno rješenje od 1996.g., gdje je sve to navedeno da ima peti stepen.
Na dodatni upit tužioca, da je isti naveo da niko od uposlenih vozača nije imao VKV stručnu spremu, isti je naveo da koliko on zna da nije, a ni sada nema.
Optuženi I.Č., u svom iskazu datom u svojstvu svjedoka na glavnom pretresu održanom dana 12.11.2019.godine je naveo; da je u Domu zdravlja Kladanj bio zaposlen od 1980 godine do 2017.godine, do kraja novembra 2017.g kada je otišao u penziju po sili zakona, ispunio je 40 godina staža osiguranja.
Nadalje je naveo, a vezao za poslove koje je obavljao, da je u periodu 1996.g. imenovan od strane direktora M.Š. na poslove pomoćnika direktora ustanove, te da je te poslove obavljao do polovine 2011.godine, a od polovine 2011.g. obavljao je poslove sekretara ustanove do 2015.godine, a od 2015.g. do odlaska u penziju obavljao je poslove pomoćnika direktora ustanove.
Naveo je, da je istovremeno, pored poslova pomoćnika direktora, obavljao poslove sekretara ustanove i manjim dijelom socijalnog radnika u dvije službe po 0,14 %.Pored poslova koje je naveo od 2005.godine do 2011.godine obavljao je i poslove na uspostavi kvaliteta sigurnosti i akreditaciji i pripremi ustanove za akreditaciju.
Na upit branioca da li se isti edukovao za poslove kvaliteta sigurnosti, isti je naveo da od 2003.g do 2004.godine obavio je kontinuiranu edukaciju u Agenciji za uspostavu kvaliteta sigurnosti i akreditaciji u F BIH tzv. „Akaz“ i na osnovu provedene edukacije dobio je određene certifikate. Što se tiče ostalih školovanja i doškolovavanja, naveo je da je završio 2010.godine Pravni fakultet sa 180 kredita, a nakon oko dvije godine završio sam i Pravni fakultet od 245 kredita.
Na upit branioca da li je Dom zdravlja Kladanj zaključivao posebne ugovore sa Kantonalnim zavodom za zdravstvo u vezi unapređivanja kvaliteta, naveo je, da koliko se on sjeća da nije posebne ugovore samo za unapređenje kvaliteta, nego je to bio godišnji ugovor izmedju Zavoda zdravstvenog osiguranja i Doma zdravlja Kladanj za pružanje zdravstvene zaštite na godišnjem nivou, a u okviru tog ugovora sadržana je pozicija za napređenje kvaliteta zdravstvenih usluga, te je naveo da je Odlukom ZZO TK-a utvrdjeni su elementi i kriteriji za vrednovanje postignutog nivoa uspostave kvaliteta i na osnovu postignutih rezultata Zavod je dostavljao i plaćao Domu zdravlja Kladanj prema dokumentaciji i dokazima koje je Dom zdravlja Kladanj redovno dostavljao.Sredstva za uspostavu kvaliteta na godišnjem nivou od 2008.godine do 2011.godine iznosila su 102.000,00 KM, a na godišnjem nivou je godišnja 16.000,00 KM, a jednom 40.000,00 KM, sve u zavisnosti od dostignutog nivoa pružanja zdravstvene zaštite
Na upit branioca, da li bi Zavod za zdravstvo doznačio ova sredstva u vezi unapređenja kvaliteta da nije bilo vašeg ličnog angažovanja i osposobljenosti upređenja kvaliteta, isti je naveo, da misli da nivo kvaliteta pružanja zdravstvene zašite bez njegovog angažmana bio bi znatno, znatno, manji i time bi znatno manja bila sredstva, te je naveo da posebno ističem da je pored poslova unapređenja kvaliteta po osnovu njegovog angažovanja kao pomnoćnika direktora ustanove takodje je bio član komisije za kvalitet, a nikakvu naknadu nije imao.
Na dalji upit branioca, kada su u Domu zdravlja Kladnj razdvojene funkcije pomoćnika direktora i sekretara, šta odvajanje tih funkcija finansijki znači za Dom zdravlja Kladanj, isti je naveo, da koncem 2011.godine, kada je razrješen poslova pomoćnika direktora, imenovano je drugo lice za obavljanje navedenih poslova kojem je utvrdjen koeficijent za obračun plaće u visini od 4,20, a da je on imao 3,50., te na upit koji koeficijent je imao sekreta, isti je naveo, da je on obavljao poslove sekretara, te da je u tom momentu imao koeficijent 3,20 .
Isti svjedok je nadalje naveo, da obzirom da je gos. A.Č. pola radnog vremena radio kao direktor, a pola kao ginekolog u ginekološkoj ambulanti, te dok je direktor obavljao te poslove ginekologa, naveo je da je on obavljao poslove direktora, faktički i sigurno je uticalo da je mnoge poslove nosio kući i posle radnog vremena ostajao da završi.
Na dalji upit branioca, da li je on i gos. A.Č. samostalno donosili odluke ili je u donošenju istih, rukovođenju i upravljanju domom zdravlja učestvovao još neko, isti je naveo, da u većini situacija, sve što je bilo bitnije, da su timski donosili sve bitnije odluke, te da je tim sačinjavao direktor, pomoćnik direktora, šef računovodstva, glavna medicinska sestra i po potrebi drugi šefovi službi, te da je direktorova bila poslednja.
Na dalji upit branioca, da li su ove navedene osobe, bile konsultovane i prije donošenja odluka o utvrdjivanju koeficijenata plata za njega, za F.Č. i Ć.B.
Isti je naveo, da u periodu donošenja, sačinjavanja odluke o rasporedu radnika u grupe složenosti i utvrdjivanje koeficijenata, većina je bila prisutna kada su se sačinjavale te odluke, od ovih koje sam malo prije pomenuo, sačinjavale te odluke, a direktor je iste donosio. Prilikom utvrdjivanja koeficijenata za obračun plaće nikada nije sam sebi rasporedio, niti je uticao na direktora, niti utvrdjivao koeficijent za obračun plaće, radi objektivnosti provedbe upravnog postupka, da je njemu poznat institut izuzeća njega kao službene osobe u određivanju njegovog koeficijenta jer je on tu stranka u postupku ,te da se istovremeno izuzimao, konkretno kod sebe, dok kod svih drugih je učestvovao u donošenju odluka o raspredu utvrdjivanja koeficijenata i zastupao svoje mišljenje da uposlenika sleduje plaća za poslove koje obavlja u konkretnoj situaciji u kojoj se našao dom zdravlja u momentu rasporeda radnika na radna mjesta, a posebno imajući u vidu činjenicu da u Zavodu zapošljavanja nije bilo uposlenika tog profila na evidenciji nezaposlenih, konkretno misli na šefa voznog parka.
Naveo je da je šefa voznog parka, u osobi F.Č. koliko se sjeća prvi imenovao M.Š. kada je on obavljao funkciju direktora, te je naveo da je F.Č. obavljao poslove šefa voznog parka sa istim koeficijenom složenosti poslova i prije A.Č. i za vrijeme A.Č., za vrijeme F.Č. imao je koeficijent VK sve do momenta kada je F.Č. podnio ostavku i kada je razrješen i imenovan na poslove KV vozača, skinut mu je tek tada koeficijen na 1,50, s tim, takodje iza F.Č. koji je imenovan na poslove šefa voznog parka imao je koeficijent 2,10 koji odgovara VK, a to je obavljao S.M..Nadalje, F.Č. je ponovo imenovan na poziciju šefa voznog parka dolaskom na poziciju direktora M.S. 2015.godine i tada je F.Č. određen koeficijent u iznosu 2,10 odnosno VK struke.Hoću da napomenem da su svi direktori imali pristup personalnoj dokumentaciji svakodnevno u svakom momentu ima li su pristup i vršli su uvid u pesonalnu dokumentaciju koja se nalazila u prostoriji sekretara ustanove i pomoćnika diretkora, a to je ista prostorija, u kojoj je zajedno samnom radila gospođa na poslovima tehničkog sekretara koja je bila svakodnevno u toj prostoriji i kojoj su takodje po potrebi dikektori dolazili i vršili uvid u dokumentaciju.Na osnovu vršenog uvida u personalni dosije direktori su bili dužni dostaviti upravnom odboru, a posle toga i općinskom vijeću, kao osnivaču, izvještaj o radu ustanove u kojem su sadržani podaci o kvalifikacionoj strukturi uposlenih i u toj tabeli podataka, pored tekuće godine, bili su podaci uporedni kadrovske strukture za proteklu godinu.U svim tim izvještajima navedeno je da u ustanovi nema nijedan uposlenik VK, tako da su bile i potvrdjivali da su znali kadrovsku strukturu radnika ustanove i da su imali uvijek pristupa personalnim dosijeima, bili su im dostupni svakog momenta kao diretkorima ustanove.
Na upit branioca, da li prema važećim propisima, domovi zdravlja imaju obavezu svakodnevne ovjere tehničke ispravnosti vozila doma zdravlja, isti je naveo, da koliko se sjeća da je to bio neki Pravilnik na snazi, federalni propis, kojim je utvrđeno da sva pravna lica moraju imati određeno stručno lice koje je položilo ispit za kontrolu tehničke ispravnosti vozila, a da se ne može sjetiti propisa.
Naveo je da je F.Č. se posebno edukovao u vezi prava da potpisuje tehničku ispravnost vozila u Domu zdravlja, da je isti položio ispit pred federalnom komisijom ministarstva unutrašnjih poslova i on je bio stručna osoba i ovlaštena da potpisuje tehničku ispravnost sanitetskih vozila koju je ustanova svakodnevno morala da vrši ili u stanici tehničkog pregleda ili od strane stručnog lica, ako je uposlen u ustanovi, te da nije bilo te osposobljenosti za ovjeru tehničke ispravanosti vozila, tada bi izmedju 8 i 1 0 vozila Doma zdravlja Kladanj morali bi svakodnevno ići u tehničku stanicu i plaćati usluge tehničkog pregleda, te da smatra da bi to koštalo ustanovu na godišnjem novou više desetina hiljada knvertibilnih maraka.
Naveo je da misli da VKV vozači nisu ovlašteni da potpisuju tehničku ispravnost, nego da lica koja to rade moraju imati uvjerenje za vršenje tehničkog pregleda.
Isti je nadalje naveo, da je Ć.B. obavljala poslove glavne medicinske sestre, onda pola radnog vremena istovremeno u ginekološkoj službi, obavljala je poslove istovremeno koordinatora kvaliteta u ustanovi i dostavljala statističke podatke Zavodu za javno zdravstvo u TK, te da je i ona takodje posjedovala certifikate o završenoj edukaciji kod nadležne institucije tj. „Akaz“, Naveo je da se razlikuju poslovi glavne i odgovorne sestre u ginekološkoj ambulanti, te a sada te poslove u Domu zdravlja obavljaju dvije različite osobe, jedna je glavna sestra, a jedna je radnik u ginekološkoj službi, a treća je koordinator za kvalitet, odnosno da poslove koje je obavljala Ć.B., sada obavljaju tri osobe, te a je to tri plate.
Naveo je da on nije na bilo koji način uticao na direktora A.Č. da mu se odredi koeficijent, niti je direktoru A.Č. bilo šta govorio vezano za svoj raspred i određivanje koeficijenta. Ja sam lično smatrao da meni pripada koeficijent za obračun plaće 3,7 na osnovu poslova koje sam obavljao, a ti su poslovi koje sam obavljao vrlo složeni poslovi, posebno imajći u vidu da sam svakodnevno mijenjao direktora 4 sata radnog vremena.
Pri unakrsnom ispitivanju od strane KT TK, isti je naveo; da je tačno da je on u posmatranom periodu obavljao poslove pomoćnika direktora i sekretara ustanove, te da je kao pomoćnik direktora imao položajni dodatak od maksimalnih 15 %, te da je dijelom taj dodatak imao zbog povećane odgovornosti i složenosti posla.
Naveo je da je tačno da kao dio Pravilnika o radu postoji organizacija i sistematizacija radnih poslova, te da je tačno da je on kao pomoćnik direktora, temeljem ove sistematizacije, bio dužan da prati pravilnu primjenu opštih akata u službi, te da je bio dužan i da prati i pravilnu primjenu tada važećeg Pravnika o platama.
Naveo je, da za obavljanje poslova sekretara ustanove, nije imao zvanično rješenje za te poslove, ali da ih je obavljao.
Te na upit, da li je tačno da zvanično rješenje nije imao iz razloga jer nije imao adekvatnu strčnu spremu za sekretara ustanove, isti je naveo da se ne može izjasniti.
Isti svjedok je naveo, da mu je poznato da je u članu 13. pomenute sitematizacije radnih mjesta propisano da sekretar mora imati završenu visoku ili višu spremu pravnog smjera, te na upit u to vrijeme koju stručnu spremu je isti imao i koji smjer do 2010.g.
Isti je naveo, je tada do 2010.godine, a krajem 2010.godine sam rekao šta sam završio, imao sam višu školu za socijalne radnike, u kojoj sam imao predmete i radno pravo i Zakon o upravnom postupku
Isti svjedok je nadalje naveo, da je direktor imao uvid u sve personalne dosije, pa i dosije F.Č..
Nakon što je sud izveo sve naprijed navedene dokaze, zasnivajući svoju presudu na činjenicama i dokazima koji su izneseni na glavnom pretresu i nakon svestrane ocjene ovih dokaza pojedinačno i u međusobnoj vezi sa ostalim dokazima, rukovodeći se načelom iz člana 16. ZKP FBiH i postupajući sukladno odredbama člana 296. istog zakona, odlučio je kao u izreci ove presude iz sljedećih razloga ;
Kada je u pitanju krivično djelo zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja iz člana 383 stav 2 KZ FBiH, koje se optuženim stavlja na teret, sud polazi od činjenice, da za postojanje osnovnog oblika navedenog krivičnog djela, neophodno je da se radi o službenoj ili odgovornoj osobi u Federaciji, te je odredbom člana 2 tačka 3 KZ FBiH, odredjen pojam službene osobe odnosno „službena osoba je izabrani ili imenovani službenik ili druga službena osoba u organima zakonodavne, izvršne i sudske vlasti i u drugim organima uprave i službama za upravu Federacije, kantona, gradova i općine koje obavljaju odredjene upravne, stručne ili druge poslove u okviru prava i dužnosti vlasti koja ih je osnovala, osoba koja stalno ili privremeno vrši službenu dužnost u navedenim organima i tijelima, ovlaštena osoba u privrednom društvu ili drugoj pravnoj osobi kojoj je zakonom ili drugim propisom donesenim na osnovu zakona povjereno obavljanje javnih ovlašćenja, a koja u okviru tih ovlasti obavlja odredjenu funkciju, te druga osoba koja obavlja odredjenu službenu funkciju na osnovu ovlašćenja iz zakona ili drugog propisa donesenog na osnovu zakona.
Imajući u vidu navedeno, sud nalazi nespornim da je ovaj uvjet ispunjen, te da je optuženi A.Č., u vrijeme izvršenja krivičnog djela obavljao poslove prvo vršioca dužnosti direktora JZU Dom zdravlja Kladanj, a što je utvrdjeno uvidom u Odluku o imenovanju vršioca dužnosti direktora JZU Dom zdravlja Kladanj broj;479/07 od 17.05.2007.godine kojom Odlukom je odredjeno da preuzima dužnost dana 22.05.2007.godine, do imenovanja direktora ustanove, a najduže šest mjeseci od dana imenovanja, a zatim poslove direktora JZU Dom zdravlja Kladanj, a što je utvrdjeno uvidom u Odluku o izboru i imenovanju direktora JZU Dom zdravlja Kladanj broj;798/07 od 30.07.2007.godine, kojom Odlukom je imenovan na period od 4 godine počev od 19.07.2007.godine, te da je isti razriješen dužnosti Odlukim o razrješenju dužnosti direktora JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 935/11 od 02.08.2011. godine, te da je optuženi I.Č., u vrijeme izvršenja krivičnog djela obavljao poslove pomoćnika direktora , a što je utvrdjeno uvidom u Ugovor o radu broj;1345/07 od 26.12.2007.godine, te da je isti razriješen dužnosti pomoćnika direktora Rješenjem o razrješenju pomoćnika direktora ustanove JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 1522/11 od 20.10.2011. godine, a što je nesporno medju strankama, kao da je isti obavljao de facto i poslove sekretara ustanove.
Nadalje, službena ili odgovorna osoba u Federaciji, navedeno krivično djelo može učiniti jednom od tri alternativno propisane radnje i to; iskorištavanjem svog službenog položaja ili ovlasti, prekoračenjem granica svoje službene ovlasti ili neobavljanjem svoje službene dužnosti, te da pribavi sebi ili drugome kakvu korist, drugome nanese kakvu štetu ili teže povrijedi prava drugoga.
Naime, krivična djela protiv službene ili odgovorne dužnosti predstavljaju različite oblike i vidove zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštećanja vršenjem službene dužnosti, te izvršioci ovih krivičnih djela su službena ili odgovorna osoba koja vršenjem službene dužnosti, ali ne u interesu i za potrebe službe koju vrše, već u drugom cilju ili interesu, najčešće u namjeri da se na ovaj ili onaj način sebi ili drugom pribavi kakva korist odnosno da se drugom nanese kakva šteta ili teže povrijede prava drugih.
Objekat zaštite jeste službena dužnost, njeno ispravno, dosljedno i zakonito vršenje, te cilj krivično pravne zaštite upravo jeste da se obezbijedi efikasno vršenje državnih i drugih poslova, uz potpuno poštivanje zakonitosti, pošten i savjestan odnos prema gradjanima kako bi se u krajnjoj liniji očuvalo njihovo povjerenje u organe vlasti, pa i cjelokupan pravni poredak,
te kada imamo navedeno u vidu, jasno ukazuje da su optuženi upravo kao službene osoba, povrijedile službenu dužnost, tj. isti nisu ispravno, dosljedno i zakonito obavljali svoje poslove, te su optuženi iskoristili svoje službene položaje i ovlasti, koje su im povjerene kao osobama na radnim zadacima koje su obavljale.
U konkretnom slučaju optuženi A.Č. i I.Č. su kao službene osobe u Federaciji iskoristili svoj službeni položaj kako bi drugome pribavili kakvu korist koja prelazi 10.000,00 KM, te su u njihovim radnjama sadržana obilježja produženog krivično djelo - Zloupotreba položaja ili ovlaštenja - iz člana 383. stav 2 u vezi stava 1 u vezi sa članom 55. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine.
Naime, optuženi A.Č., je postupao suprotno članu 36. Statuta JZU Dom zdravlja Kladanj br. 54/01 iz 2001.godine, a kojim članom je propisano, da je direktor Ustanove odgovoran za zakonit rad Ustanove, te imajući u vidu da je sve odluke koje se odnose na plaće zaposlenika isti donio i potpisao, jasno proizilazi i njegova odgovornost.
Naime, A.Č., kao direktor JZU Dom zdravlja Kladanj, imajući u vidu gore navedeni Statut, je i odgovorno lice, imajući u vidu da je članom 34 isti kao direktor ustanove u poslovima rukovodjenja, zastupanja i prestavljanja pored ostalog navedenog u istom članu, donosi unutrašnju organizaciju i organizacionu šemu o potrebnom broju zaposlenika i normativne akte koji reguliše plaće zaposlenika.
Odgovornost optuženog I.Č., kao pomoćnika direktora JZU Dom zdravlja Kladanj, odnosno da je isti postupao suprotno članu 14. tačka 2. Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta br. 07/08 od 04.01.2008.godine, gdje je pored ostalih poslova pomoćnika direktora, propisana i obaveza pomoćnika direktora da prati pravilnu primjenu opštih akata ustanove, a tačkom 3 istog Pravilnika, obzirom da je optuženi obavljao i poslove sekretara ustanove, pored ostalih poslova navedenih u navedenoj tačci, je odredjeno da isti izradjuje nacrte Odluka i zaključaka sa sjednice organa upravljanja, izradjuje nacrte svih vrsta ugovora, obavlja kadrovske i personalne poslove, izradjuje nacrte opštih akata Ustanove .
Članom 5 Kolektivnog Ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti zdravstva na teritoriji Federacije BiH (Sl.novine br.61/2007) je propisano „Pravilnikom o radu i ugovorima o radu zaposlenika i poslodavaca ne mogu se odrediti manja prava i obaveze od prava i obaveza utvrdjenih ovih Ugovorom,
Dok je članom 29 stav 2 istog Ugovora propisano“osnovna plaća zaposlenika predstavlja umnožak najniže neto plaće i odgovarajućeg koeficijenta složenosti u koji je razvrstano zvanje i poslovi zaposlenika, dok je članom 33 odredjeno da se pojedinačni poslovi odnosno zanimanja razvrstavaju u grupe složenosti sa koeficijentima složenosti.
Članom 5. Pravilnika o plaćama Ustanove br. 892/07 iz 2007.godine i br.08/08 iz 2008.godine, definisane vrijednosti koeficijenata za obračun plaća zaposlenika Ustanove zdravstvenog i nezdravstvenog usmjerenja, te je odredbama istog člana propisano da zaposlenima sa višom stručnom spremom pripada koeficijent za obračun i isplatu plaće u vrijednosti od 2,40 za zanimanje VII/I grupe – složeni poslovi.
Imajući u vidu da su optuženi I.Č. i A.Č., znali i bili svjesni da I.Č. na osnovu njegove stručne spreme, imajući u vidu da je isti tada imao završenu Višu stručnu spremu socijalnog radnika, a što je utvrdjeno uvidom u Diplomu Fakulteta političkih nauka „Veljko Vlahović“ u Sarajevu od 01.03.1989.godine, iz čega se vidi, da istom pripada upravo taj koeficijent, pa su postupili suprotno odredbama toga člana Pravilnika, na način da je I.Č. u okviru svojega ovlaštenja kao pomoćnik direktora i sekretar Ustanove sačinio a A.Č. kao direktor Ustanove donio i potpisao Odluku br.953/07 od 07.09.2007.g., Odluku br.130/08 od 31.01.2008.g., Odluku br.386/08 od 04.04.2008.g. i Odluku br.607/08 od 05.06.2008.g., na osnovu kojih je I.Č. koji je tada imao završenu Višu stručnu spremu socijalnog radnika, dodijelio koeficijent vrijednosti za obračun i isplatu plaće u vrijednosti od 3,50 koji pripada zanimanju IX/I grupe za koje je potrebna Visoka stručna sprema zdravstvenog smjera i to: doktora medicine, doktora stomatologije, magistra farmacije i diplomiranog inženjera medicinske biohemije, na koji način su I.Č. u vremenskom periodu od 01.10.2007.godine do 21.12.2010.godine, pribavili imovinsku korist koja se ogleda u razlici nezakonito više isplaćenog iznosa plaće ovome uposleniku u ukupnom iznosu od 21.711,92 KM.
Pozivanje odbrane optuženog I.Č., da je isti stekao i zvanje diplomiranog pravnika, sud nije mogao prihvatiti, a posebno kada se ima u vidu da uvidom u Uvjerenje o završenom studiju – Univerzitet u Travniku- Pravni fakultet Kiseljak, od 21.12.2010.godine, Diplomu o sečenoj akademskoj tituli i stručnom zvanju „bachelor poslovnog prava od 23.04.2011.godine, te Diplomu Univerziteta Beograd, koje se odnose na ime optuženog I.Č., sud prije svega ističe činjenicu da su isti izdati nakon perioda koji je obuhvaćen optužnicom, što opet govori, da isti u vrijeme koje se navodi u optužici nije imao odgovarajuću stručnu spremu za dodijeljeni koeficijen, a osim toga, svi dokumenti su u neovjerenoj kopiju, te sud nije izvršio uvid u originale istih.
Isto tako vezano za tačku 2 iz optužnice, sud navodi, da je takodje Članom 5 Kolektivnog Ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti zdravstva na teritoriji Federacije BiH (Sl.novine br.61/2007) je propisano „Pravilnikom o radu i ugovorima o radu zaposlenika i poslodavaca ne mogu se odrediti manja prava i obaveze od prava i obaveza utvrdjenih ovih Ugovorom,
Dok je članom 29 stav 2 istog Ugovora propisano“osnovna plaća zaposlenika predstavlja umnožak najniže neto plaće i odgovarajućeg koeficijenta složenosti u koji je razvrstano zvanje i poslovi zaposlenika, dok je članom 33 odredjeno da se pojedinačni poslovi odnosno zanimanja razvstavaju u grupe složenosti sa koeficijentima složenosti.
Članom 5. Pravilnika o plaćama Ustanove br. 892/07 iz 2007.godine i br.08/08 iz 2008.godine, definisane vrijednosti koeficijenata za obračun plaća zaposlenika Ustanove zdravstvenog i nezdravstvenog usmjerenja, te je odredbama istog člana propisano da zaposlenima sa KV stručnom spremom pripada koeficijent za obračun i isplatu plaće u vrijednosti od 1,50 za zanimanje III grupe i svjesni da F.Č. na osnovu njegove stručne spreme pripada upravo taj koeficijent, te imajući u vidu da su optuženi I.Č. i A.Č., znali i bili svjesni da postupaju suprotno gore navedenim odredbama, u vremenskom periodu od 05.06.2008 do 12.06.2013. godine, u Kladnju, svjesni da iskorištavanjem svoga službenog položaja vozaču Ustanove F.Č. pribavljaju imovinsku korist koja kroz zajedničku štetnu posljedicu prelazi 10.000 KM, što su i htjeli, te su postupili suprotno odredbama toga člana Pravilnika, na način da su na osnovu Odluka opisanih pod tačkom 1., I.Č. u okviru svojega ovlaštenja kao pomoćnik direktora i sekretar ustanove sačinio a A.Č. kao direktor ustanove donio i potpisao Rješenje o rasporedu radnika na poslove i radne zadatke u grupu složenosti poslova i određivanje visine koeficijenata složenosti za obračun plaće i dodataka na plaću, broj 607-27/08 od 05.06.2008. godine, na osnovu kojih su F.Č. koji je tada imao završenu KV III stepen stručne spreme, dodijelio koeficijent vrijednosti za obračun i isplatu plaće u vrijednosti od 2,10 koji pripada zanimanju V grupe, za koje je potrebna VKV stručna sprema, te na taj način su F.Č. pribavili imovinsku korist koja se ogleda u razlici nezakonitog više isplaćenog iznosa plaće ovome uposleniku u iznosu od 18.453,86,76 KM
Isto tako vezano za tačku 3. iz optužnice, sud navodi, da je takodje Članom 5 Kolektivnog Ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti zdravstva na teritoriji Federacije BiH (Sl.novine br.61/2007) je propisano „Pravilnikom o radu i ugovorima o radu zaposlenika i poslodavaca ne mogu se odrediti manja prava i obaveze od prava i obaveza utvrdjenih ovih Ugovorom,
Dok je članom 29 stav 2 istog Ugovora propisano“osnovna plaća zaposlenika predstavlja umnožak najniže neto plaće i odgovarajućeg koeficijenta složenosti u koji je razvrstano zvanje i poslovi zaposlenika, dok je članom 33 odredjeno da se pojedinačni poslovi odnosno zanimanja razvstavaju u grupe složenosti sa koeficijentima složenosti.
Članom 5. Pravilnika o plaćama Ustanove br. 892/07 iz 2007.godine i br.08/08 iz 2008.godine, definisane vrijednosti koeficijenata za obračun plaća zaposlenika Ustanove zdravstvenog i nezdravstvenog usmjerenja, te je odredbama istog člana propisano da zaposlenima
sa srednjom stručnom spremom zdravstvenog usmjerenja pripada koeficijent za obračun i isplatu plaće u vrijednosti od 2,10 za zanimanje VI grupe i svjesni da Ć.B. na osnovu njene stručne spreme, pripada upravo taj koeficijent, te su postupili suprotno odredbama toga člana Pravilnika, na način da su na osnovu gore navedenih odluka, I.Č. u okviru svojega ovlaštenja kao pomoćnik direktora i sekretar ustanove sačinio a A.Č. kao direktor ustanove donio i potpisao Rješenje o rasporedu radnika na poslove i radne zadatke u grupu složenosti poslova i određivanje visine koeficijenata složenosti za obračun plaće i dodataka na plaću, broj 607-8/08 od 05.06.2008. godine, na osnovu kojih su Ć.B. koja je tada imala završen IV stepen, odnosno srednju stručnu spremu zdravstvenog usmjerenja, dodijelio koeficijent vrijednosti za obračun i isplatu plaće u vrijednosti od 2,60 koji pripada zanimanju VII/2 grupe, za koje je potrebna Viša školska sprema zdravstvenog usmjerenja, na koji način su Ć.B. u vremenskom periodu od 01.05.2008.- 01.12.2009. godine, pribavili imovinsku korist koja se ogleda u razlici nezakonitog više isplaćenog iznosa plaće ovome uposleniku u iznosu od 4.810,76 KM.
U ovom dijelu sud će obrazložiti takodje pojedinačno iskaze svih saslušanih svjedoka, optuženih, materijalne dokaze, te zaključke do kojih je sud došao pojedinačnom njihovom ocjenom kao i dovodjenje u medjusobnu vezu svih provedenih dokaza;
Iz iskaza svjedoka F.Č.1, koji je od 1987.godine zaposlen u JZU Dom zdravlja Kladanj, a koji i trenutno radi na poslovima porodičnog ljekara i specijaliste epidemiologije, te koji je obavljao i rukovodeću funkciju i to sredinom 2011.godine je bio vršilac dužnosti direktora, tj.u periodu nakon što je funkciju direktora obavljao A.Č., jasno proizilazi, da je isti stupanjem na dužnost utvrdio da optuženi I.Č., ima veći koeficijent nego što ga je pripadalo po trenutnim aktima ustanove, te da je imao koeficijent 3,5, a da taj koeficijent po aktima ustanove, imaju doktori medicine i doktori stomatologije, te je naveo da I.Č. u tom periodu sa sigurnošću nije imao neku višu školu, odnosno da nije imao odgovarajuću spremu u skladu sa aktima ustanove. Isto tako, iz iskaza ovog svjedoka je potvrdjeno i da je njegovo rješenje za veći koeficijent potpisao optuženi A.Č. koji je u to vrijeme bio direktor JZU Dom zdravlja Kladanj. Isto tako, iskazom ovog svjedoka, kada se dovede u vezi sa ostalim dokazima, je potvrdjeno da isti nakon što je utvrdio te nepravilnosti, naložio optuženom I.Č., da sačini novu odluku i uskladi koeficijent koji mu pripada u skladu sa sistematizacijom i aktima ustanove, da su svi personalni dosijei bili u I.Č. prostoriji gdje je bio tu kao sekretar i da iste nije mogao dobiti na uvid, te da ga je istog nakon nekog vremena iz navedenih razloga smjenio s mjesta pomoćnika direktora, a da je optuženi I.Č. nastavio obavljati funkciju sekretara. Ovaj svjedok je takodje potvrdio i činjenicu koja se odnosi i na lice F.Č., tj. da je on bio na poziciji šefa voznog parka kada sam je on postao direktor, kao i da je donio odluku o njegovom razrješenju jer nije bio zadovoljan s njegovim radom, kao i da isti nije imao odgovarajuću spremu za navedeno radno mjesto, kao i da je istom bio dodijeljen koeficijent koji mu ne pripada., dok za ostale uposlenike nije vršio uvide u dosijee, te je potvrdio i činjenicu da je odluku kojom se I.Č. dodjeljuje veći keoficijent, kao i F.Č. donio direktor, a u to vrijeme je direktor bio optuženi A.Č., dok je za sačinjavanje i pripremanje pravnih akata u ustanovi, kao što su odluke, rješenja i slično, bio sekretar ustanove, a kako je odredjeno u internim aktima, te u tom vremenskom periodu da je sekretar bio I.Č..Vezano za donošenja akata u ustanovi, tj. Pravilnika o radu sa svim njegovim aktima, te da li su isti sastavni dijelovi Pravilnik o plaćama, sistematizaciji, svjedok se nije mogao izjasniti, jer već duže vrijeme nije direktor, a to nije ni od značaja, a takodje je naveo da misli da se traži i saglasnost sindikata prije njegovog donošenja, te da ne zna kakva je uloga Upravnog odbora prilikom donošenja pravilnika i sastavnih dijelova kao što je Pravilnik o platama. Svjedok je takodje potvrdio da nakon što je smijenio F.Č., sa šefa voznog parka, da je navedeno mjesto postavio M.S.1 koji je imao odgovarajuću spremu. Takodje, ovaj svjedok je, pri unakrsnom ispitivanju, naveo da on nema nikakva lična saznanja o tome iz kojih razloga je primjenjen koeficijen od 3,5 za platu I.Č. u vremenu od 2007.godine do kraja 2010.godine. Isto tako potvrdio je da je on dao nalog I.Č. da pripremi novu odluku u kojoj će biti označen koeficijent koji mu stvarno pripada prema školskoj spremi, da je isti to i učinio, da mu je I.Č. vazda prigovarao, da mu je on uzeo neke pare koje mu ne pripadaju, što jasno ukazuje da je optuženi I.Č. smatrao da ima pravo na veći koeficijent, isti ne bi promijenio odluku, te bi poduzeo radnje da zaštiti svoja prava da su mu pripadala.
I iz iskaza svjedoka M.S. koja je zaposlena u Domu zdravlja Kladanj kao ljekar, a od 2015.godine obavljala je dužnost vršioca dužnosti direktora ustanove Dom zdravlja Kladanj, od januara 2016.godine obavlja dužnost direktora ustanove, proizilazi da posao direktora ustanove obuhvata i donošenje odluka o rasporedu uposlenih u grupu složenosti poslova odnosno dodjelom odgovarajućih koeficijenata. Ista je takodje potvrdila da je istoj poznato da je protiv I.Č. postojala prijava na koeficijent, te da je isti imao imao koeficijent koji nije odgovarao njegovoj stručnoj spremi. Isto tako, potvrdila je, da kada je stupila na dužnost direktora ustanove nije vršila pregled dosijea uposlenih, a vezano za uposlenika F.Č., koji je obavljao poslove šefa voznog parka, da je istog pozvala na razgovor, te da je utvrdila da isti ima treći stepen stručne spreme tj.da nema odgovarajuću spremu za navedeno radno mjesto, te da to nije odgovaralo koeficijentu koji mu je određen ranije, te je time i potvrdila dijelom navode iz optužnice. Ova svjedokinja je takodje navela, da su svi personalni dosijei zaposlenika se nalazili u prostoriji pomoćnika direktora odnosno sekretara tj.optuženog I.Č., te je isti i za vrijeme dok nije otišao u penziju obavljao te poslove, te da je smatrala da i on tj. I.Č., kao i F.Č., pošto je bio prije šef voznog parka, kao i Ć.B., da imaju odgovarajuću spremu.
Iz iskaza svjedokinje R.H., koja je u JZU Dom zdravlja Kladanj, radila na poslovima šefa računovodstva od 25.05.2007.godine, te koja je vršila obračun za plaće za sve uposlenike, pa tako i za I.Č., F.Č. i Ć.B., jasno je potvrdjeno da ista nije ni na koji način imala uvida u dosijee istih uposlenika, te da ista nije znala niti mogla znati da li isti imaju odgovarajuću stručnu spremu za poslove koje su obavljali i za koje im je dodijeljen koeficijent za obračun plaće, te da je ista isključivo obračun plaća vršila na temelju Odluka o rasporedu uposlenika ustanove i grupe složenosti poslova sa utvrdjenim koeficijentom i dodatkom na plaću, a koje odluke je sačinio optuženi I.Č., kao pomoćnik direktora i sekretar, a potpisao kao ovlašteno i odgovorno lice direktor ustanove optuženi A.Č., kao i da ista nije nikada preispitivala navedene odluke, niti je ista mogla to da vrši, te da je ona samo iste primjenjivala. Isto tako, pozivanje odbrane da li je za vrijeme mandata optuženog A.Č. vršena kontrola od strane Zavoda zdravstvenog osiguranja i drugih nadležnih institucija po pitanju utroška sredstava koeficijenata pojedinih i drugih radnika, itd, ista je navela da Zavod zdravstvenog osiguranja kao osnovni izvor finansiranja doma zdravlja ima redovno izvještavanje o utrošku sredstava i o sačinjenim izvještajima po godišnjim obračunima, a da li se Zavod bavio koeficijentima raspoređenim zaposlenicima, da ona to ne zna, a takodje je potvrdila da prilikom sačinjavanja izvještaja istima nisu dostavljane pojedinačno plate za svakog uposlenika, tako da isti Zavod nije ni imao niti mogao imati uvid u te Odluke, odnosno nije mogao ni znati da su istim uposlenicima dodijeljeni nepripadajući koeficijenti, obzirom da, kako je ista navela, da se kumulativno na kraju svakog mjeseca posle isplate plaće dostavlja ovjerena specifikacija porezne uprave iz koje je vidljivo stanje JZU Dom zdravlja sa kompletnim brojem uposlenika i kompletnim utroškom sredstava, ali ne pojedinačno za svakog uposlenika.
Iz iskaza vještaka ekonomske struke Varivoda Zorana, kao i Nalaza i mišljenja od 04.09.2017.godine, dopune nalaza i mišljenja od 16.02.2018.godine i pojašnjenja dopune od 08.04.2019.godine, a koje nalaze je sud prihvatio i koji su u vezi sa ostalim provedenim dokazima i u vezi materijalne dokumentacije na temelju koje je vršeno vještačenje, utvrdjeno je da je zaposleniku I.Č. u periodu od 01.10.2007.godine do 21.12.2010. godine, za obračun i isplatu plate primijenjen koeficijen u vrijednosti od 3,50, koji pripada zaposleniku odnosno zanimanju IX/I grupe za koje je potrebna Visoka stručna sprema zdravstvenog smjera i to ;doctor medicine, doktora stomatologije, magistra farmacije i diplomiranog inžinjera medicinske biohemije, a kako je to propisanom u JZU Dom zdravlja Kladanj po osnovu Pravilnika o plaćama ustanove iz 2007 i 2008.godine, te da je istom uz primjenu navedenog koeficijenta od 3,50 isplaćeno 69.215,12 KM.
Vještak je takodje utvrdio da bi zaposleniku I.Č. u navedenom periodu uz primjenu koeficijenta 2,40 , koji bi pripadao istom, trebalo biti isplaćeno 47.503,20 KM, te kada se izvrši uporedba ova dva obračuna po navedenim koeficijentima razlika iznosi 21.711,92 KM.
Isto tako, u odosu na zaposlenika F.Č., utvrdjeno je da je istom zapsoleniku u periodu od 01.05.2008.godine do 12.06.2013.godine, za obraćun i isplatu plate primijenjen koeficijent u vrijednosti od 2,10, koji pripad zanimanju V grupe za koje je potrebna VKV stručna sprema, te je istom uz primjenu navedenog koeficijenta u navedenom periodu isplaćen iznos od 66.498,35 KM, te je vještak takodje utvrdio da bi zaposleniku F.Č. u navedenom periodu uz primjenu koeficijenta od 1,50 za zanimanje III grupe isplaćene plaće bi iznosile 48.044,49 KM, te da Razlika izmedju isplaćenih plaća po osnovu platnih lista i koeficijenta iznosi 18.,453,86 KM.
U odnosu na zaposlenika Ć.B., utvrdjeno je da je istom zaposleniku u periodu od 05.06.2008.godine do 01.12.2009.godine, za obraćun i isplatu plate primijenjen koeficijent u vrijednosti od 2,60, koji koeficijent pripada zanimanju VII/2 grupe i za koje je potrebna Viša školska sprema zdravstvenog usmjerenja, te je istoj uz primjenu navedenog koeficijenta u navedenom period isplaćen iznos od 28.845,44 KM, te je vještak utvrdio da bi zaposleniku Ć.B. u navedenom periodu uz primjenu koeficijenta od 2,10 , za zaposlene sa srednjom stručnom spremom zdravstvenog smjera za obračun i isplatu plaće u vrijednosti od 2,10, za zanimanje VI grupe , bi bio isplaćen iznos od 24.034,68 KM, te da je razlika u isplaćenim platama primjenom jednog odnosno drugog koeficijenta za isti period tj. primjenom koeficijenta iz platne liste od 2 ,60 i Pravilnika 2,10 iznosi 4.810,76 KM.
Iz iskaza svjedoka M.Š., koji je do 2003.godine radio u Domu zdravlja Kladanj, a posljednje je bio direktor Doma zdravlja, te da je inače radio kao specijalista interne medicine, a od 2003. do 2007.godine radio je kao ministar zdravstva u Vladi TK-a. Od 2007. do 2011 godine bio je poslanik u Skupštini TK-a i od 2011.godine do sada radi u Zavodu za javno zdravstvo kao stručni saradnik za uspostavu kvaliteta, se takodje može zaključiti, a kako je isti naveo, da u vrijeme dok je bio ministar, da je Ministarstvo vršilo stručni nadzor nad radom zdravstvenih ustanova, primarnu, sekundarnu, tercijalnu, ne samo domova zdravlja nego i bolnice u Gračanici, u saradnji sa Zavodom za javno zdravstvo i saradnje sa zavodom zdravstvenog osiguranja, da su kontrolisani svi aspekti rada, propisivanje lijekova, vođenje dokumentacije, usklađenog rada sa normativima rada itd, medjutim takav nadzor nije obuhvaćao i kontrolu u smislu kontrolisanja svake pojedinačne odluke o rasporedjivanju uposlenika i njihovih koeficijenata. Navodjenje da je Dom zdravlja Kladanj bio prvi Dom zdravlja u kojoj je uspostavljen projekat rada porodične medicine u Federaciji i u to vrijeme važio je kao jedna od najuređenih zdravstvenih ustanova na području TK-a, ne može se smatrati da nije bilo nepravilnosti, odnosno isti svjedok nije tačno na naveo koje je to vrijeme, niti ko je u to vrijeme bio direktor ustanove, a osim toga, u konkretnom slučaju ne ispituje se niti utvrdjuje kvalitet rada Dom zdravlja Kladanj. Ovaj svjedok je isto tako naveo, da je i u vrijeme dok je on bio direktor Dom zdravlja Kladanj, poslove glavne medicinske sestre obavljala Ć.B., pomoćnika direktora i sekretar je bio I.Č., a šef voznog parka F.Č., s tim da se nije mogao izjasniti da li je Ć.B. tada primala platu glavne medicinska sestre ili platu obične medicinske sestre, odnoso da se ne može sjetiti kako je u organizaciji i sistematizaciji to postavljeno, te da misli da je primala platu glavne medicinske sestre, navodeći takodje, da je to specifično u malim domovima zdravlja, te je ona radila kao i medicinska sestra na ginekologiji, a ujedno bila glavna medicinska sestra, praktično imala je dvije obaveze, što nije slučaj u većim zdravstvenim ustanovama, medjutim to ne potvrdjuje niti ukazuje na činjenicu da je istoj pripadala i plata glavne medicinske sestre odnosno da su donesene Odluke bile uskladjene sa Pravilnikom o plaćama i Kolektivnim ugovorom. Isto tako potvrdio je da je A.Č. u vrijeme dok je bio i direktor isti i pored poslova direktora Doma zdravlja Kladnja radio redovno poslove ginekologa u Domu zdravlja Kladanj, jer je to specifična situacija u malim domovima zdravlja da pozicija direktora nije čisto direktorska pozicija nego radi i druge poslove
Naime, tačno je da je ovaj svjedok naveo, da nije neuobičajna praksa da plate u zdravstvenim ustanovama nisu usklađene sa Kolektivnim ugovorima, te da ima situacija da često interni akti nisu međusobno usaglašeni, nije usaglašen Pravilnik o platama i Kolektivnim ugovorima, da su nalazili takve nepravilnosti, naročito u većim domovima zdravlja i pored njihovog nadzora, da je to kontrolisala i inspekcija, kao i da su inspekcije samo nalagale da se usklade plate sa Kolektivnim ugovorom bez da su bile sankcije protiv onih koji su kršili pravila, medjutim, to što u konkretnom slučaju odnosno u Domu zdravlja Kladanj ne navodi da su utvrdjene nepravilnosti, ne može se smatrati da tih neprvilnosti nije bilo odnosno da optuženi nisu počinili radnje iz optužnice.
U pogledu obračuna plaća, na upit branioca da Kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu,Ugovorom o radu, na zaposlenike se primjenjuje najpovoljnije pravo i osnovna plaća kao najniži iznos koji poslodavac mora isplatiti zaposleniku za puno radno vrijeme i za posao koji obavlja, šta to znači „najniži iznos“, može li viši iznos, svjedok je takodje naveo da se ne može sjetiti, da je Kolektivni ugovor za zdravstvo mijenjan, Kolektivni ugovor koji se odnosi na ovaj predmet je to regulisao.
Isto tako u pogledu obračuna plaća uposlenicima, kao i dodijeli koeficijenata za obračun plaća, svjedok je takodje potvrdio, da se Pravilnikom o platama definišu vrijednosti koeficijenata za obračun plata zaposlenika, da su uređeni koeficijenti za pojedina zanimanja, te da u najvećem broju slučajeva koeficijent zaposlenika zavisi od njegove stručne spreme, kao i da imaju i druge okolnosti i plaćanja i druga primanja koja su regulisana Pravilnikom o plaćama, medjutim ti drugi dodaci na plaću se ne mogu smatrati parametrima za dodjelu koeficijenata, suprotno stručnoj spremi, te je i sam naveo da postoje i položajni dodatci od 5, 10 ili 15 % odnosno stimulativna plaćanja kako isti navodi, ali takodje sud smatra da to opet nije parametar za koeficijente za obračun plaća. Isto tako, iz iskaza ovog svjedoka da se zaključiti, da je tačno da su vršene kontrole u svim domovima zdravlja i da su uočene nepravilnosti u nekim ustanovama, te da u Domu zdravlja Kladanj nisu, s tim da isti nije potvrdio da su predmet kontrole bile i usklađenost koeficijenata sa Pravilnikom o platama odnosno Kolektivnim ugovorom, a kada je riječ o Domu zdravlja Kladanj, da su svi Domovi zdravlja dostavljali mjesečno Zavodu zdravstvenog osiguranja o finansijskom poslovanju, te je takodje naveo da za vrijeme mandata A.Č. nisu vršene kontrole, specifično vezano za dodjelu koeficijenata uposlenim radnicima u skladu s njihovom stručnom spremom.
Iz iskaza svjedokinje Ć.B., proizilazi da je ista uposlenica Dom zdravlja Kladanj, te je ista imala srednju stručnu spremu, zvanje akušerska sestra, a kako to proizilazi i iz materijalne dokumentacije. Isto tako navela je da je imala i zvanje glavne medicinske sestre, te za vrijeme mandata A.Č., radila je pola radnog vremena sa ginekologom u ordinaciji, a drugu polovinu radnog vremena obavljala je kao glavna sestra i kao kooridinator za kvalitet, a uz to je bila i pripravna babica po petnaest dana tokom mjeseca, te je ista jasno potvrdila da je za to vrijeme dobijala platu po koeficijentu 2,60 , te da je to koeficijent sa višom stručnom spremom, a da tada nije imala višu stručnu spremu, te da je dobijala platu glavne glavne medicinske sestre. Isto tako, jasno proizilazi da je nakon mandata A.Č., smijenjena sa posla glavne medicinske sestre na poslove obične medicinske sestre, misli da je to bilo 02.02.2012.godine i mjesta koordinatora za kvalitet i od tada je dobijala platu srednje stručne spreme. Ista svjedokinja je u svom iskazu navela i poslove koje je obavljala dok je bila na mjestu glavne sestre.
U pogledu poslova koordinatora za kvalitet i unapređenje zdravstvenih ustanova, da je ista završila edukaciju kod Agencije „Akaz“, te da je ista imenovana za koordinatora u Domu zdravlja Kladanj, te da je imala certifikat za obavljenu edukaciju, isto tako ne može biti dokaz odnosno smatrati se da je u vezi sa tim imenovanjem istoj i pripadao koeficijent glavne medicinske sestre, jer ista nije imala kako je i sama navela u vreme koje je navedeno u optužnici odgovarajuću stručnu spremu za poziciju glavne medicinske sestre, te navod da je ona obavljala poslove glavne medicinske sestre, ne može biti razlog da se istoj dodijeli koeficijent za obračun plaće koji joj ne pripada, te je da je ista tek 2009.godine stekla zvanje diplomirane sestre, tj.višu stručnu spremu.
Iz iskaza svjedoka E.Z., koji je bio predsjednik Upravnog odbora u tom periodu, te i u dužem periodu, a jedno vrijeme i direktor Doma zdravlja Kladanj, njegovi odgovori na pitanja odbrane su se uglavnom odnosili na ovlaštenja i postupanje Upravnog odbora, te u pogledu akata koje su kako isti navodi predlagali uglavnom direktori Domova zdravlja, da je bila prisutnost i sindikata, te je isti svjedok uglavnom naveo, da su člaovi Upravnog odbora potpisivali odredjene akte, ali se isti nije očitovao niti na jedan konkretni akt, a osim toga, rad upravnog odbora i njegova ovlaštenja i postupanja nisu predmet ovog predmeta. Isto tako, navodjenje ovog svjedoka, da je isti imao korektnu saradnju sa direktorom A.Č., isto tako ne može se cijeniti kao neka okolnost koja bi bila od uticaja na donošenje odluke u konkretnom predmetu. Ovaj svjedok je takodje naveo da je poznavao i Ć.B., kao i F.Č. i I.Č., kao i da koliko se sjeća, da kada je on bio direktor, da je Ć.B. bila glavna sestra, a F.Č. je bio vozač, formalno misli da je on bio šef vozača odnosno rukovodilac voznog parka, ne zna tačno definisati, kao i da je naveo, da koliko se sjeća da su isti bili zaposlenici dok je on bio direktor, a da doktora A.Č. poznaje od kasnije. Ovaj svjedok se takodje nije mogao izjasniti odnosno sjetiti da li je u njegovo vrijeme dok je bio dikrektor, Ć.B. obavljala poslove glavne sestre i da li se njena plata razlikovala od plate obične medicinske sestre, a kada je bio predsjednik upravnog odbora, upravni odbor je donosio odluku o plati direktora, a za sve ostale plate odnosno određivanje plata da nije odgovoran upravni odbor, što takodje jasno ukazuje da Upravni odbor ne donosi odluke za zaposlenike odnosno o njihovom rasporedjivanju u platne razrede i dodjeli koeficijenta. U pogledu pitanja postavljenih ovom svjedoku, kao i njegovih odgovora, usmjerenih na to kako je slovio Dom zdravlja Kladanj, kako je ocjenjivan u stručnim krugovima, sud smatra da nije ni od kakvog značaja za donošenje odluke u ovom predmetu, jer se ne vrši ocjena rada Doma zdravlja Kladanj. Ovaj svjedok je takodje naveo d je direktor Doma zdravlja Kladanj bio prije rata, a da je kasnije bio predsjednik upravnog odbora, kao i da je siguran da u periodu 2007. do 2010.g. nije obavljao dužnost direktora Doma zdravlja Kladanj, te ne može ni tvrditi da su u tom periodu Ć.B. i F.Č. bili jedni od najboljih radnika u domu zdravlja, te da ono što je govorio je govorio je za vrijeme dok je bio direktor, te da ne može ni jedan predsjednik upravnog odbora tvrditi kako rade neposredno zaposlenici. Iz iskaza takodje proizilazi, da je Upravni odbor davao saglasnost na Pravilnik o plaćama, odnosno donosio svakakve propise, te da se sada ne može sjetiti ni jednog akta pa ni Pravilnika pojedičano, kao i da pretpostavlja da su se akta koja je donosio upravni odbor Doma zdravlja Kladanj morala poštovati i primjenjivati.
Iz iskaza svjedoka F.Č., proizilazi, odnosno isti je potvrdio da je isti bio zaposlen u Domu zdravlja Kladanj, da je obavljao poslove šefa voznog parka u Domu zdravlja Kladanj, te je opisao poslove koje je obavljao kao šef voznog parka u pogledu radnih obaveza, naveo je da je 8-9 vozila održavao, tehniku, potpisivanje tehničke ispravnosti i sve vanredne vožnje kada nije bilo vozača, kada je bila potreba pri domu zdravlja, kao i da je istom kao šefu voznog parka koeficijent za obračun plata mu je bio 2,10, tj. imao je šefovsku platu kao šefa voznog parka.Isto tako naveo je da ga je za šefa voznog parka, imenovao dr. M.Š., kada je bio direktor, a zatim da ga je za šef voznog parka imenova A.Č. kada je postao direktor. Isto tako, iz njegovih navoda proizilazi da je isti od strane Doma zdravlja upućen na polaganje ispita za tehničku ispravnost vozila, te da je za isto dobio uvjerenju o položenom ispitu za vršenje tehničkog pregleda vozila na ime F.Č. od 03.06.2001.godine, izdat od „Tehno Union Sarajevo“, broj 508/01, te da nije nije polagao bilo kakav drugi ispit u cilju pribavljanja certifikata za tehnički pregled vozila, te da posle toga nije više polagao niti jedan ispit. Navodjenje ovog svjedoka, da je na taj način on vršio tehnički pregled vozila Doma zdravlja Kladanj, kao i da je to bilo jeftinije za Dom zdravlja Kladanj, ni na koji način se ne može smatrati da je ispunjavao uvjete za obavljanje tih poslova, jer kako je već gore navedeno, isti je morao imati odgovarajuću stručnu spremu, da bi isti bio svrstan u plati razred sa koeficijentom od 2,10, a što F.Č. nije imao.
Analizirajući iskaz optuženog A.Č., može se zaključiti a kako isti to i navodi, da je još od 1988.godine, pa do sada tj. svo vrijeme bio uposlen u Domu zdravlja Kladanj, kao ljekar opšte prakse, zatim kao specijalista ginekologije i akušerstva zdravlja, a u periodu od 2003.g. do početka avgusta 2011.g. istovremeno i na poslovima direktora ustanove u Domu zdravlja Kladanj.Takodje je potvrdio u pogledu poslova koje su obavljali I.Č., Ć.B. i F.Č., u vrijeme kada je on postao direktor, naveo je da je zatekao na poslovima pomoćnika direktora I.Č., koji je istovremeno obavljao i poslove sekretara ustanove, a na poslovima glavne medicinske sestre Ć.B., koja je istovremeno obavljala poslove i ginekološko- akušerske sestre, istovremeno 15 dana u mjesecu je bila pripravna babica, a po donošenju Zakona o akreditaciji, standardima i sigurnosti kvaliteta u zdravstvu od 2005.-2006.g. pa do kraja njegovog mandata obavljala je poslove istovremeno i posao koordinatora za kvalitet u ustanovi u skladu sa Zakonom koji to definiše, te na poslovima vozača saniteta i šefa tzv.voznog parka, zatekao sam F.Č. koji je taj posao obavljao nekada od kraja rata pa do njegovog perioda i cijeli njegov period, a i poslije njega, ne može tačno reći do kog perioda , misli od 2013.-2014.godine.
Optuženi je u svoma iskazu detaljno iznio procedure oko donošenja odluka iz nadležnosti direktora, što sve jasno upućuje, da je istom bilo poznato ko, kada i u skladi sa kojim zakonskim propisima donosi kakve odluke, tako da je i optuženom A.Č., bilo poznato da on kao direktor je i odgovorno lice za akte iz svoje nadležnosti. Navodjenje činjenice, da je on iste uposlenike zatekao na tim radnim mjestima, te da je i on donio iste odluke za navedena lica da obavljaju iste poslove, bez da je izvršio odredjene provjere da li isti ispunjavaju uvjete za navedena radna mjesta, odnosno da li istim pripadaju dodijeljeni koeficijenti za obračun plaća, samo ukazuje na to da je optuženi potpuno svjesno iste donio odnosno počinio predmetno krivično djelo. Naime, isto tako, optuženi A.Č., kako i sam navodi, a posebno imajući u vidu da je od 1988.godine u Domu zdravlja Kladanj, da je istom bilo poznato da niti jedno od tih lica nema odgovarajuću stručnu spremu za radna mjesta na koje je iste postavio. Naime, sam optuženi je jasno naveo, a je znao da Ć.B. ima samo srednju stručnu spremu, da F.Č. nema odgovarajuću spremu da bi isti bio imenovan za šefa voznog parka, a takodje da I.Č., nema stručnu spremu da bi obavljao poslove pomoćnika direktora. Naime, njegovo navodjenje da su oni te poslove obavljali, da je bio zadovoljan njihovim radom, se ni na koji način ne može smatrati opravdavanjem za donošenjem takvih odluka, te bi na taj način mogao i bilo ko treći bez bilo kakve odgovarajuće spreme da obavlja neke poslove samo zato što on to zna da radi. Navodenje optuženog da je dio akata donosio Upravni odbor, a dio direktor ustanove iz svoje nadležnosti, takodje ukazuje da su odluke koje se odnose na lice I.Č., F.Č. i Ć.B., o raspodjeli na odredjena radna mjest i dodjela koeficijenata za obračun plaća, isključivo bila u nadležnosti direktora ustanove, te da je on iste i potpisao, a I.Č., kao pomoćnik direktora i sekretar ustanove pripremio, tako da uplitanje bilo kakvog drugog organa prilikom donošenja ovih odluka, nije bilo. Isto tako, navod optuženog da Upravni odbor nije nikada stavljao primjedbu ni na jednu odluku ovog tipa, niti bilo koji drugi Upravni odbor, nije stavljao primjedbe, niti bilo kakve druge prijedloge, te da su sve odluke ovog tipa su bile javne, transparentne i uvijek oglašavane na oglasnoj ploči, gdje su bile dostupne svim uposlenicima i učesnicima, takodje ni na koji način ne umanjuje odgovornost optuženih. Dostavljanje izvještaja Doma zdravlja Kladanj odredjenim organima, kao i da su vršeni i inspekcijski pregledi, te da nije bilo primjedbi na rad ustanove, bilo vezano za pružanje zdravstvene zaštite bilo za finansijske efekte i organizaciju ustanove, takodje ni na koji način ne ukazuje na činjeicu da je tim izvještajima dostavljeno pojedičano za svakog uposlenika koju stručnu spremu ima za radno mjesto koje obavljao, kao i da li istim i prapada dodijeljeni koeficijent za obračun plaće, te navod optuženog, da je bilo kakvih sugestija, naredbi, da bi postupili po istim, ni na koji način ne ukazuje na to da je ovakvo postupanje optuženih bilo u skladu sa zakonskim odredbama kao i odgovarajućim zakonskim propisima kojima je uredjena ova materija, a kako je navedeno u istim. Optuženi A.Č. je potvrdio da je tačo da je on u 2007. i 2008.g. donio odluke kojom je I.Č. dodjelio keoficijent 3,5,s tim da je naveo da on ne zna da li je tačno da taj koeficijent 3,5, po Kolektivnom ugovoru i Pravilniku o platama pripada onim sa visokom stručnom spremom zdravstvenog smjera, a takodje je potvrdio da je on donio Pravilnik o platama u kojem je napisano upravo to što ga tužilac pita, kao i da je tačno da I.Č. u ovom periodu nije imao diplomu visoke stručne spreme zdravstvenog smjera, već diplomu više stručne spreme, kao i da je istom bilo poznato da F.Č. ima KV stručnu spremu, kao i da je Ć.B. u tom periodu imala SSS , što sve jasno potvrdjuje da je optuženom bilo poznato da isti ne ispunjavaju ni po kojem osnovu da budu rasporedjeni na navedena radna mjesta i da im bude dodijeljen koeficijent koji im ne pripada za obračun plaće. Optuženi je takodje potvrdio da mu je poznato da su rukovodeći radnici imali i pravo na položajni dodatak u iznosu od 5 do 15 % na utvrdjenu platu, prema koeficijentu složenosti, kojeg utvrdjuje direktor, što takodje potvrdjuje tezu, da ako su i obavljali neke dodatne poslove istima je na taj način uvećavana plata, te ni na koji način se nisu mogli dodjeljivati koeficijenti kojima isti ne pripadaju, a pored toga još i dodaci na već ne pripadajuću platu.
Iz iskaza optuženog I.Č., datom u svojstvu svjedoka proizilazi da je isti u Domu zdravlja Kladanj bio zaposlen od 1980 godine do 2017.godine, do kraja novembra 2017.g kada je otišao u penziju po sili zakona, ispunio je 40 godina staža osiguranja. Isti je takodje naveo da je u periodu 1996.g. imenovan od strane direktora M.Š. na poslove pomoćnika direktora ustanove, te da je te poslove obavljao do polovine 2011.godine, a od polovine 2011.g. obavljao je poslove sekretara ustanove do 2015.godine, te da je od 2005.godine do 2011.godine obavljao je i poslove na uspostavi kvaliteta sigurnosti i akreditaciji i pripremi ustanove za akreditaciju. Iz navedenog jasno proizilazi da optuženi u periodu kako je naznačeno u optužnici nije imao odgovarajuću stručnu spremu za poslove pomoćnika direktora, tako da istom nije mogao ni pripasti koeficijent koji mu je dodijeljen za obračun plaće, jer kako je i sam naveo da je završio 2010.godine Pravni fakultet sa 180 kredita, a nakon oko dvije godine završio je i Pravni fakultet od 245 kredita, kako navodi optuženi, a što je detaljno analizirano u materijalnim dokazima. U pogledu poslove kako isti navodi, a koje je obavljao vezano za Dom zdravlja Kladanj u vezi unapređivanja kvaliteta, kako i sam navodi da nije bilo posebnih ugovora samo za unapređenje kvaliteta, nego je to bio godišnji ugovor izmedju Zavoda zdravstvenog osiguranja i Doma zdravlja Kladanj za pružanje zdravstvene zaštite na godišnjem nivou, a u okviru tog ugovora sadržana je pozicija za napređenje kvaliteta zdravstvenih usluga, te je naveo da je Odlukom ZZO TK-a utvrdjeni su elementi i kriteriji za vrednovanje postignutog nivoa uspostave kvaliteta i na osnovu postignutih rezultata Zavod je dostavljao i plaćao Domu zdravlja Kladanj prema dokumentaciji i dokazima koje je Dom zdravlja Kladanj redovno dostavljao, te se sve navedeno odnosi na Dom zdravlja Kladanj, a nikakve vezanosti nema za optuženog I.Č.. Isto tako navodjenje odredjenih novčanih sredstva, te da je za to zaslužan lično optuženi svojim angažovanjem i osposobljenosti upređenja kvaliteta, je takodje bez ikakvog osnova za predmetno krivično djelo koje se optuženom stavlja na teret, te da je Dom zdravlja zasebna institucija koja svoje poslovanje i uspješnoj iskazuje kroz mnoge druge parametre.
Navodnje optuženog da razdvajanje funkcije pomoćnika direktora i sekretara u Domu zdravlja Kladanj, ni na koji način se ne može okarakterisati da je time što je optuženi obavljao i poslove pomoćnika direktora i sekretara uštedio sredstva za Dom zdravlja, jer je suština u tome, da optuženi nije imao odgovarajuću spremu za obavljanje poslova pomoćnika direktora.
U svoma iskazu optuženi I.Č., u pogledu donošenja, sačinjavanja odluka o rasporedu radnika u grupe složenosti i utvrdjivanje koeficijenata, isti je naveo, da je većina bila prisutna kada su se sačinjavale te odluke, a direktor je iste donosio, te da prilikom utvrdjivanja koeficijenata za obračun plaće nikada nije sam sebi rasporedio, niti je uticao na direktora, niti utvrdjivao koeficijent za obračun plaće, te da se istovremeno izuzimao, konkretno kod sebe, dok kod svih drugih je učestvovao u donošenju odluka o raspredu utvrdjivanja koeficijenata i zastupao svoje mišljenje da uposlenika sleduje plaća za poslove koje obavlja u konkretnoj situaciji u kojoj se našao dom zdravlja u momentu rasporeda radnika na radna mjesta, a posebno imajući u vidu činjenicu da u Zavodu zapošljavanja nije bilo uposlenika tog profila na evidenciji nezaposlenih, konkretno misli na šefa voznog parka, te ovakvo navodjenje da se odluke i koeficijenti dodjeljuju po nećijem mišljenju da nekome pripada plata za one poslove koje obavlja, bez obzira da li ima odgovarajuću spremu, jasno samo potvrdjuje tezu, da je istom bilo poznato da niti on, niti Ć.B., kao ni F.Č., nemaju odgovarajuću stručnu spremu za radno mjesto i koeficijent koji im je dodijeljen za obračun plaće. Isto tako, naveo je, da on nije uticao na direktora A.Č. da mu se odredi koeficijent, niti je direktoru A.Č. bilo šta govorio vezano za svoj raspred i određivanje koeficijenta, ali da je on lično smatrao da mu pripada koeficijent za obračun plaće 3,5 na osnovu poslova koje je obavljao, što takodje govori samo o samovoljnoj dodjeli koeficijenta, imajući u vidu da je on kao pomoćnik direktora pripremao odluku, a direktor A.Č. istu potpisao, iako je znao da niti I.Č., niti F.Č. i Ć.B. ispunjavaju uvjete odnosno da isti nemaju odgovarajuću stručnu spremu za platni razred i koeficijent koji im je dodijeljen.
Isti je takodje potvrdio da je u navdeno posmatranom periodu pored plaće koja mu nije pripadala odnosno po koeficijentu po kojem je vršen obračun, da je isti u posmatranom periodu obavljao poslove pomoćnika direktora i sekretara ustanove, te da je kao pomoćnik direktora imao položajni dodatak od maksimalnih 15 %, te da je dijelom taj dodatak imao zbog povećane odgovornosti i složenosti posla. Isto tako, potvrdio je da je tačno da kao dio Pravilnika o radu postoji organizacija i sistematizacija radnih poslova, te da je tačno da je on kao pomoćnik direktora, temeljem ove sistematizacije, bio dužan da prati pravilnu primjenu opštih akata u službi, te da je bio dužan i da prati i pravilnu primjenu tada važećeg Pravilnika o platama, što samo potvrdjuje da je optuženi znao da niti njemu, niti Ć.B. kao i F.Č. ne pripada dodijeljeni koeficijent za obračun plaća. Optuženi je takodje potvrdio da za obavljanje poslova sekretara ustanove, nije imao zvanično rješenje za te poslove, ali da ih je obavljao, kao i da mu je poznato da je u članu 13. pomenute sitematizacije radnih mjesta propisano da sekretar mora imati završenu visoku ili višu spremu pravnog smjera,te je isti naveo da je do 2010.godine imao višu školu za socijalne radnike, a da je krajem 2010.godine završio pravo.
Iz Ugovora o radu JZU Dom zdravlja Kladanj broj; 1345/07 od 26.12.2007.godine, proizilazi da je isto potpisao direktor dr. A.Č., te je istim ugovorom zasnovan radni odnos izmedju poslodavca zdravstvene ustanove Doma zdravlja Kladanj i zaposlenika I.Č., te je u čl.2 istog navedeno, da će zaposlenik obavljati poslove pomoćnika direktora u punom radnom vremenu prema rasporedu rada, što takodje potvrdjuje da u vrijeme donošenja odnosno zaključenja navedenog ugovora optuženi I.Č. nije ispunjavao uvjete da bi mogao obavljati poslove pomoćnika direktora, te istom nije mogao biti dodijeljen koeficijent po kojem mu je vršen obračun plaće, a to se potvrdjuje i uvidom u Diplomu Fakulteta političkih nauka „Veljko Vlahović“ u Sarajevu od 01.03.1989.godine, iz čega se vidi, da istom pripada upravo taj koeficijent, odnosno koeficijent od 2,40, a takodje uvidom u Odluku br.953/07 od 07.09.2007.g., Odluku br.130/08 od 31.01.2008.g., Odluku br.386/08 od 04.04.2008.g. i Odluku br.607/08 od 05.06.2008.g., na osnovu kojih je I.Č. koji je tada imao završenu Višu stručnu spremu socijalnog radnika, dodijeljen koeficijent vrijednosti za obračun i isplatu plaće u vrijednosti od 3,50 koji pripada zanimanju IX/I grupe za koje je potrebna Visoka stručna sprema zdravstvenog smjera i to: doktora medicine, doktora stomatologije, magistra farmacije i diplomiranog inženjera medicinske biohemije, te je isti Rješenjem broj;1522/11 od 20.10.2011.godine razriješen funkcije pomoćnika direktora ustanove, te imenovan i rasporedjen na poslove sekretara ustanove.
Pozivanje odbrane optuženog I.Č., da je isti stekao i zvanje diplomiranog pravnika, sud nije mogao prihvatiti, a posebno kada se ima u vidu da uvidom u Uvjerenje o završenom studiju – Univerzitet u Travniku- Pravni fakultet Kiseljak, od 21.12.2010.godine, Diplomu o sečenoj akademskoj tituli i stručnom zvanju „bachelor poslovnog prava od 23.04.2011.godine, te Diplomu Univerziteta Beograd, koje se odnose na ime optuženog I.Č., sud prije svega ističe činjenicu da su isti izdati nakon perioda koji je obuhvaćen optužnicom, što opet govori, da isti u vrijeme koje se navodi u optužici nije imao odgovarajuću stručnu spremu za dodijeljeni koeficijen, a osim toga, svi dokumenti su u neovjerenoj kopiju, te sud nije izvršio uvid u originale istih.
Iz Obračuna osnovne neto plaće za zaposlenika I.Č. za period 2007 – 2011. godina, Elementi obračuna plate 2005. godina – I.Č., Elementi obračuna plate 2006. godina – I.Č., Elementi obračuna plate 2007. godina – I.Č., Elementi obračuna plate 2008. godina – I.Č., Elementi obračuna plate 2009. godina – I.Č., Elementi obračuna plate 2010. godina – I.Č., Elementi obračuna plate 2011. godina – I.Č., Obračun bruto i neto plate za mjesec januar – decembar 2007. godine za I.Č., Obračun bruto i neto plate za mjesec januar – decembar 2008. godine za I.Č., Obračun bruto i neto plate za mjesec januar – decembar 2009. godine za I.Č., Obračun bruto i neto plate za mjesec januar – decembar 2010. godine za I.Č., Obračun bruto i neto plate za mjesec januar - decembar 2011. godine za I.Č., jasno proizilazi da je obračun plate za optuženog vršen po koeficijentu koji istom ne pripada, a kako je to detaljno navedeno i obrazloženo u nalazu i mišljenju vještaka ekonomske struke Varivoda Zorana.
Iz Uvjerenja o položenom ispitu za vršenje tehničkog pregleda vozila na ime F.Č. od 03.06.2001. godine, proizilazi da je isti položio ispit za vršenje kompletnog tehničkog pregleda vozila, medjutim položeni ispiti se ne može smatrati da isti ima VKV stručnu spremu, da bi se isti svrstao u V grupu, te dodijelio koeficijent vrijednosti za obračun i isplatu plaće u vrijednosti od 2,10, kako je to učinjeno.
Isto tako, Diplome o položenom završnom ispitu Automobilski školski centar Zemun od 20.03.1978. godine, je utvrdjeno da je F.Č. školske 1977/78 godinu završio vanredno polaganje ispita za KV vozača motornih vozila drumskog saobraćaja, što takodje potvrdjuje da isti nije imao VKV stručnu spremu, kao što je vidljivo i iz Svjedočanstva Škole za kvalifikovane radnike broj:1264/77 od 29.03.1977. godine, te Svjedočanstva o završnom ispitu Mašinsko saobraćajni školski centar u Tuzli od 26.06.1975. godine, Svjedočanstvo o završenom trećem razredu za zanimanje automehaničara Mašinsko saobraćajni školski centar u Tuzli od 21.05.1975. godine, Svjedočanstvo na ime F.Č. od 30.08.1974. godine, Svjedočanstvo o završenom prvom razredu za zanimanje automehaničara Mašinsko saobraćajni školski centar u Tuzli od 28.08.1973. godine, što sve potvrdjuje da je F.Č. imao KV stručnu spremu, te da je istom za obračun plaće pripadao koeficijen 1,50, a ne dodijeljeni nepripadajući koeficijen od 2,10 za koji je bila potrebna VKV stručna sprema.
Iz Ugovora o radu zaključen između JZU Dom zdravlja Kladanj i F.Č. od 21.08.2007. godine u čl.2 je navedeno „zaposlenik će obavljati poslove KV vozača saniteta, u punom radnom vremenu prema rasporedu rada koji utvrdjuje direktor ustanove odnosno drugo ovlašteno lice, te je čl.7 istog Ugovora takodje navedeno „ za obavljene poslove iz čl.2 ovog Ugovor u punom radnom vremenu poslodavac će zaposleniku isplaćivati osnovnu plaću i povećanje plaće, prema Pravilniku o radu i Pravilniku o utvdjivanju plaća i drugih ličnih primanja radnika JZU Dom zdravlja Kladanj, što takodje ukazuje da je isti obavljao poslove KV vozača, te da mu obračun plaće nije vršen u skladu sa gore navedenim pravilima.
Iz Rješenja o rasporedu radnika na poslove i radne zadatke, u grupu složenosti poslova i određivanje visine koeficijenata složenosti za obračun plaće i dodataka na plaću broj: 607-27/08 od 05.06.2008. godine, proizilazi da je optuženi A.Č. kao direktor ustanove JZU Dom zdravlja Kladanj rasporedio F.Č. na poslove i radne zadatke – šefa voznog parka, za koje se traži V stepen stručne spreme, te koeficijent složenosti 2,10 iako po stručnoj spremi taj koeficijent ovom radniku nije pripadao,
A to potvrdjuje i rješenje o privremenom rasporedu na radno mjesto i određivanje visine koeficijenata za obračun plaće JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 1102/13 od 12.06.2013. godine,a koje rješenje je donio novi direktor F.Č.1, koji je fukciju direktora obaljao nakon optuženog A.Č., i koji je uposleniku F.Č. i dodijelio odgovarajući koeficijent koji mu i pripada prema III grupi složenosti polova, za koji se traži III stepen stručne spreme tj.koeficijent 1,50 za obračun plaće, a što je isti svjedok naveo i u svom iskazu, te da je istog prvo Odlukom o privremenom razrješenju šefa voznog parka JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 1100/13 od 12.06.2013. godine, razriješio sa navedeno radnog mjesta.
U pogledu materijalnih dokaza a koji se odnose na Obračun bruto i neto plate za mjesec januar – decembar 2007. godine za F.Č., Obračun bruto i neto plate za mjesec januar – decembar 2008. godine za F.Č., Obračun bruto i neto plate za mjesec januar – decembar 2009. godine za F.Č., Obračun bruto i neto plate za mjesec januar – decembar 2010. godine za F.Č., Obračun bruto i neto plate za mjesec januar – decembar 2011. godine za F.Č., Obračun bruto i neto plate za mjesec januar – decembar 2012. godine za F.Č., Obračun bruto i neto plate za mjesec januar – decembar 2013. godine za F.Č., sud iste neće posebno obrazlagati obzirom da su isti korišteni pri izradi nalaza i mišljenma vještaka ekonosmeke struke Varivoda Zorana i gdje su isti detaljno objašnjeni,te se iz istih može zaključiti da je obračun plate zaovog uposlenika vršen po koeficijentu koji mu je nepravilno i nezakonito dodijeljen.
Iz Uvjerenja RO Dom zdravlja Kladanj broj: 203-18 od 31.03.1981. godine na ime Ć.B., proizilazi da je ista po zanimanju akušerska sestra, te da je ista obavila pripravnički staž.
Isto tako iz Uvjerenje o položenom stručnom ispitu Ministarstvo zdravstva TK-a broj: 13/1-34-23240/09 od 18.12.2009. godine na ime Ć.B.,te Potvrde o položenom stručnom ispitu u zvanju akušerska sestra tehničar Zavod za javno zdravstvo TK-a Tuzla broj: 04-153-5/81 od 26.11.2002. godine na ime Ć.B., takodje proizilčazi da je uposlenica Ć.B. imala zvanje akušerske sestre – tehničar, te da je ista u periodu koji se navodi u optužnice imala IV stepen odnosno srednju stručnu spremu zdravstvenog smjera, te da je istoj u skladu sa gore navedenim aktima pripadao koeficijent za obračun i isplatu plaće u vrijednosti od 2,10 za zanimanje VI grupe, odnosno da istoj ne pripada koeficijent vrijednosti za obračun i isplatu plaće u vrijednosti od 2,60 koji pripada zanimanju VII/2 grupe, za koje je potrebna Viša školska sprema zdravstvenog usmjerenja.
Naime, iz Uvjerenja o stečenom akademskom zvanju Fakultet zdravstvenih nauka Panevropski univerzitet Banja Luka broj: UD-00189-FZN-11-08 od 10.11.2009. godine, jasno proizilazi da je ista tek tada stekla VII stepen stručne spreme i zvanje diplomirane medicinske sestra, a da je prije toga imala samo završenu srednju medicinsku školu i zvanje akušerske sestre, a što je takodje utvrdjeno i uvidom u Diplomu o završenoj srednjoj školi Srednja medicinska škola Tuzla djelovodni broj:431/1 od 27.06.1977. godine.
Iz Rješenja o rasporedu radnika na poslove i radne zadatke, u grupu složenosti poslova i određivanje visine koeficijenata složenosti za obračun plaće i dodataka na plaću JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 607-8/08 od 05.06.2008. godine, jasno proizilazi da je optuženi A.Č. kod rasporedjivanje Ć.B. na poslove glavne medicinske sestra odredio nepripadajući koeficijent složenosti od 2,60 za obračun plate za koju se traži VI stepen stručne spreme, dok iz Ugovor o radu zaključen između JZU Dom zdravlja Kladanj i Ć.B. od 21.08.2007. godine, je u čl.2 istog navedeno da će ista obavljati poslove akušerske sestre.
Da uposlenici Ć.B. nije pripadao dodijeljeni koeficijent, jasno potvrdjuje i Odluka o razrješenju glavne medicinske sestre JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 227/12 od 03.02.2012. godine, kao i Rješenje o rasporedu radnika na poslove i radne zadatke, u grupu složenosti poslova i određivanje visine koeficijenata složenosti za obračun plaće i dodataka na plaću JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 228/12 od 03.02.2012. godine, a koji datiraju nakon perioda navedenog u optužnici, jasno proizilazi da uposlenici za poslove akušerske sestre tehničara za koji se traži IV stepen stručne spreme odredjuje VI grupa, te koeficijent od 2,10,
Materijalni dokazi koji se odnose na Obračun bruto i neto plate za mjesec januar – decembar 2007. godine za Ć.B., Obračun bruto i neto plate za mjesec januar – decembar 2008. godine za Ć.B., Obračun bruto i neto plate za mjesec januar – decembar 2009. godine za Ć.B., sud iste neće neće posebno obrazlagati obzirom da su isti korišteni pri izradi nalaza i mišljenma vještkaa ekonosmeke struke Varivoda Zorana i gdje su isti detaljno objašnjeni,te se iz istih može zaključiti da je obračun plate za ovog uposlenika vršen po koeficijentu koji mu je nepravilno i nezakonito dodijeljen.
Iz Odluke o rasporedu uposlenika Ustanove u grupe složenosti poslova sa utvrdjenim koeficijentom složenosti i dodataka na plaću - JZU Dom zdravlja Kladanj broj;953/07 od 07.09.2007.godine, Odluke broj; 386/08 od 04.04.2008.godine, Odluke broj; 607/08 od 05.06.2008.godine, i Odluke broj;130/08 od 31.01.2008.godine, takodje je utvrdjeno da je istim vršen obračun po nepripadajućim koeficijentima i to ; I.Č. vršen obračun po koeficijentu složenostiu od 3,50, kao i dodatak na plaću po čl.8 Pravilnika o plaćama u iznosu od 15 %, za F.Č. vršen obračun po koeficijentu složenosti od 2,10, kao i dodatak na plaću po čl.8 Pravilnika o plaćama u iznosu od 5 %, za Ć.B. vršen obračun po koeficijentu složenosti od 2,60, kao i dodatak na plaću po čl.8 Pravilnika o plaćama u iznosu od 10 %.
Iz Potvrde o privremenom oduzimanju predmeta MUP Tuzla broj:08-05/3-5-04.2-3-272/14 od 11.08.2014. godine, Zapisnika o dobrovoljnoj predaji predmeta i dokumentacije MUP Tuzla broj:08-05/3-5-04.3-4379/15 od 11.08.2017. godine, Potvrde o privremenom oduzimanju predmeta MUP Tuzla broj:08-05/3-5-04.2-3-4379/14 od 04.01.2018. godine, Zapisnika o dobrovoljnoj predaji predmeta i dokumentacije MUP Tuzla broj:08-05/3-5-04.3-4379/15 od 04.01.2018. godine, Potvrde o privremenom oduzimanju predmeta MUP Tuzla broj:08-05/3-5-04.2-3-4379/15 od 04.01.2018. godine, Zapisnik o dobrovoljnoj predaji predmeta i dokumentacije MUP Tuzla broj: 08-05/3-5-04.3-4379/15 od 04.01.2018. godine, proizilazi da je materijalna dokumentacija navedena u istim pribavljena na zakonit način, odnosno da je ista dobrovoljno predata o čemu su uredno sasčinjeni i zapisnici o dobrovoljnoj predaji,te nije bilo ni prigovora od strane odbrane na materijalne dokaze.
Navod branioca optuženog A.Č., advokata Mazalović Braco, dat u završnom izlaganju, da njegov branjenik A.Č. nije počinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret, iz razloga, da predmetno krivično djelo spada u grupu djela kod kojih je namjera pribavljanja imovinske koristi, bitan subjektivni element tog djela, kao pribavljanje sebi ili drugome kakve koristi ili drugome nanošenje kakve štete, sud smatra neosnovanim, a kako je to već obrazloženo kod samog bića I elemenata krivičnog djela, te se ponovo naglašava da je optuženi A.Č., znao da lica I.Č., F.Č. I Ć.B., nemaju odgovarajuću stručnu spremu za radna mjesta za koja im je dodijeljen koeficijent za obračun place, te da je takve odluke isti potpisao, te su ista lica na osnovu takvih odluka I primala veće place nego što im pripadaju, te su time stekli imovinsku korist koja im ne pripada. Navod odbrane takodje, da su oni poslove na koje su postavljani obavljali savjesno i stručno, nije od značaja za predmetno krivično djelo. Isto tako isticanjem da je postavljanjem F.Č. za šefa voznog parka Doma zdravlja Kladanj, Dom zdravlja ne samo da nije pretrpio štetu, nego je i uštedio znatna finansijska sredstva tako što je F.Č., vrlo savjesno i stručno obavljao poslove šefa voznog parka, a ujedno je vršio i dnevni pregled sanitetskih vozila za koji bi se morala izdvajati znatna finansijska sredstva, jer je on jedini imao certifikat za to, je takodje bez ikakvog osnova, kao I isticanje da je
Ć.B. obavljala poslove glavne medicinske sestre, ginekološko akušerske sestre i koordinatora za kvalitet u ustanovi.
Isto tako, navodjenje odbrane, da se inkrimisano djelo, koje se optuženom stavlja na teret, da se može izvršiti samo direktnim umišljajem, te da se tužilac apsolutno nije bavio, dakle da je optuženi bio svjestan svog djela i da je htio njegovo izvršenje odnosno da je postupao sa umišljajem da drugom pribavi imovinsku korist, je takodje neosnovano, obzirom da kako je već navedeno, optuženi A.Č., znao da navedena lica nemaju odgovarajuću stručnu spremu za radna mjesta na koja ih je on postavio i dodijelio im koeficijente na temelju kojih je vršen obraćun plaće koji im nije pripadao, što je sam optuženi potvrdio u svom iskazu, a optuženi nije neuko lice, već se radi o visokoobrazovanoj osobi, koja je jasno bila upoznata sa svim aktima i propisima, obzirom da je obavljao funkciju direktora ustanove, te je sasvim sigurno znao da mora postupati u skladu sa navedenim aktima, te je takodje znao da na taj način istim omogućava pribavljanje imovinske koristi koja im ne pripada.
Isto tako, navodjenje odbrane u završnom izlaganju, da se postavlja pitanje, kako bi u tom slučaju funkcionisao Dom zdravlja jer bi se tada raspisao konkurs i primili novi radnici koji bi obavljali te poslove, i samo dodatno opteretili budžet Doma zdravlja, je pitanje kojim se ne može baviti sud, niti da to bude neka okolnost koja bi opravdavala postupanje optuženog, te da za navedeno postoje odgovarajući organi koji bi odgovorili na to pitanje, te na taj način otklonili navedene ne zakonitosti odnosno omogućili funkcionisanje Doma zdravlja u skladu sa odgovarajućim propisima, te se ni na koji način ne može smatrati da je optuženi radio u interesu službe.
Navod odbrane, da je i samo vještačenje kontradiktorno jer vještak nije uzimao u obzir propise koji su predviđeni kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu, odlukom o platama, već je jednostavno izvršio obračun i proizvoljno utvrdio neke cifre za koje je u nalazu utvrdio da su optuženi ošetetili Dom zdravlja Kladanj, što ni u kom slučaju nije bio njegov zadatak, je takodje neosnovan, te je iskaz kao i nalaz vještaka detaljno analiziran i objašnjen, a osim toga sud je obrazložio i analizirao sve gore pčomenute akte. Isto tako, isticanje da se optuženom A.Č. stavlja na teret period u dopunjenom nalazu, od 01.05.2008. pa sve do 12.06.2013. godine za F.Č., te da je njegov branjenik radio kao direktor do 01.08.2011. godine, odnosno da mu se stavlja i period od skoro 2 godine, tj. vrijeme za koje on nije ni bio direktor, je sasvim logično, obzirom da je takvo stanje njegovog postupanja u odnosu na F.Č., trajalo sve do njegovog prestanka obavljanja poslova šefa voznog parka tj.do 12.06.2013.godine / rješenje o privremenom rasproedu radnika na radno mjesto i odrdjivanje visine koeficijenta za obračun plaće broj; 1102/13 od 12.06.2013.godine/, odnosno ako imamo u vidu odredbu člana 23 KZ FBiH „ krivično djelo je učinjeno u vrijeme kad je učinitelj radio ili bio dužan raditi, bez obzira na to kad je posljddica činjennja ili nečienja nastupila“
Navod odbrane da prema Pravilniku o sistematizaciji radnih mjesta i zadataka, Ć.B., F.Č. i I.Č., su ispunjavali uslove da budu glavna medicinska sestra, šef voznog parka i pomoćnik direktora, te da se prilikom donošenja Odluke o rasporedu uposlenika ustanove u grupe složenosti poslova sa utvrđivanjem koeficijenata složenosti i dodataka na plaću, njegov branjenik se rukovodio ne stavkama i koeficijentima predviđenim kolektivnim ugovorom i pravilnikom o plaćama, već generalnim stavom u tim aktima i to članom 68. Zakona o radu Federacije BiH iz 2000. godine gdje stoji da se plaća zaposlenika utvrđuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. U članu 69. istog Zakona stoji da se kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvrđuje najniža plata, te uvjeti i način njenog usklađivanja, a poslodavac kojeg obavezuje kolektivni ugovor ili pravilnik o radu, ne može zaposleniku obračunati i isplatiti manju plaću od plaće utvrđene kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu, dakle može veću, je potpuno neosnovan, a kako je već navedeno u gore navedenim i obraloženim odrdbama kako Kolektivnog ugovora, Pravilnika o sistematiza ciji radnim mjeta i zadataka, Pravilnika o radu, koje je sud detaljno obrazložio.
Isto tako, isticanje da je općim kolektivnim ugovorom iz 2005. godine, članom 7. predviđeno je da je osnovna plaća najniži iznos koji poslodavac mora isplatiti zaposleniku za puno radno vrijeme, za posao odgovarajuće grupe složenosti, normalne uvjete i rezultate rada, te da je upravo iz tih razloga, što je ovim aktima striktno navedeno da je plaća rezultat obavljenog posla, složenosti poslova, normalnih uvjeta i rezultata rada a ne same činjenice stečene visine stručne spreme, to je njegov branjenik i donio takvu Odluku o rasporedu uposlenika ustanove u grupe složenosti poslova sa utvrđivanjem koeficijenata složenosti i dodataka na plaću, je takodje proizvoljno tumačenje navedenih odredbi, te da odredjena stručna sprema nije bitna za odredjivanje radnih mjesta, koeficijenata za obračun plaća itd. Ista ne bi ni stojala i navedenim propisima, te bi na taj način svako ko smatra da zna nešto da radi, to mogao i raditi, bez obzira na stručnu spremu. Odbrfana je predložila da se optuženi oslobodi od optužbe.
U pogledu navoda odbrane optuženog I.Č., advokata Radončić Omar, datom u završnom izlaganju, da tvrdnje Tužilaštva date u optužnici nisu prihvatljive iz više razloga, ističući kao prvo, da iako je tačan navod da zaposlenicima sa višom stručnom spremom pripada koeficijent za obračun plate u vrijednosti od 2,40, u optužnici se neosnovano tvrdi da je optuženom I.Č. nezakonito određen koeficijent za obračun i isplatu plate u vrijednosti od 3,50.,kao I da iz činjeničnog opisa proizilazi da je u navedenom periodu optuženi I.Č. obavljao poslove pomoćnika direktora i de facto sekretara iste ustanove, te da te činjenice nisu sporne, jer ih i Tužilac navodi u optužnici i ovakav radnopravni status optuženog I.Č. mora biti doveden u vezu sa nesporno utvrđenom činjenicom u toku postupka da je u kasnijem periodu ,nakon što je optuženi I.Č. razriješen dužnosti pomoćnika direktora i raspoređen na poslove sekretara Ustanove, na poslove pomoćnika direktora i sekretara raspoređena su dva zaposlenika, i to tako što je pomoćniku direktora Ustanove utvrđen koeficijent složenosti u vrijednosti od 4,20, dok je sekretaru Ustanove određen koeficijent od 3,20 , je upravo ono što se I navodi u optužnici, odnosno da optuženom I.Č. nije pripadao navedeni koeficijent, odnosno nije ni mogao obavljati poslove pomoćika direktora jer nije imao odgovarajuću stručnu spremu za navedeno radno mjesto, te time nije ni mogao imati koeficijent koji pripada pomoćniku direktora, te mu nije mogla ni biti vršena na taj način obračuna I isplata place u navedenom priodu kako je navedeno u optužnici.
Isto tako, dodatna edukacija optuženog I.Č., u oblasti uspostavljanja sistema kvaliteta u zdravstvu u organizaciji Federalne Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu (AKAZ) , Ministarstva zdravstva FBIH i Projekta u organizaciji Svjetske banke, te da je dobio I certifikate o završenoj edukaciji, takodje ni na koji način ne opravdava takvu odluku, niti je posjedovanje navedenog certifikata od značaja za poslove pomoćnika direktora, te I pozivanje na odredbe Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta ,sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, takodje je bez ikakvog pravnog značaja u pogledu pitanja da li je I.Č. u period navedenom u optužnici imao odgovarajuću stručnu spremu, a svi provedeni dokazi ukazuju na jasno činje3nicu da isti nije imao, te da je I sam kao pomoćnik direktora pripremao I ostale akte I odluke, kao I odluku kojom je I on postavljen za pomoćnika dikretkroa, a takve odluke je potpisao director A.Č.. Veći dio izlaganja odbrane je upravo baziran na odredbe Pravilnika o unapređenju kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga u JZU Dom Zdravlja Kladanj, direktor je imenovao komisiju za poboljšanje kvaliteta i sigurnosti usluga radi provođenja dalje nabrojanih mjera i aktivnosti, te da direktor imenuje i članove Komisije i koordinatora Komisije itd., te da je optuženi I.Č. je odlukom direktora JZU Dom Zdravlja Kladanj je bio postavljen za koordinatora Komisije, te u tom smislu sud iste neće do u detalje obrazlagati, jer niko ni ne spori niti je upitno da li je optuženi imao iz navedene oblasti certifikat, kao I njegovo angažovanje u toj oblasti, ali to nije predmet optuženja, niti čijenica koja bi bila od značaja za donošenje odluke u konkretnom predmetu.
Isto tako isticanje da je optuženi A.Č. pola radnog vremena radio u ginekološkoj ambulanti, te da je jasno da I.Č. nije zamjenjivao Direktora za vrijeme njegove odsutnosti nego da je objektivno pola radnog vremena obavljao sve poslove direktora koji se odnose na organizaciju rada i upravljanja Ustanove, je sasvim I logično kako su to I pojedini svjedoci naveli, da u malim Domovima zdravlja, funkcija direktora nije isključivo direktorska , pa tako ni pomoćnika direktora.
Isto tako, navod odbrane, da se zanemaruje činjenica da je Pravilnikom o plaćama Doma Zdravlja , u članu 2 navedeno :“Plaću zaposlenika čini osnovna plaća uvećana za pripadajuće dodatke i da je osnovna plata najniži iznos koji Ustanova mora platiti zaposleniku za puno radno vrijeme odgovarajuće grupe složenosti i rezultata rada“:, te da Pravilno tumačenje citirane odredbe iz čl.2 Pravilnika o plaćama ukazuje da je Pravilnikom određen najniži iznos plate koju mora Ustanova platiti zaposleniku za puno radno vrijeme i za posao odgovarajuće grupe složenosti i rezultata rada, je sasvim tačno, ali tu grupu složenosti ne može optuženi odredjivati na način kako to njemu odgovara niti on odredjivati šta je to složenost, odnosno , tačno je navedeno koji su to poslovi složeni, u koju grupu su po složenosti rasporedjeni, kao I pored ostalih parametara I koju stručnu spremu mora imati svako lice odnosno uposlenik, pa tako I optuženi I.Č., što jasno govori da isti nije imao odgovarajuću stručnu spremu za pomoćnika direktora Doma zdravlja Kladanj, te bilo kakav stepen radnog angažovanja I.Č. ,rezultati njegovog rada,koristi koju je Ustanova imala zbog toga što je obavljao više poslova te u konačnici i koristi koja je doznačavana Domu Zdravlja po osnovu unapređenja kvaliteta , a čiji nosilac je bio optuženi I.Č., kako to navodi odbrana, ne može zamijeniti činjenicu da isti nije imao odgovarajuću stručnu spremu za to radno mjesto.
Takodje, navod odbrane, da se optuženom I.Č. kao radnja izvršenja krivičnog djela je navedeno, da je u svojstvu pomoćnika direktora i sekretara ustanove sačinio sporne odluke, na osnovu kojih mu je određen koeficijent od 3,50 i na osnovu kojeg je vršen obračun i isplata njegove plate. Sačinjavanjem koncepta akata, optuženi I.Č. nije ostvario obilježja krivičnog djela zloupotrebe jer nije iskoristio svoj službeni položaj,nije prekoračio ovlaštenja i rukovodio se isključivo interesima službe, zbog čega ne stoji ni navod da je drugom nanio štetu ili sebi ili drugome pribavio korist, te da sačinjavanje pravnih akata ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo i u svim pravnim licima , koncepte odluka,rješenja, ugovora i slično,sačinjavaju pravnici , ali koncepti ne proizvode nikakvo pravno dejstvo, jer pravni akti stupaju na pravnu snagu tek kada ih ovlaštena osoba potpiše i isti budu ovjereni pečatom pravne osobe , je takodje neosnovan, obzirom da je optuženi I.Č., kako je I navedeno postupao suprotno odrdbama člana 14 tačka 2 Pravilnika o organizaciji I isistematizaciji radih mjeta br.07/08 od 04.01.2008.godine, kojim je propisana obaveza pomoćnika direktora da prati pravilnu primjen opštih akata usnov, te suproto članu 5 Pravilnika o plaćama ustanove, a kako je to bliže navedeno u optužici I izreci presude. Ostali dio završnog izlaganje se uglavnom odnosi na uposlenike Ć.B. I F.Č., koji su već detaljno obrazloženi kako u završnom izlaganju odbrane optuženog A.Č., tako I ostalim dokazima, te sud iste neće ponovo obrazlagati, te je odbrane predložila da se optuženi oslobodi od optužbe.
Izvještaj o radu i poslovanju JZU Dom zdravlja Kladanj za 2011.godinu, Izvještaj o radu i poslovanju JZU Dom zdravlja Kladanj za 2012.godinu, Izvještaj o radu i poslovanju JZU Dom zdravlja Kladanj za 2013.godinu, Izvještaj o radu i poslovanju JZU Dom zdravlja Kladanj za 2014.godinu, Izvještaj o radu i poslovanju JZU Dom zdravlja Kladanj za 2015.godinu, u kojim su navedeni podaci koje jedan izvještaj o radu i poslovanju treba da sadrži, kao što je ; organizacione jedinice, zadatke koje je obavljao Upravni odbor iz svoje nadležnosti, broju uposlenih, imovini, prihodima, rashodima, obavezama, rezultatima poslovanja itd., sud ni na koji način nije mogao dovesti u vezi sa činjeničnim opisom I krivičnim djelom iz optužnice koje se optuženim stavlja na teret, niti je to odbrana detaljno obrazložila, a čak šta više, ukoliko bi smo I uzeli da se time iskazuje pozitivno poslovanje JZU Doma zdravlja Kladanj u navedenim vremenskim periodima, ovi izvještaji ničim se ne mogu dovesti u vezu kao dokaz odnosno opravdanje za postupanje optuženih, na način kako je već navedeno.
Isto tako, pozivanje odbrane na Ugovor o pružanju usluga zdravstvene zaštite između ZZO i JZU Dom zdravlja Kladanj od 31.12.2007.g., Anex Ugovora na Ugovor o pružanju usluga zdravstvene zaštite broj: 02-37-2330-7/07 od 31.12.2007.g. sa Pregledom zdravstvenih usluga koje će Ustanova potpisnica Ugovora pružati osiguranicima i planom rashoda za usluge CT-a za 2008.godinu, kao i obračun sredstava-izmjene i dopune finansijskog plana za 2008.g., Ugovor o pružanju usluga zdravstvene zaštite između ZZO TK i JZU Dom zdravlja Kladanj od 23.01.2009.g.,Ugovor o pružanju usluga zdravstvene zaštite između ZZO TK i JZU Dom zdravlja Kladanj od 01.02.2010.g.,Ugovor o pružanju usluga zdravstvene zaštite između ZZO TK i JZU Dom zdravlja Kladanj od 22.04.2011.g.,Ugovor o privremenom regulisanju pružanju usluga zdravstvene zaštite na primarnom nivou između ZZO TK i JZU Dom zdravlja Kladanj od 29.11.2011.g.,Ugovor o regulisanju pružanju primarne zdravstvene zaštite između ZZO TK i JZU Dom zdravlja Kladanj od 16.04.2012.g., PREGLED zdravstvenih usluga koje će ustanova potpisnica Ugovora pružati osiguranicima i planom rashoda za usluge CT-a za 2008.godine, kao i obračun sredstava – izmjene i dopune finansijskog plana za 2008.godinu,PREGLED zdravstvenih usluga koje će ustanova potpisnica Ugovora pružati osiguranicima u 2009.godini i planom rashoda za usluge CT-a za JZU DZ Kladanj za 2009.godine i prilog broj 4 Primarna zdravstvena zaštita, Pregled zdravstvenih usluga koje će ustanova potpisnica Ugovora pružati osiguranicima u 2010.godini i planom rashoda za usluge CT-a za JZU DZ Kladanj za 2010.godine i prilog broj 4 – Obračun rasporeda sredstava po vrstama zdravstvene zaštite i prilog broj 5 – Aplikacija JZU Dom zdravlja Kladanj na program za pružanje zdravstvene zaštite osiguranim licima za 2010.g.,Pregled zdravstvenih usluga koje će ustanova potpisnica Ugovora pružati osiguranicima u 2011.godini – sa obračunom rasporeda sredstava po vrstama zdravstvene zaštite za osigurana lica Općine Kladanj za Ugovor u 2011.godini i prilog broj 5 - Aplikacija JZU Dom zdravlja Kladanj na program za pružanje zdravstvene zaštite osiguranim licima za 2011.g.,Pregled zdravstvenih usluga koje će ustanova potpisnica Ugovora pružati osiguranicima sa područja svoje opštine za period od 01.01. a najduže do 31.03.2012.godine sa pregledom usluga labaratorijske dijagnostike-hematološki i biohemijski labaratorij i mikrobiološki labaratorij, te pregled zdravstvenih usluga koje će Ustanova potpisnica Ugovora pružati osiguranicima sa drugih opština za period od 01.01. do 31.03.2012.godine; Obračun rasporeda sredstava po vrstama zdravstvene zaštite za period od 01.01. do 31.03.2012.godine, Aplikacija JZU Dom zdravlja Kladanj na program za pružanje zdravstvene zaštite osiguranim licima sa područja Opštine Kladanj za period od 01.01. a najduže do 31.03.2012.godine,Pregled zdravstvenih usluga koje će ustanova potpisnica Ugovora pružati osiguranicima sa područja svoje opštine u 2012.godini sa pregledom usluga labaratorijske dijagnostike-hematološki i biohemijski labaratorij i mikrobiološki labaratorij koji će Ustanova potpisnica pružati osiguranicima svoje opštine u 2012.godini, te pregled zdravstvenih usluga koje će umjesto ustanove potpisnice Ugovora pružati druge ustanove u 2012.godini; Obračun rasporeda sredstava po vrstama zdravstvene zaštite za osigurana lica Opštine Kladanj za Ugovor u 2012.godini, Aplikacija JZU Dom zdravlja Kladanj na program za pružanje zdravstvene zaštite osiguranim licima sa područja Opštine Kladanj za 2012.godinu, niti je odbrana na bilo koji način dovela u vezu sa postupanjem optuženih, niti je sud iz istih mogao izvući bilo kakav zaključak, koji bi išao u koristi niti na štetu optuženih, te sud zaključuje, da su navedeni materijalni dokazi, samo dokumenti koji se zaključuju I koji su zaključeni izmedju Zavoda zdravstvenog osiguranja TK I JZU Dom zdravlja Kladanj, te kojima su regulisani svi oni bitni elementi u pogledu pružanja usluga zdravstvene zaštite, te niti u jednom nije navedeno da se neko lice može postavljati na bilo koju funkciju odnosno radno mjesto, bez obzira koju stručnu spremu ima, te da mu se može dodjeljivati koeficijent za obračun plaće proizvoljno, odnosno isti materijalni dokumenti ni na koji način ne regulišu ovu materiju.
Što se tiče Pravilnika JZU Dom zdravlja Kladanj o unapređenju kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga, januar 2009.g., nesporno je da je isti donesen, te je u istom navedeno da se istim uspostavlja system za poboljšanje kvaliteta I sigurnosti zdravstvenih usluga sa ciljem postizanja optimalnog kvaliteta prilagodjen uslovima rada JZU Dom zdravlja Klada, te šta je istim posebno regulisano, da je čl.3 navedeno da director JZU DZ Kladanj imenuje Komisiju za poboljšanje kvalitete I sigurnosti usluga radi provodnje odredjenih mejra I aktivnosti, da isti imaju I obavezu edukacije iz naedene oblasti, te se ponovi ističe činjeica, da je I ovim pravilnikom samo odredjeno za JZU Dom zdravlja Kladanj, kao ustanove za pružanje zdravstvenih usluga, da je donesen takav pravilnik I šta je istim regulisano.
Isto tako, u skladu sa navedenim pravilnikom Odlukom o imenovanju za poboljšanje kvalitete I sugurnosti zdravstvenih usluga broj; 1036/08 od 26.09.2008.godine, imenovana je komisija, da je član komisije i optuženi I.Č., Odluka direktora JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 1143/08 od 14.10.2008.godine o imenovanju koordinatora Komisije za poboljšanje kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga, te da je navedenom odlukom za koordinatora imenovana uposlenica JZU Dom zdrvlja Kladanj Ć.B., ginekološko akušerska sestra, Odluka direktora JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 219/12 od 20.02.2012.godine o razrješenju koordinatora Komisije za poboljšanje kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga, kojom je Ć.B. razriješena dužnosti kooridnatora, te iz istih Odluka, može se samo zaključiti da je optuženi I.Č. bio član gore navedene komsije, a Ć.B. coordinator, te iste ni na koji način nemaju dokaznu snagu u pogledu nepostojanja odgovornosti optuženih za radnje iz optužnice ili pak da zbog angažovanja u istim pripada I pravo na dodijeljeni koeficijent za obračun place.
Iz potvrde Agencije za kvalitet I akreditaciju u zdravstvu u FBiH od 27.03.2019.godine, proizilazi da je optuženi I.Č., kao uposlenik JZU Dom zdravlja Kladanj u period od 2003-2004 pohadjao i završio edukaciju iz oblasti I uspostavljanja sistema kvalitete u zdravstvu, te da je time stekao stručna znanja za obavljanje vrlo složenih poslova u pripremi zdravstvene ustanove za certifikaciju i akreditaciju odnosno vršenje unutrašje provjere kvalitete i sigurnosti zdravstvene ustanove u skladu sa Zakonom, medjutim obavljena edukacija iz navedene oblasti, ne može zamijeniti činjenicu da optuženi u periodu navedenom u optužnici nije imao Visoku stručnu spremu zdravstenog smjera , te da istom nije pripadao dodijeljeni koeficijent za obračun plaće odnosno da isti nije mogao biti svrstan u IX/I grupu niti mu biti dodijeljen koeficijent od 3,50 .
Pozivanje odbrane na Odluku direktora JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 2161/13 od 20.12.2013.godine o imenovanju šefa voznog parka, Odluku direktora JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 311/15 od 09.02.2015.godine o razrješenju šefa voznog parka,Odluku direktora JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 145/01 od 19.04.2001.godine o upućivanju zaposlenika na osposobljavanje za kontrolora tehničke ispravnosti motornih vozila, Rješenje direktora JZU Dom zdravlja Kladanj broj:1101/13 od 12.06.2013.godine o privremenom rasporedu radnika M.S.1 na radno mjesto i određivanje visine koeficijenta za obračun plaće, Rješenje direktora JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 2162/13 od 20.12.2013.godine o rasporedu radnika M.S.1 na radno mjesto i određivanje visine koeficijenta za obračun plaće, Rješenje v.d. direktora JZU Dom zdravlja Kladanj broj:316/15 od 10.02.2015.godine o rasporedu radnika M.S.1 na poslove i radne zadatke, u grupu složenosti poslova i određivanje visine koeficijenta složenosti za obračun plaće, odbrana ni na koji način nije obrazložila šta istim odlukama odnosno rješenjima dokazuje, niti kakav zaključak se može izvesti iz istih, te je sud uvidom u iste mogao samo konstatovati da je ; Odlukom direktora JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 2161/13 od 20.12.2013.godine o imenovanju šefa voznog parka, imenovan S.M., Odlukom direktora JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 311/15 od 09.02.2015.godine o razrješenju šefa voznog parka,da je M.S. razrješen dužnosti šefa voznog parka, Odlukom direktora JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 145/01 od 19.04.2001.godine o upućivanju zaposlenika na osposobljavanje za kontrolora tehničke ispravnosti motornih vozila, da je odobreo uposleniku F.Č. obrazovanje I osposobljavanje za kontrolora tehničke ispravnosti motornih vozila u ovlaštenom preduzeću za edukaciju, iz Rješenja direktora JZU Dom zdravlja Kladanj broj:1101/13 od 12.06.2013.odine o privremenom rasporedu radnika M.S.1 na radno mjesto i određivanje visine koeficijenta za obračun plaće, tj. Da je radnik M.S.1 rsporedjen na radno mjesto šefa voznog parka te da mu je odredjen koeficijent 2,10, s tim da ovo rješenje niti upsolenik nije predmet optuženja, te da li isti ispunjava uvjete za navedeno radno mjesto I da li mu pripada navedeni koeficijent sud ne može ni utvrdjivati, te Rješenjem direktora JZU Dom zdravlja Kladanj broj: 2162/13 od 20.12.2013.godine o rasporedu radnika M.S.1 na radno mjesto i određivanje visine koeficijenta za obračun plaće, je isto regulisano za uspoelnika M.S.1, dok je Rješenjem v.d. direktora JZU Dom zdravlja Kladanj broj:316/15 od 10.02.2015.godine o rasporedu radnika M.S.1 na poslove i radne zadatke, u grupu složenosti poslova i određivanje visine koeficijenta složenosti za obračun plaće, isti uposlenik rasporedjen na poslove KV vozača saniteta sa koeficijentom 1,50 za obračun plaće.
Iz svega navedenog jasno proizlazi da su optuženi A.Č. i I.Č. počinili produženo krivično djelo – zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 383 stav 2 u vezi sa stavom 1 u vezi sa članom 55 KZ FBiH.
Sud je utvrdio da su optuženi krivično djelo počili sa direktnim umišljajem, jer optuženi A.Č., kao direktor JZU DZ Kladanj, a optuženi I.Č. kao pomoćnik direktora i defacto sekretar iste Ustanove, su bili svjesni svog djela i htjeli njegovo učinjenje, odnosno bili su svjesni da iskorištavanjem svog službenog položaja postupaju suprotno Statutu i Pravilnikom o plaćama ustanove, a kako je to sve detaljno navedeno u izreci ove presude, te se u njihovim radnjama stiču zakonska obilježja produženog krivičnog djela –Zloupotrebna položaja ili ovlašćenja iz čl. 383.stav 2. u vezi sa stavom 1 KZ F BiH u vezi sa čl. 55. Istog zakona.
Kako nisu postojale činjenice niti okolnosti koje bi dovodile u pitanje uračunljivost optuženih, to sud nalazi da su optuženi ovo krivično djelo počinili u stanju uračunljivosti.
Prilikom odlučivanja o vrsti i visini krivične sanckije, sud je cijenio sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti propisane u čl. 49. st. 1. KZ FBiH, pa je od olakšavajućih okolnosti na strani optuženog A.Č. našao i cijenio, da je porodičan, oženjen, njegovo korektno držanje presud sudom, kao i da isti do sada nije osudjivan, a na strani optuženog I.Č., sud je takodje cijenio da je isti oženjen, otac dvoje punoljetne djece, penzioner, te da takodje do sada nije osudjivan, te je takodje sud cijenio i jačinu povrede zaštičenog dobra i nastalu posljedicu.
Ocjenom svih okolnosti, ocjenom prirode i težine djela, sud nalazi da u ovom slučaju prema optuženim nije bila neophodna zatvorska kazna i da će se i samo upozorenjem uz prijetnju kazne postići svrha kažnjavanja, te je optužene za počinjeno krivično djelo oglasio krivim i uz primjenu odredaba članova 41., 42., 49., 59. i čl. 60 stav 2 i člana 62.stav 1,2 i 3 KZ F BiH, te člana 300 ZKP FBiH, izrekao uvjetnu sudu kojom je optuženom A.Č. utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne godine) i 6 (šest) mjeseci i istodobno odredio da se ona neće izvršiti ukoliko optuženi za vrijeme od tri (3) godine, ne učini novo krivično djelo, a optuženom I.Č. utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne godine) i 4 (četiri) mjeseca i istodobno odredio da se ona neće izvršiti, ukolkko optuženi za vrijeme od 3 ( tri) godine, ne učini novo krivično djelo, smatrajući da je ovakva kazna srazmjerna težini učinjenog krivičnog djela i stepenu krivične odgovornosti optuženih, te da će se istom postići svrha kažnjavanja, kako sa aspekta specijalne tako i generalne prevencije i tako uticati na optužene i druge da ubuduće ne čini krivična djela.
Na temelju člana 114. Krivičnog zakona Federacije BIH, sud je odredio da se od optuženog I.Č. oduzme imovinska korist u iznosu od 21.711,92 KM, koju je isti dužan vratiti u roku od 6 mjeseci od dana pravosnažnosti presude i to uplatom u Budžet Federacije Bosne i Hercegovine, pod prijetnjom prinudnog izvršenja, imajući u vidu da je imovinska korist i pribavljena u korist optuženog I.Č., te je navedenim članom i propisano da niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu krivičnim djelom.
Sud nije prihvatio prijedlog KT TK za oduzimanjem imovinske koristi od F.Č. u iznosu od 18.453,86 KM, te od Ć.B. u iznosu od 4.810,76 KM, imajući u vidu da iz odredbe člana 114 KZ FBiH, proizlazi obaveza suda da u situacijama kada u obzir dolazi oduzimanje imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom, osobu na koju je imovinska korist prenesena pozove na glavni pretres, te da joj omogućiti predlaganje dokaza i dopustiti postavljanje pitanja optuženom, svjedocima i vještacima, te iz stanja spisa proizilazi da osobama F.Č. i Ć.B., na te okolnosti se na glavnom pretresu gdje su saslušavani kao svjedoci, nisu izjašnjavali o prijedlogu Kantonalnog tužitelja za oduzimanje imovine stečene izvršenjem kaznenog djela, te istim nije predočeno koja prava isti imaju u postupku u skladu sa članom 414 ZKP FBiH.
Na osnovu člana 202. st. 1. ZKP-a FBiH u vezi sa članom 199. stav 1 ZKP-a FBiH, sud je obavezao optužene A.Č. i I.Č., na solidarno plaćanje troškova krivičog postupka u iznosu od 540,00 KM, a koji troškovi se odnose na troškove vještačenja po vještaku ekonomske struke Varivoda Zoranu, te troškove sudskog paušala u iznosu od po 100,00 KM, koje su optuženi dužni platiti u roku od 30 dana od dana pravosnažnosti presude, pod prijetnjom prinudnog izvršenja, a isti troškovi su određeni shodno imovnom stanju optuženih, dužini i složenosti postupka.
Zapisničar, S u d i j a
Ćaza Aljić Fikreta Delić
POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dozvoljena je žalba Kantonalnom sudu u Tuzli putem ovog suda u roku od 15 dana od dana prijema prijepisa iste. Žalba se podnosi u 4 istovjetna primjerka za sud i za stranke.