BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
TUZLANSKI KANTON
OPĆINSKI SUD U KALESIJI
Kalesija 13.11.2020. godine
U IME FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE!
Općinski sud u Kalesiji, sudija Hajrudin Livadić, uz sudjelovanje Elmedine Karić, kao zapisničara, u krivičnom predmetu protiv optuženog F.K., sin H. iz K., općina K., zastupan po punomoćniku Izetu Mešiću adv. iz Kalesije, zbog produženog krivičnog djela – Primanje dara i drugih oblika koristi- iz člana 380. stav 3. u vezi sa stavom 2. Krivičnog zakona F BiH, u sticaju sa krivičnim djelom Primanje dara i drugih oblika koristi iz člana 380. stav 2. Krivičnog zakona F BiH, postupajući po optužnici Kantonalnog tužilaštva TK, broj: T03 0 KT 0078449 19 od 08.05.2019. godine, potvrđena dana 24.05.2019 godine od strane sudije za prethodno saslušanje Općinskog suda u Kalesiji, nakon održanog javnog, glavnog pretresa, dana 13.11.2020. godine, bez prisustva tužioca, a uz prisustvo branioca i optuženog donio i javno objavio slijedeću
P R E S U D U
Optuženi:
F.K., zvani „F.“, sin H. i majke H.1, rođene J., rođen ... godine u K., nastanjen u K., Ulica ..., po zanimanju oficir kopnene vojske, zaposlen u Profesionalnog vatrogasnoj jedinici Kalesija, pismen sa završenom višom vojnom školom, oženjen, otac dvoje djece, bio pripadnik Armije BiH od 1992. do 1996. godine, srednjeg imovnog stanja, pismen sa završenom višom vojnom školom, Bošnjak, državljanin BiH, JMBG: ..., neosuđivan, nalazi se na slobodi.
Na osnovu člana 299. stav 1. tačka c. Zakona o krivičnom postupku F BiH.
OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE
Da je:
U vremenskom periodu od 15.05.2014. do 31.12.2014. godine, na području općine Kalesija (dalje: Općina), kao službena osoba - Viši referent za mjere zaštite i spašavanja i kartoteku u Službi civilne zaštite Općine, a na koje poslove je raspoređen po rješenju Općinskog načelnika Kalesija (dalje Načelnik) broj 02/3-1-34-5-3095 od 25.08.2008. godine¸ i dužnostima da prati, priprema i provodi mjere zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća na području Općine, nakon što je Načelnik proglasio stanja prirodne nesreće zbog poplava i klizanja tla na području Općine Odlukom broj 02-44-1693/14 od 15.05.2014. godine, te istom odlukom zadužio odgovarajuće organe i službe Općine da rade na sprečavanju i otklanjanju posljedica prirodne i druge nesreće, a da će se sredstva za provođenje akcije zaštite i spašavanja obezbijediti iz budžeta Općine Kalesije, te da Općinski štab civilne zaštite rukovodi akcijama zaštite i spašavanja na području općine Kalesija, isti je, prilikom izvršavanja svojih obaveza, pomažući Komisiji za procjenu šteta od prirodnih i drugih nesreća formiranoj Odlukom Načelnika broj 02-05-2-1903/14 od 22.05.2014.godine, boravkom na terenu i postupajući po prijavama oštećenih lica, svjestan da za sebe prima i zahtijeva dar da u okviru svoje funkcije učini što bi morao učiniti a što je i htio, od lica koji su klizištima pretrpjela materijalnu štetu ili kojima je šteta prijetila, a radi izvođenja radova na sanaciji nastalih šteta, nakon što bi radovi bili izvedeni ili prije izvođenja samih radova od istih lica primio ili zahtijevao dar u novcu pa je tako:
1. U naselju Hrasno, zaseok Paraći, prilikom izvođenja radova na zaštiti od klizanja tla i izgradnji potpornog zida ispod porodičnih kuća vlasnika H.S. i S.N., na zahtjev S.N., dao nalog da se potporni zid, koji se izvodio radi sprečavanja nastupanja daljih štetnih posljedica od klizišta za porodičnu kuću S.N., produži za dodatnih 11 do 12 metara, pa nakon što su radovi izvedeni, od S.N., primio dar u visini od 250,00 eura u gotovini,
2. U naselju Hrasno, zaseok Paraći, prilikom izvođenja radova na zaštiti od klizanja tla u dvorištu porodične kuće vlasnika S.S., a koje radove je S.S. izvodio u ličnoj režiji, u na zahtjev S.S. da mu se isporuči građevinski materijal, izvrši prokopavanje i poravnanje zemljišta i izgradi potporni zid ispod porodične kuće od općinskih sredstava, od istog zahtijevao da mu da 500,00 KM, a da će on tek onda dati nalog da se izvrše traženi radovi, a što je S.S. odbio da uradi,
3. U naselju Gornji Rainci, zaseok Šehići, za vrijeme izvodjenja radova na zaštiti od klizanja tla i izgradnji potpornog zida u dvorištu porodične kuće vlasnika I.Š., nakon što je od strane Općine osiguran materijal za potporni zid radi sprečavanja daljih posljedica klizanja tla, od istog zahtijevao da mu da 500,00 KM, kao nagradu za „sređivanje“ materijala za izvođenje radova na izgradnji potpornog zida
Čime bi počinio produženo krivično djelo - Primanje dara i drugih oblika koristi iz člana 380. stav 3. u vezi stava 2. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (za tačke 1. i 3.) u sticaju sa krivičnim djelom - Primanje dara i drugih oblika koristi - iz člana 380. stav 2. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (za tačku 2), jer nije dokazano da je optuženi počinio krivična djela za koja se optužuju.
Shodno članu 203. stav 1. ZKP F BIH, troškovi krivičnog postupka padaju na teret budžetskih sredstava suda.
O b r a z l o ž e n j e
Kantonalno tužilaštvo TK je pod svojim broj T03 0 KT 0078449 19 od 08.05.2019. godine podnijelo ovom sudu optužnicu protiv optuženog F.K., sin H. iz K., zbog produženog krivičnog djela – Primanje dara i drugih oblika koristi- iz člana 380. stav 3. u vezi sa stavom 2. Krivičnog zakona F BiH, u sticaju sa krivičnim djelom Primanje dara i drugih oblika koristi iz člana 380. stav 2. Krivičnog zakona F BiH.
Sudija za predhodno saslušanje je potvrdio optužnicu, a dana 18.06.2019. godine, shodno odredbi člana 244. ZKP-a F BiH, uzeo izjavu o krivnji od optuženog, pa se na ročištu o izjašnjenju o krivnji optuženi izjasnio da nije kriv za krivično djelo koje mu se optužnicom stavlja na teret, nakon čega je sud u ovoj krivično-pravnoj stvari zakazao glavni pretres.
Tokom glavnog pretresa izvedeni su dokazi tužilaštva i to, saslušani svjedoci S.N., I.Š., S.S. i N.DŽ., te je izvršen uvid u materijalne dokaze i to: Potvrda o privremenom oduzimanju predmeta MUP-a TK broj 08-05/3-5-87/19 od 15. 3. 2019. godine; Zapisnik o dobrovoljnoj predaji predmeta i dokumentacije MUP TK od 15. 3. 2019. godine; Rješenje o imenovanju Koordinatora za saradnju sa Kantonalnom upravom civilne zaštite za uklanjanje mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava, Općina Kalesija, Općinski načenik, broj: 02-05-2-690/06 od 15. 3. 2006. godine; Rješenje Općine Kalesija, Općinski načelnik, broj 02/3-1-34-5-3095 od 25. 8. 2008.godine; Rješenje Općine Kalesija, Općinski načelnik, broj 02/3-1-34-2-4059 od 1. 12. 2016. godine; Rješenje – izmjena rješenja, Općina Kalesija Općinski načelnik, broj 02/4-1-34-51923/2 od 20. 7. 2016. godine; Dijelovi službenog glasnika Općine Kalesija broj 5, strana 66 i 67, broj 8 strana 122 i 584, broj 2, strana 64, broj 9 strana 183 i 184 i broj 7 strana 517 i 516;Naredba Općine Kalesija, Općinskog načelnika, Općinski štab civilne zaštite broj 02/5-44-05-95/14 od 16. 5. 2014. godine; Zaključak Općine Kalesija, Općinskog načelnika, Općinski štab civilne zaštite broj 02/5-44-399/14 od 18. 6. 2014. godine; Odluka o proglašenju prestanka stanja prirodne nesreće zbog poplava i klizanja tla na području općine Kalesija, od 17. 11. 2014. godine; Akt Općina Kalesija, Mjesna zajednica Rainci Gornji broj: 48/2014 od 21. 5. 2014. godine; Upravni spis – Sanacija klizišta kuća – S.Š. i I.Š., Mjesna zajednica Rainci Gornji sa prilozima: procjena šteta na građevinskom objektu na ime I.Š.; Obračun troškova za popravku oštećenog materijalnog dobra i utvrđivanje vrijednosti spašenog materijala na ime I.Š.; Prijava štete od prirodne i druge nesreće Općine Kalesija, Općinska služba civilne zaštite – Općinska komisija za procjenu šteta, na ime S.S., sa prilozima: fotografije, Obračun troškova za popravku oštećenog materijalnog dobra i utvrđivanje vrijednosti spašenog materijala na ime S.S.; Štete na građevinskom objektu na ime S.S.; Štete na građevinskom objektu na ime S.S.; Prijava štete od prirodne i druge nesreće Općine Kalesija, Općinska služba civilne zaštite – Općinska komisija za procjenu šteta, na ime S.N., sa prilozima: Fotografije; Štete na građevinskom objektu na ime S.N.; Štete na građevinskom objektu na ime S.N.; Obračun troškova za popravku oštećenog materijalnog dobra i utvrđivanje vrijednosti spašenog materijala na ime S.N.; Odluka o proglašenju stanja prirodne nesreće zbog poplava i klizanja tla na području Općine Kalesija od 15. 5. 2014. godine; Potvrda o privremenom oduzimanju predmeta MUP TK broj: 08-05/3-5-04.2-3-91/19 od 5. 4. 2019. godine; Zapisnik o dobrovoljnoj predaji predmeta i dokumentacije MUP TK broj: 08-05/3-5-04.2-1969/14 od 5. 4. 2019. godine; Dopis Općine Kalesija, Služba za privredu i budžet broj: 02/1-2-14-2035/2 od 5. 4. 2019. godine; Odluka o izdavanju finansijskih sredstava Općina Kalesija, Općinski načelnik broj: 02-14-3684/14 od 1. 10. 2014. godine;Odluka o izdvajanju finansijskih sredstava Općina Kalesija, Općinski načelnik broj: 02-14-3562/14 od 19. 9. 2014. godine; Odluka o izdvajanju finansijskih sredstava Općina Kalesija, Općinski načelnik 02-14-3561/14 od 19. 9. 2014. godine;Odluka o izdvajanju finansijskih sredstava Općina Kalesija, Općinski načelnik 02-14-3232/14 od 5. 9. 2014. godine; Odluka o izdvajanju finansijskih sredstava Općina Kalesija, Općinski načelnik 02-14-3856/14 od 3. 10. 2014. godine; Odluka o prihvatanju ponuda za isporuku građevinskog materijala i izvođenje radova na sanaciji klizišta kod kuće I.Š. u naselju Šehići Mjesna zajednica Rainci Gornji, Općina Kalesija, Općinski načelnik broj: 02-14-2885/14 od 14. 7. 2014. godine;Obrazac za cijenu ponude – predmjer i predračun radova dobavljača PGM Company; Odluka o prihvatanju ponuda za isporuku građevinskog materijala i izvođenje radova na sanaciji klizišta kod kuće I.Š. u naselju Šehići Mjesna zajednica Rainci Gornji, Općina Kalesija, Općinski načelnik broj: 02-14-2885/14 od 14. 7. 2014. godine;Obrazac za cijenu ponude – predmjer i predračun radova dobavljača Kuvet d.o.o. Kalesija; Odluka o prihvatanju ponuda za isporuku građevinskog materijala i izvođenje radova na sanaciji klizišta kod kuće I.Š. u naselju Šehići Mjesna zajednica Rainci Gornji, Općina Kalesija, Općinski načelnik broj: 02-14-2885/14 od 14. 7. 2014. godine;Obrazac za cijenu ponude – predmjer i predračun radova dobavljača Terakop; Odluka o prihvatanju ponuda za isporuku građevinskog materijala i izvođenje radova na sanaciji klizišta kod kuće I.Š. u naselju Šehići Mjesna zajednica Rainci Gornji, Općina Kalesija, Općinski načelnik broj: 02-14-2885/14 od 14. 7. 2014. godine; Obrazac za cijenu ponude – predmjer i predračun radova dobavljača „E-Plast“ d.o.o. Kalesija; Dopunsko rješenje Policijske uprave Kalesija broj: 08-05/5-04.8-1-1138/15 od 18. 3. 2016. godine; Izvod iz kaznene evidencije izdat od Policijske uprave Kalesija od 7. 3. 2019. godine, na ime osumnjičenog F.K.;
Optuženi i njegov branilac su predložili da se saslušaju svjedoci H.H., A.V., K.A., E.N., dok su odustali od saslušanja svjedoka A.S., te su predložili da sud izvrši uvid u Rješenje ovog suda broj: 29 0 Pr 022591 14 Pr od 03.04.2015 godine.
Međutim, nakon završetka glavne rasprave, zastupnik optužbe je izvršio izmjenu činjeničnog opisa optužnice u skladu sa članom 290. ZKP F BiH. Sud cijeni da izmjenom optužnice na navedeni način tužilac nije prekoračio optužnicu, odnosno povrijedio niti objektivni, niti subjektivni identitet optužnice, kako u činjeničnom, tako i pravnom dijelu. Ovo iz razloga što zastupnik optužbe može nakon završetka dokaznog postupka izmijeniti optužnicu, a branilac nakon izmijenjene optužnice nije tražio dodatno vrijeme odnosno odlaganje glavnog pretresa radi pripremanja odbrane.
Cijeneći ostale naprijed navedene dokaze pojedinačno i u međusobnoj vezi u smislu odredbe člana 296. ZKP FBiH, kao i navode iz završne riječi kantonalnog tužioca koji je predložio da se optuženi oglasi krivim za krivično djelo za koje je optužen, te optuženog i njegovog branioca koji su predložili da se optuženi oslobodi od optužbe na osnovu člana 299. tačka c) ZKP FBiH, ovaj sud nalazi da isti ne ukazuju van razumne sumnje da je optuženi počinio krivično djelo za koje su optuženi, iz slijedećih razloga:
Iz iskaza svjedoka I.Š., tokom direktnog i unakrsnog ispitivanja, proizilazi da je u mjesecu aprilu 2014 godine, a obzirom da je lošeg pamćenja pa ne može da zapamti ni tri stvari kad ide u trgovinu, tog jutra ustao je u 05:00 sati i vidio da mu je sjelina bila metar od kuće, nakon čega je se vratio u kuću, a zatim probudio suprugu, opremio se i krenuo u općinu Kalesija da traži pomoć. Kada je došao u Civilnu zaštitu općine Kalesija, službenici su mu dali da napiše izjavu, a zatim su mu rekli da ide kući i da ih čeka, a oni će doći. Kako nakon tri dana niko nije dolazio kod njega, isti je ponovo otišao u Civilnu zaštitu općine Kalesija, a zatim su mu ponovo tražili da napiše izjavu, što je i učinio i istu predao službenici po imenu H.3, a zatim su mu ponovo rekli da ide kući te da ih čeka, a oni će doći. Zatim, kako niko nije dolazio četiri dana, ponovo je otišao u Civilnu zaštitu općine Kalesija, a zatim su mu rekli da piše izjavu i treći puta, te ponovo mu rekli da ide kući a da će oni doći. Nakon tri ili četiri dana, a kako niko nije dolazio ponovo je otišao u Civilnu zaštitu općine Kalesija, a oni su mu tada rekli da ide kući da će oni doći. Nakon toga često ih je zvao telefonom, te mu tada nisu govorili da će doći. Nakon toga ponovo je otišao u Civilnu zaštitu općine Kalesija, gdje su mu ponovo tražili da piše izjavu, što je on odbio, jer je napisao već tri izjave, a zatim je otišao u Kantonalnu civilnu zaštitu kod direktora Z.. U razgovoru sa direktorom Z., isti je provjerio da on ima građevinsku dozvolu, a nakon toga pozvao je H.H. i F.K., te im rekao šta ovo radite sa čovjeka, čovjek vam sprema tužbu, a zatim njemu rekao da ponovo ode u Civilnu zaštitu Kalesija. Tog dana u večernjim satima pozvao ga je F.K., i pitao ga da li je kod kuće, pa je pomisli šta hoće u to doba, jer je pao mrak, a zatim je došla velika radna mašina koja se jedva okrenula u njegovom dvorištu, a zatim su počeli da ravnaju zemljište, na čemu im je on jako zahvalan. Ujutro mu je u dvorište stigao cement, daska, mljeveni kamen, te mu je tada F.K. rekao da mu je sredio donaciju, a zatim ga upitao da li će se složiti sa tim da on plaća izvođače radova, obzirom da mu je civilna zašita donirala materijal, na što je on pristao. Nakon toga on je angažovao radnike na izvođenju radova, a F.K. je nadzirao rad tih radnika. Jednoga dana F.K. je došao sa autom „Lada niva“, i rekao mu da sjedne u auto i zatvori vrata, što je on i učinio, a zatim mu rekao da bi on ovo trebao malo podmazati, na što je on rekao šta da podmažem, a zatim mu je F.K. rekao da mu treba dati 500,00 KM, na što mu je I.Š. odgovorio da mu neda novac, jer on ima pravo na donaciju, a ostao mu je i badžo bez posla jer je od njega tražio 500,00 KM, pa ga je upozorio da bi se njemu moglo isto dogoditi. Nakon toga izašao je iz auta, a zatim pokušao pozvati načelnika općine R.O., međutim isti mu se nije javljao, pa je otišao u Općinu Kalesija kako bih isto prijavio, ali ga niko nije htio primiti, nakon čega je otišao kod komandira policije i isti ga je pitao da li ima neki dokaz za to što priča, odnosno da li ima svjedoka, na što mu je odgovorio da nema. Nakon toga radovi su prestali, a F.K. mu je rekao da mu se to neće nikada završiti. Svjedok je dalje izjavio da poznaje N.DŽ., da je isti bio načelnik općine, te da se i njemu obraćao da prijavi korupciju, te mu je isti tada rekao da ako nema svjedoka da od toga nema ništa, jer je novac trebalo označiti. Nakon toga nastavljeni su radovi na njegovom imanju, dovlačili su po tri kamiona kamena koja kada istovare kažu da se trebaju prozračiti, te su dovlačili po tri kamiona zemlje i govorili da je ista sa groblja u Kikačima.
Nakon toga ponovo je imao kontakt sa F.K., a kada su mu počeli dovoziti zemlju, on ga je zamolio da ne dovozi veliki bager, nego da dođe sa manjim bagerom kako mu ne bih štetio dvorište. Takođe, svjedok je izjavio da mu je F.K. prijetio da će ga ubiti, da je govorio njegovoj majci da je bolje da je rodila kamen, a u vezi sa tim vođen je sudski postupak, a on ima informaciju da je tada F.K. kažnjen. Na upit branioca koje godine i mjeseca je F.K. od njega tražio novac, svjedok je izjavio da se to dogodilo 2014 godine. a da ne zna u kom mjesecu se dogodilo, odnosno to je bilo u vrijeme izvođenja radova. Dalje, svjedok je rekao da navedeni radovi nikada nisu završeni do kraja, a on je posle događa kada mu je F.K. tražio novac, istoga prijavio da mu je opsovao majku i rekao da će ga ubiti iz pištolja. Svjedok je izjavio da je kada mu je F.K. opsovao majku i kada mu je prijetio te rekao da ću mu srušiti bunar, on pozvao policiju i prijavio prijetnje, za koji događaj je on dao izjavu na licu mjesta, a zatim išao i u MUP. Takođe, on je tada policiji rekao da mu je F.K. tražio novac, odnosno on je to pričao svima.
Svjedok N.DŽ. u svom iskazu na glavnom pretresu prilikom direktnog i unakrsnog ispitivanja je izjavio, da poznaje optuženog, da ga poznaje kao uposlenika općine, jer je on bio načelnik općine, a površno poznaje i gospodina I.Š., jer radi u školi u Raincima Gornjim. Svjedok je izjavio da je bio vijećnik od 2004 – 2006 godine u OV Kalesija, poslanik u skupštini TK od 2012 – 2015 godine, a od novembra 2015 godine bio je načelnik općine Kalesija. Dalje, svjedok je izjavo da mu je poznato da je u periodu 2014 godine u vrijeme elementarnih nepogoda gospodin I.Š. bio nezadovoljan urađenim poslovima, a ne sjeća se da je bilo nekih žalbi na rad F.K., niti se sjeća da mu je I.Š. se žalio na traženje novca od strane F.K.. Kako se svjedok nije mogao sjetiti svih detalja događaja, sud je dopustio tužiocu da pročita dio iskaza ovog svjedoka iz istrage kada je izjavio: „te mi je tom prilikom I.Š. požalio na službenika civilne zaštite F.K., da je imao neprofesionalno i nekooperativno ponašanje prema I.Š., u toku postupanja civilne zaštite na sanaciji posljedica klizišta na porodičnoj kući I.Š., da je između njih dvojice došlo do verbalnog sukoba, psovki, te da ga je zbog toga I.Š. istjerao iz svog dvorišta“. Dalje, tužilac je pročitao dio iskaza u kome stoji:“ Na upit policijskog službenika da li mi se tom prilikom I.Š. požalio da mu je F.K., tražio novac na ime isporučenog materijala za izgradnju potpornog zida, mogu da izjavim da se ne mogu sjetiti da li mi je I.Š. taj detalj pomenuo, moguće da jeste, a moguće je da i nije“. Na upit tužioca svjedok je izjavio da ostaje kod ove izjave date u MUP-u, a svih detalja se nije mogao sjetiti zbog proteka vremena. Na upit branioca svjedok je izjavio da je ovo jedini slučaj da mu se građanin žalio na rad F.K..
Sud je kao vjerodostojan cijenio iskaz iz istrage ovog svjedoka N.DŽ., obzirom da se svjedok na glavnom pretresu nije mogao sjetiti svih detalja ovog događa zbog proteka vremena, pa sud zaključuje da iskaz ovog svjedoka sa glavnog pretresanije nije usmjeren da pomogne optuženom.
Kako je iskaz svjedoka I.Š. jedan od ključnih dokaza za dio optužnice u kome se navodi da je od njega optuženi tražio novac, svakako da se ovaj iskaz morao pažljivo razmotriti, počev od njegovog prvog davanja informacije o samom događaju i počiniocu, pa sve do okončanja glavnog pretresa u ovom predmetu. Ovo upravo zato što svjedok navodi da su sam on i optuženi se nalazili u autu, bez svjedoka koji bi mogli njegov iskaz decidno podržati, a njegov iskaz mora biti takav da ne ostavlja ni najmanju sumnju u njegovu tačnost i istinitost, te u kredibilitet i integritet svjedoka.
Međutim, pažljivom analizom iskaza ovog svjedoka, sud je uočio određenih nelogičnosti u njegovom kazivanju o ovom događaju. Tako svjedok navodi da su mu izvršeni određeni radovi i da im je on zahvalan na tome, a zatim navodi da je nezadovoljan zbog toga što mu je u dvorište dolazio veliki bager, iako iz materijalnih dokaza proizilazi da su određena pravna lica dobivala poslove da izvode radove, pa je sudu nelogično da je optuženi mogao uticati na pravna lica kakvim mašinama će izvoditi radove, odnosno koje veličine mašine će izvoditi radove. Sudu je nelogično da je optuženi samo nadzirao izvođenje radova, odnosno nadzirao radnike koje je I.Š. angažovao, a zatim od istog tražio novac kada su bili u auto, pa sudu je nelogično zašto I.Š. odmah nije nekom od radnika na licu mjesta rekao da mu je optuženi tražio novac, obzirom da su bili tu bili radnici koje je on angažovao na izvođenju radova, a i pored svega navedenog između optuženog i oštećenog je došlo u isto vrijeme do narušavanja JRM.
Nakon analize iskaza svjedoka tužilaštva I.Š. i N.DŽ., a koji su svjedočili u vezi tačke 3. optužnice, kako pojedinačno, tako i u njihovoj međusobnoj vezi, te u vezi sa materijalnim dokazima, sud zaključuje da iskazi ovih svjedoka ne potvrđuju navode optužnice, te na njima nije mogao temeljiti osuđujuću presudu, pa i pored toga što svjedok I.Š., navodi da je optuženi od njega tražio u autu „Lada Niva“ i rekao mu da sjedne u auto i zatvori vrata, što je on i učinio, a zatim mu rekao da bi on ovo trebao malo podmazati, na što je on rekao šta da podmažem, a zatim mu je F.K. rekao da mu treba dati 500,00 KM, na što mu je I.Š. odgovorio da mu neda novac, jer on ima pravo na donaciju, ovo iz razloga što je navedeni svjedok prilikom svjedočenja izjavio da je prijavio optuženog za narušavanje javnog reda i mira, a odbrana je kao materijalni dokaz u spis predmeta uložila rješenje ovog suda broj: 29 0 Pr 022591 14 Pr od 03.04.2015 godine u kome je došlo do narušavanja javnog reda i mira od strane F.K., zbog toga što je oštećeni I.Š., tražio da dovezu manji bager, a F.K. mu tada rekao „marš goni se u p. materinu“, pa sud sa sigurnošću ne može utvrditi da je upravo na ovaj način postupao optuženi, obzirom da je bilo narušavanja javnog reda i mira prilikom obavljanja radova na sanaciji klizišta kod oštećenog I.Š., dakle sud ne može sa sigurnošću utvrditi da se navedeni događaj desio upravo na ovaj način kako tvrdi optužba, ovo zbog toga što se iz iskaza svjedoka N.DŽ. proizilazi da mu se I.Š. žalio samo na neprofesionalno postupanje F.K., da je između njih dvojice bilo verbalnog sukoba zbog čega je I.Š. istjerao F.K. iz svog dvorišta, a u vezi traženja novca nije se mogao sjetiti da li mu je I.Š. pričao ili nije.
Svjedok S.N. u svom iskazu na glavnom pretresu prilikom direktnog i unakrsnog ispitivanja je izjavio, da je tokom poplava 2014 godine živio kod svoje kuće u mjestu Hrasno Donje, naselje Paraći. Tokom poplava njegova kuća je pretrpjela određena oštećenja, jer je ispod kuće bila sjelina. U vezi navedene štete obraćao se za pomoć Općini Kalesija, jer je procijenjena šteta bila 70000 KM, pa kada su iz općine došli da urade potporni zid H.S., koja graniči sa njegovom parcelom, i kada je zid prešao djelimično u njegovu parcelu, pitao je lica iz općine da li mogu da završe zid do kraja. Dalje, je naveo da mu je tada F.K. rekao da i oni imaju šefove u općini, te da moraju da ih pitaju. Sutradan kada su došli da rade kod njegove komšinice, a obzirom da su tu bile mašine, uradili su i njemu zid dužine oko 11 do 12 metara, a on ih je pitao da li mogu dalje da rade zid koji bi zaštiti potporni zid i dio puta, na što su oni odgovorili da mu ne mogu dalje raditi, te da treba biti zadovoljan i ovim što su mu uradili. Na dalji upit tužioca svjedok je izjavio da je bio zadovoljan izvedenim radovim, pa je on sam htio da počasti sve radnike, obzirom da mu je supruga bila bolesna pa nije mogla napraviti ručak kako bi počastio sve radnike, on je odlučio da da novac, te je isti ubacio u džep F.K., kako bi svi radnici otišli zajedno na ručak. Istakao je da mu niko nije tražio novac, pa kada je ubacio F.K. novac u džep isti mu je rekao nemoj to, međutim, on je insistirao da on uzme novac kako bi svi zajedno otišli na ručak.
Na upit branioca svjedok je izjavio da su radovi trajali dva dana, da je on angažovao radnike M.A., koje je on plaćao, jer su obavljali neke radove oko kuće te im je naredio da pomognu radnicima koji su bili angažovani od strane općine. Svjedok je izjavio da ne zna da li su druge komšije pravile ručkove, jer ga to ne zanima, samo je istakao da mu F.K. nije tražio bilo šta, nego je on dobrovoljno dao novac da se počaste. Ponovo je istakao da F.K. nije htio uzeti novac nego je on insistirao da uzme i da se počaste.
Na dodatno pitanje tužioca, svjedok je izjavio da je materijal koji ugrađen u potporni zid dobio od općine, a na izradi zida su radili su i njegovi radnici koji su radili poslove oko njegove kuće.
Nakon analize iskaza saslušanog svjedoka S.N., i ocjene iskaza istog, kako posebno tako i u odnosu na druge provedene dokaze, sud je zaključio da iskazi ovog svjedoka ne potvrđuju navode optužnice, te na njemu nije mogao temeljiti osuđujuću presudu, ovo iz razloga što je svjedok istakao da mu niko nije tražio novac za izvođenje radova, nego obzirom da je on bio zadovoljan izvedenim radovima, on je F.K. ubacio novac u džep, iako je F.K. isti novac odbija da uzme, međutim on je insistirao na tome da F.K. i drugi radnici odu na zajednički ručak, ponavljajući da je navedeni novac dao dobrovoljno i da niko od njega nije isti nije tražio. Takođe, svjedok je istakao da je pitao F.K. da li može da mu završe zid do kraja, na što je F.K. odgovorio da ima šefa te da moraju njih pitati, dakle nije mu uradio bilo šta, a da prethodno nije imao saglasnost svojih nadređenih, obzirom da je za izvođenje radova bio određeni predračun i predmjer.
Svjedok S.S. u svom iskazu na glavnom pretresu prilikom direktnog i unakrsnog ispitivanja je izjavio, da trenutno boravi u Njemačkoj, da tamo boravi dvadeset godina, a da na području općine Kaslesija, tačnije u mjestu Hrasno Donje, mjesna zajednica Paraći. Izjavio je da u toku elementarnih nepogoda, odnosno poplave koja se dogodila 2014 godine, na njegovoj kući bilo materijalne štete u iznosu od 12000 KM, a šteta se sastojala u tome da mu je kuća bila pomjerena, kapija pomjerena, asfalt popucao, a bili su pomjereni i zidovi, pa kada je došao iz Njemačke nije imao gdje ući u kuću. Odmah po saznanju da je pretrpio štetu istu je prijavio F.K., a zatim ponovo otišao u Njemačku. Kao službeno lice ispred općine na lice mjesta da procijeni štetu je izlazio A.V. i neka ženska osoba, a tada je bio sa njima i F.K., koji je sjedio u njegovoj garaži. Tada od strane općinske komisije procijenjena vrijednost pričinjene materijalne štete je iznosila 12800 KM. Svjedok je dalje izjavio da je svojim sredstvima krenuo u sanaciju štete, a tražio je od pomoć i od općine Kalesija i F.K., a isti su mu govorili „biće tada, biće tada“, a zatim su mu rekli da je dobio 50 m2 pločica koje nije uspio podići na vrijeme. Nakon što je tražio pomoć od općine, njemu u dvorište je dolazio F.K., i isti je rekao da treba da se iznad kuće uradi drenaža, te mu je tražio 500 KM da to uradi civilna zaštita, međutim on mu nije dao taj novac, nakon čega je angažovao privatni bager koji je izvršio saniranje zemljišta. Svjedok je prilikom davanja svojih ličnih podataka rekao da je malo u zavađi sa optuženim, a do toga nije došlo nakon 2014 godine. Kako se svjedok nije mogao sjetiti svih detalja ovog događaja, sud je dopustio tužiocu da pročita dio iskaza u kome je svjedok izjavio da „..te sam počeo izvoditi radove na izvođenju stopa, izljevao sam nove ploče, pregrade itd., u suštini da spasim objekat te je u toku tih radova navraćao F.K. i ja sam ga tada molio da mi pomogne i da mi isporuči materijal, obzirom da je procijenjena šteta u iznosu od 14000 KM, na što je on odgovorio da ja nastavim sam spašavati svoj objekat, jer radim vani i imam para, te mi je u par navrata tražio da mu dam određeni alat i to kliješta za voće“. Svjedok je izjavio de je to tačno i da ostaje kod te izjave.
Na unakrsno pitanje branioca svjedok je izjavio da je malo u zavađi sa optuženim zbog toga što je od njega tražio cement, šljunak, dasku, te kako ništa od njega nije dobio sa istim je malo u zavađi. Dalje, svjedok je izjavio da se obraćao F.K., ali obzirom da on nije mogao ispuniti obavezu, on ga je upućivao prema nekim starim odnosno na većoj poziciji tj. prema načelniku, nakon čega je on otišao kod načelnika i isti mu je rekao da nema vremena sa njim razgovarati nego da ima drugih poslova. Svjedok je izjavio da nije rekao načelniku da mu optuženi ne da materijal, a nije pitao načelnika da li ima neko nadređen optuženom, niti mu je govorio da mu je optuženi tražio novac, niti je traženje novca prijavio nadležnom organu. Na dalji upit svjedok je izjavio da je u vezi ovog događaja prvi puta izjavu davao u svojoj kući kada je došao neki F., te što je tada izjavio, izjavio je i danas na glavnom pretresu. Na dalji upit svjedok je izjavio, da mu je F.K. tražio novac da mu civilna zaštita izradi drenažu iznad kuće, te da navedeni novac je tražio od njega, a ne od njegove kćerke. Svjedok je dalje izjavio da mu je optuženi rekao da su mu dobra kliješta, a on mu je odgovorio da će mu ista dati. Takođe, svjedok je izjavio da nije insistirao da mu općina izvrši sanaciju kuće, zašto što mu je A.V. rekao da je njegova kuća najugroženija i da bi je trebalo prvu raditi, a on je uradio više od pola radova prije nego je došla komisija da procijeni štetu, a niko iz općine ga nije upozoravao da zaustavi radove i sačeka procjenu štete. Smatrao je za potrebnim da neko iz općine dođe i izvrši procjenu štete, ali nije mogao čekati, jer iz Njemačke dođe na dvije sedmice pa je htio da spasi svoju imovinu.
Na dodatno pitanje tužioca svjedok je izjavio da ne zna sa kim je bio kad je išao kod načelnika, niti zna kako se zove taj načelnik, a kada je razgovarao sa načelnikom to je bilo na ulazu u njegovoj kancelariji, a navedeni razgovor je trajao oko dva minuta. Svjedok je rekao da je tada sa načelnikom razgovarao o tome kada će dobiti plac ili sanaciju kuće, na što mu je načelnik rekao da nema vremena sa njim da razgovara, nakon čega je odstupio od toga i više nije ništa tražio, a navedeni razgovor je obavio sa načelnikom posle izlaska komisije. Na upit tužioca svjedok je izjavio da je vjerovatno šteta iznosila 12800 KM, ali rješenjem je dobio i pločice pa je to iznos od 14000 KM. Na dalji upit tužioca da pojasni da li je optuženi tražio od njega određeni alat, svjedok je izjavio da je optuženi samo rekao da ima dobra kliješta za voćnjak, a on mu je rekao da će mu ista dati na poklon, te je istakao da ostaje kod te izjave, te mu je ta kliješta dao na poklon.
Na dodatno pitanje branioca svjedok je izjavio da mu je načelnik rekao da sa njim ne može da razgovara, jer ima stranku i nema vremena za razgovor.
Sud je kao vjerodostojan iskaz cijenio sa glavnog pretresa u dijelu u kome svjedok ističe da mu optuženi nije tražio alat, nego da je samo konstatovao da ima dobra kliješta za voćnjak, a on mu rekao da će mu ista dati na poklon, što je i učinio, a kod koje je izjave je ostao ovoj svjedok na glavnom pretresu.
Nakon analize iskaza saslušanog svjedoka S.S., i ocjene iskaza istog, kako posebno tako i u odnosu na druge provedene dokaze, sud je zaključio da iskazi ovog svjedoka ne potvrđuju navode optužnice, te na njemu nije mogao temeljiti osuđujuću presudu, ovo iz razloga što je svjedok prilikom davanja ličnih podataka rekao da je malo u zavađi sa optuženim, a takođe, svjedok ne navodi da mu je optuženi tražio 500 KM, a zatim da će dati nalog da se izvrše traženi radovi, nego svjedok u svojoj izjavi kaže da treba da se iznad kuće uradi drenaža, te mu je tražio 500 KM da to uradi civilna zaštita, te da ga je optuženi za navedene radove upućivao na svoje šefove koji trebaju dati odobrenje za obavljanje određenih radova, međutim, šefovi su ga odbili da sa njim razgovaraju jer kako svjedok ističe nisu imali vremena. Važno je istaći da u konkretnom slučaju optuženi od svjedoka S.S. nije zahtijevao da primi dar, nego da je samo svjedoku rekao da ima dobra kliješta za voćnjak, niti je optuženi u okviru svojih ovlaštenja učinio što bi morao učiniti ili nije učinio što je trebao, odnosno učinio što ne bi smjeo učiniti , nego je kako je istakao svjedok istoga uputio na svoje šefove koji su odobravali određene radove nakon procjene štete.
Svjedok odbrane H.H., u svom iskazu na glavnom pretresu prilikom direktnog i unakrsnog ispitivanja je izjavio, da poznaje optuženog i da mu je on nadređen. Na upit branioca da pojasni koje poslove i zadatke u sanaciji klizišta u mjestu Hrasno je imao on, a koje je imao optuženi. Svjedok je izjavio, da je F.K. uposlenik službe za civilnu zaštitu, i u situaciji kakva je bila 2014. godine, u vrijeme proglašenja stanje prirodne nesreće, F.K. je kao član općinskog štaba civilne zaštite bio dio operativnog tima za provođenje mjera zaštite i spašavanje, u konkretnom slučaju nakon stručnih nalaza komisije za procjenu štete i nalaza i mišljena geologa preduzimane su hitne i interventne mjere na sanaciji posljedica elementarne nepogode i preduzimane mjera za otklanjanja mogućih novih klizanja terena. Dakle, po nalogu općinskog Štaba civilne zaštite i njega kao načelnika Štaba civilne zaštite, F.K. je odrađivao operativne poslove na terenu, nakon što je komisija za procjenu šteta dala svoje mišljenje i prijedlog za sanaciju štete i otklanjanje posljedica. F.K., je dobijao nalog za upotrebu materijalno tehničkih stredstava na konkretnom lokalitetu, odnosno konkretnom objektu. Dalje, svjedok je istakao da projekti se rade za trajnu sanaciju klizišta, a u ovom slučaju je po završetku rada komisije za procjenu šteta geolog, a misli da je i sudski vještak iz te oblasti davao specifikaciju sa obimom i vrstom posla i materijala koji treba utrošiti, riječ je naravno o dipl. geologu i sudskom vještaku A.V., dakle u komisij nije bio sam optuženi, u komisiju su bili ljudi iz građevinske struke. Svjedok ističe da se ovdje radilo o specifičnoj situaciji, zbog nedostatka svih mogućih resursa i velikog broja zahtijeva za intervencijama na štabu je donesen zaključak da se polovi odrađuju po prioritetima i na osnovu spremnosti oštećenih za vlastito učešće u obavljanju ovih radova, radi se o tome da oni koji su iskazali interes, a bili su na listi prioriteta da sami ugrađuju materijal, odnosno da obezbjede radnu snagu, a od strane službe za civilu zaštiti je obezbjeđen materijal i građevinska mašina za pripremu eventualnog gradilišta. Svjedok je tada izjavio da je nalogodavac u vanrednim situacijama načelnik općine, odnosno komadant općinskog štaba, a on kao niže rangirani rukovodilac službe za civilnu zaštitu je načelnik štaba, a optuženi nije bio nalogdavac, jer je nalogodavac načelnik općinskog štaba civilne zaštite.
Na unakrsno pitanje tužioca svjedok je izjavio, da je u vrijeme elementarnih nepogoda bio podnesen velik broj zahtjeva građana za sanaciju pričinjene štete, a tada je bilo preko 1000 prijavljenih zahtjeva, međutim, najteži slučajevi su na području Paraća, a hitnih zahtjeva je bilo oko 500. Na dalje pitanje tužioca svjedok je izjavio da je njemu poznato da je F.K. bio zadužen za naselje Hrasno i Rainci Gornji, a izjavio je da mu nisu poznati svi zahtjevi, odnosno sve vrste pričinjenih šteta na svakom objektu, jer je to nemoguće znati. Istakao je da je imao potpuno povjerenje izvještaja komisije za procjenu šteta, kao i od F.K.. Svjedok je izjavio da je bilo oštećenih koji su ulagali svoja sredstva i sami sanirali štetu, a takav je bio i stav štaba, da se zamole građani za vlastiti angažman, prije svega za obezbjeđenje radne snage.
Svjedok odbrane A.B., u svom iskazu na glavnom pretresu prilikom direktnog i unakrsnog ispitivanja je izjavio, da je 2014 godine bio angažovan na sanaciji klizišta u mjestu Paraći, obzirom da su bili ugroženi stambeni objekti, obzirom da je on po struci dipl. ing. geologije, te je bio angažovan ispred općine kao stručno lice koje će dati prijedlog sanacije štete nastale na objektima nakon poplave i klizišta. Dalje, je izjavio da je tada bio dio tima, a sa njim u timu je bila i S.H. dipl. ing. građevine, te da su oni kao tim radili predračun i predmjer, a F.K., odnosno civilna zaštita su obavljali poslove za koje su oni kao komisija uradili predmjer i predračun. Svjedok je izjavio da nije upoznat da je F.K. uradio nešto bez njihovog naloga i stručnog mišljenja.
Svjedok odbrane K.A., u svom iskazu na glavnom pretresu prilikom direktnog i unakrsnog ispitivanja je izjavio, da je uposlenik PU Kalesija, a sjeća se da je I.Š., prijavio civilnu zaštitu jer su mu bagere parkirali iznad bunara, a da mu je tada F.K. psovao, a tada nije prijavio da mu je F.K. tražio novac, a za sve navedeno je svjedočio u prekršajnom postupku.
Na unakrsno pitanje tužioca, svjedok je izjavio da obavlja poslove policajca i radi u interventnom timu, odnosno nije zadužen za direktno zaprimanje prijava. Na dalji upit tužioca, svjedok je izjavio da je izašao sa jednim kolegom, a zbog narušavanja JRM, a prije nego je upućen na intervenciju ne može se sjetiti da li je bio upoznat sa sadržajem prijave, a dolaskom na lice mjesta su intervenisali u vezi narušavanja JRM.
Na dodatno pitanje branioca svjedok je izjavio da misli da je narušavanje JRM prijavio F.K..
Na dodatno pitanje tužioca svjedok je izjavio da je prilikom intervencije na prijavu, intervenisali su samo u vezi narušavanja JRM, a nije mu poznato da li između prijavitelja i prijavljenog bilo još nekih događaja.
Svjedok odbrane E.N., u svom iskazu na glavnom pretresu prilikom direktnog i unakrsnog ispitivanja je izjavio da je 2014 godine bio u mjestu Hrasno i on poznaje S.S.. Svjedok je izjavio da prije na dan nego što će doći na sud, S.S. mu je, a obzirom da su komšije, preko ograde rekao, da mora doći na sud, jer ga već duže vrijeme traže kako bih svjedočio u vezi toga da je F.K. za sanaciju klizišta tražio od njegove kćerke neki novac, a on isti novac nije dao F.K., a ne zna na koju je kćerku mislio, obzirom da on ima tri kćerke, a 2014 godine u njegovu kuću je prvo došla kćerka iz Austrije, a zatim je S.S. došao za njom. Dalje, svjedok je izjavio da je S.S. 2014 godine prije izlaska komisije radio drenažu oko kuće, a tada je radio neki momak sa bagerom iz Kikača, a on je sa frezom prevozio kamen.
Na unakrsno pitanje tužioca, svjedok je izjavio da se S.S. kćerka koja se nalazi u Austriji zove S.S.1, a nije mu poznato sadašnje prezime iste obzirom da je ista udata, a on sa S.S.1 u vrijem poplava 2014 godine uopšte nije razgovarao.
Branilac optuženog odustao je od saslušanja svjedoka odbrane A.S..
Nakon analize iskaza saslušanih svjedoka odbrane H.H. i A.V., i ocjene iskaza istih, kako posebno tako i u odnosu na druge provedene dokaze, sud je zaključio da iskazi ovih svjedoka ne potvrđuju navode optužnice, obzirom da svjedok H.H., a koji je bio šef F.K. jasno opisuje koje je F.K. poslove obavljao u vrijeme elementarnih nepogoda 2014 godine, odnosno da je bio član općinskog štaba civilne zaštite, bio dio operativnog tima za provođenje mjera zaštite i spašavanje, u konkretnom slučaju nakon stručnih nalaza komisije za procjenu štete i nalaza i mišljena geologa preduzimane su hitne i interventne mjere na sanaciji posljedica elementarne nepogode i preduzimane mjera za otklanjanja mogućih novih klizanja terena, dok je svjedok A.V. ističe, da je on bio dio tima u kome je bila i dipl. ing. građ. S.H., da su oni kao tim radili predračun i predmjer, a F.K., odnosno civilna zaštita su obavljali poslove za koje su oni kao komisija uradili predmjer i predračun. Analizom iskaza svjedoka odbrane K.A. i E.N., i ocjene iskaza istih, kako posebno tako i u odnosu na druge provedene dokaze, sud zaključuje da iskazi ovih svjedoka ne potvrđuju navode optužnice, nego svjedok K.A., samo potvrđuje da je 2014 godine bilo narušavanja JRM od strane optuženog i oštećenog I.Š., dok svjedok E.N. ističe kako mu je komšije S.S. rekao da ide svjedočiti na sud jer je F.K. od njegove kćerke tražio novac, a on isti novac nije dao F.K.. Sud je navedene iskaze svjedoka odbrane prihvatio kao objektivne, jasne i nedvosmislene, i međusobno povezane, upravo zbog činjenice što su svjedoci H.H. i A.V. istakli da je optuženi samo izvršavao zadatke koje je dobijao od komisije, a svjedok K.A. kao službenik policije potvrdio da je bilo narušavanja JRM između optuženog i I.Š., dok svjedok E.N. istakao da mu je S.S. rekao da ide svjedočiti da je od njegove kćerke F.K. tražio novac, a ne od njega.
Međutim, niti jednim iskazom, odnosno svjedočenjem naprijed navedenih svjedoka, Sud nije mogao utvrditi bitnu činjenicu da je optuženi, boravkom na terenu i postupajući po prijavama oštećenih, da bi u okviru svoje funkcije učinio što bi morao učiniti, a radi izvođenja radova na sanaciji nastalih šteta, nakon što bi radovi bili izvedeni ili prije izvođenja samih radova od istih lica primio ili zahtijevao dar u novcu. Činjenica da je S.N. dao 250,00 EUR-a, da se počaste svi radnici, sud ne može izvesti zaključak da je optuženi dao nalog da se potporni zid, koji se izvodio radi sprečavanja nastupanja daljih štetnih posljedica od klizišta za porodičnu kuću S.N., produži za dodatnij 11 do 12 metara, jer optuženi nije mogao davati bilo kakve naloge za izvođenje radova, obzirom da je za to bila nadležna Komisija za procjenu šteta, a kako je to naveo A.V., Civilna zaštita odnosno zaposlenik F.K. su nadzirali izvođenje ovih radova. Takođe, činjenica da optuženi na zahtjev S.S., da mu se isporuči građevinski materijal, izvrši prokopavanje i poravnanje zemljišta i izradi potporni zid porodične kuće od općinskih sredstava, a zatim od istog zahtijevao da mu da 500,00 KM, a da će on nakon toga dati nalog da se izvrše traženi radovi, sud nije mogao izvesti zaključak da se sve navedeno dogodilo na navedeni način obzirom da optuženi ne može dati nalog za izvođenje radova odnosno isporuku građevinskog materijala, nego nalog daje Komisija za procjenu šteta, odnosno za isporuku građevinskog materijala i za izvođenje građevinskih radova donošene su odluke o izdvajanju finansijskih sredstava, odnosno odluke o prihvatanju ponuda za isporuku građevinskog materijala i izvođenje radova, dakle optuženi nije davao bilo kakve naloge za izvođenje radova. Dalje, činjenica da je optuženi I.Š., izjavio da mu je optuženi tražio novac nakon izvedenih radova, da mu je tražio kada su njih dvojica bili u autu „Lada niva“, Sud ne može izvesti zaključak da se sve dogodilo na navedeni način obzirom da je bilo određenih verbalnih prepirki između optuženog i oštećenog, donosno da je došlo do narušavanja javnog reda i mira, da je zbog toga vođen prekršajni postupak i da su isti sada u zavađi, odnosno da su isti bili sami u autu „Lada niva“, a optuženi negira da se sve dogodilo na taj način. Naime, kada se navedeno dovede u vezu sa materijalnim dokazima da je oštećenom procijenjena šteta, te da je odlukom odobrena isporuka materijala oštećenom I.Š., da su izvršeni radovi po predmjeru i predračunu Komisije za procjenu štete, Sud ne može izvesti zaključak da je optuženi od I.Š. kao nagradu od istog zahtijevao da mu da 500,00 KM, odnosno kao nagradu za sređivanje materijala, obzirom da isti nije vršio procjenu i predmjer štete niti donosio odluke za isporuku materijala, i obzirom na činjenicu da su isti bili sami u autu „Lada Niva“, a optuženi negira da se sve dogodilo na taj način.
Naime, neku činjenicu sud može na temelju ocjene dokaza smatrati utvrđenom kada se na glavnom pretresu uvjerio u njezino postojanje i u tom pogledu nema više dvojbi. Pri tome sve činjenice koje su in peius (na štetu) optuženog moraju se sa sigurnošću utvrditi tj. dokazati, a ako se to ne postigne uzima se kao da one i ne postoje. Sve činjenice koje su in favorem (u korist) optužene osobe uzimaju se kao da postoje i onda i kada su utvrđene sa vjerovatnošću ( znači, ne sa sigurnošću). Ako se i nakon savjesne ocjene dokaza pojedinačno i u vezi sa otalim dokazima dileme ne daju otkloniti, prema izričitoj zakonskoj normi iz člana 3. stav 1. ZKP F BiH svako se smatra nevinim dok za krivično djelo dok se pravosnažnom presudom ne utvrdi njegova krivnja. Ova je odredba potpuno usklađena sa međunarodnim dokumentima član 6. EKJLJP. Rezultat primjene pravila in dubio pro reo sumnju u pogledu postojanja činjenica koje čine obilježja krivičnog djela ili o kojima ovisi primjena neke odredbe krivičnog zakona, sud rješava presudom na način koji je povoljni za optuženog, bit će izricanje presude u korist optuženog, što u slučaju dileme oko pravno relevantnih činjenica predviđenih materijalnim krivičnim pravom ukjučuje ne samo blažu kaznu, nego i oslobađajuću presudu u slučajevima u kojima glavni pretres nije mogao razjasniti dilemu oko pitanja da li je optuženi počinio krivično djelo iz optužnice.
Iz potvrde o privremenom oduzimanju predmeta PU Tuzla, Sektor krim. policije Tuzla broj: 08-05/3-5-87/19 od 15.03.2019 godine oduzeto: Rješenje broj: 02-05-2-690/06 od 15. 3. 2006. godine, Rješenje broj 02/3-1-34-5-3095 od 25. 8. 2008.godine, Rješenje broj 02/3-1-34-2-4059 od 1. 12. 2016. godine, Rješenje broj 02/4-1-34-51923/2 od 20. 7. 2016. godine, Dijelovi službenog glasnika Općine Kalesija broj 5, strana 66 i 67, broj 8 strana 122 i 584, broj 2, strana 64, broj 9 strana 183 i 184 i broj 7 strana 517 i 516, Naredba Općine Kalesija, Općinskog načelnika, Općinski štab civilne zaštite broj 02/5-44-05-95/14 od 16. 5. 2014. godine, Zaključak Općine Kalesija, Općinskog načelnika, Općinski štab civilne zaštite broj 02/5-44-399/14 od 18. 6. 2014. godine, Odluka od 17. 11. 2014. godine, Akt Općina Kalesija, Mjesna zajednica Rainci Gornji broj: 48/2014 od 21. 5. 2014. godine, Prijava štete od prirodne i druge nesreće Općine Kalesija, Općinska služba civilne zaštite – Općinska komisija za procjenu šteta, na ime S.S., sa prilozima, Prijava štete od prirodne i druge nesreće Općine Kalesija, Općinska služba civilne zaštite – Općinska komisija za procjenu šteta, na ime S.N., sa prilozima.
Nije sporno da je Rješenjem o imenovanju Koordinatora za saradnju sa Kantonalnom upravom civilne zaštite za uklanjanje mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava broj: 02-05-2-690/06 od 15.03.2006 godine imenovan F.K..
Nije sporno da je Rješenjem broj: 02/3-1-34-5-3095 od 25.08.2008 godine F.K., raspoređen na radno mjesto Viši referent za mjere zaštite, spašavanja i kartoteku u Službi civilne zaštite općine Kalesija.
Nije sporno da je Rješenjem broj: 02/4-1-34-2-4059/16 od 01.12.2006 godine F.K., premješten na radno mjesto Viši referent Komandir T.V.J. u Službi civilne zaštite općine Kalesija.
Iz odluke Općine Kalesija proizilazi da je proglašeno stanje prirodne nesreće zbog poplava i klizišta na području općine Kalesija sa danom 15.05.2014 godine od 09:00 sati, da je navedenom odlukom obrazovana Komisija za procjenu štete od prirodnih i drugih nesreća, a koju čine: predsjednik Z.K., članovi O.I., S.H., F.H., A.V. i I.K.. Takođe, navedenom odlukom obrazovana je Komisija za izradu Programa obnove i sanacije kuća stradalih usljed prirodne nesreće na području općine Kalesija i to: predsjednik Z.K., članovi H.H., I.H., I.M., F.H. i S.H.. Dalje navedenom odlukom su opisani poslovi koje obavljaju npr. Viši referent za mjere zaštite i spašavanja itd.
Naredbom općinskog načelnika broj; 02/5-44-05-95/14 od 16.05.2014 godine, naređeno je pravnim i fizičkim licima, koja raspolažu građevinskim mašinama i transportnim sredstvima (bageri, kamioni), sa neophodnim ljudstvom, da u cilju sprovođenja zaštite ljudi i materijalnih dobara, odmah i bez odlaganja stave na raspolaganje Općinskoj službi civilne zaštite Kalesija.
Zaključkom općinskog načelnika broj: 02/5-44-399/14 od 18.06.2014 godine utvrđena je cijena rada mehanizacije (mašina) u vrijeme prirodne nesreće izazvane poplavama i klizištima na području općine Kalesija, angažovane od strane Općinskog štaba civilne zaštite općine Kalesija.
Odlukom o proglašenju prestanka stanja prirodne nesreće zbog poplava i klizišta tla na području općine Kalesija od 17.11.2017 godine određeno je da navedenog dana u 11:00 sati prestaje stanje prirodne nesreće zbog poplava i klizišta tla na području općine Kalesija.
Aktom MZ Rainci Gornji broj: 48/2014 od 21.05.2014 godine tražena je sanacija klizišta na području zaseoka Šehići, zbog toga što su direktno ugrožene kuće S.Š. i I.Š., a u istom mjestu klizište je u potpunosti odsjeklo put ptema M.Š..
Iz upravnog spisa -Sanacija klizišta kuće- S.Š. i I.Š., proizilazi da je utvrđena procjena štete na građevinskom objektu na ime I.Š., i izvršen obračun troškova za popravku oštećenog materijalnog dobra i utvrđivanje vrijednosti spašenog materijala na ime I.Š..
Iz prijave štete od prirodnih i drugih nesreće Općine Kalesija, Općinska služba civilne zaštite, Općinska komisija za procjenu šteta, na ime S.S., sa fotografijama proizilazi da je izvršen obračun troškova za popravku oštećenog materijalnog dobra i utvrđivanja vrijednosti spašenog masterijala na ime S.S., štete na građevinskom objektu na ime S.S..
Iz prijave štete od prirodnih i drugih nesreće Općine Kalesija, Općinska služba civilne zaštite, Općinska komisija za procjenu šteta, na ime S.N., sa fotografijama proizilazi da je izvršen obračun troškova za popravku oštećenog materijalnog dobra i utvrđivanja vrijednosti spašenog materijala na ime S.N., štete na građevinskom objektu na ime S.N..
Nije sporno da je Odlukom od 15.05.2014 godine u 09;00 sati proglašeno stanje prirodne nesreće zbog poplava i klizišta tla na području općine Kalesija.
Potvrdom o privremenom oduzimanju predmeta PU Tuzla broj; 08-05/3-5-04.2-3-91/19 od 05.04.2019 godine proizilazi da je oduzeta dokumentacija akt Općine Kalesija broj; 02/1-2-14-2035/2 od 05.04.2019 godine, a koja je dobrovoljno predata PU Tuzla uz izdavanje potvrde o dobrovoljnoj predaji predmeta.
Iz Odluke o izdvajanju finansijskih sredstava broj: 02-14-3684/14 od 01.10.2014 godine nesporno proizilazi da su odobrena finansijska sredstva u iznosu od 1.936,00 KM za nabavku građevinskog materijala za sanaciju klizišta kod H.S. u Paraćima, te da će ista biti uplaćena dobavljaču „PGM Company“ d.o.o. Kalesija. Za realizaciju navedene odluke zadužena je Služba za poljoprivredu, budćet i inspekcijske poslove i Služba civilne zaštite.
Iz Odluke o izdvajanju finansijskih sredstava broj: 02-14-3562/14 od 19.09.2014 godine nesporno proizilazi da su odobrena finansijska sredstva u iznosu od 859,00 KM za nabavku građevinskog materijala za sanaciju klizišta kod H.S.1 u Paraćima, te da će ista biti uplaćena dobavljaču „PGM Company“ d.o.o. Kalesija. Za realizaciju navedene odluke zadužena je Služba za poljoprivredu, budžet i inspekcijske poslove i Služba civilne zaštite.
Iz Odluke o izdvajanju finansijskih sredstava broj: 02-14-3561/14 od 19.09.2014 godine nesporno proizilazi da su odobrena finansijska sredstva u iznosu od 2.884,05 KM za nabavku denažnog kamena, iberlaufa, za sanaciju posljedica klizište na području općine Kalesija (Hrasno Gornje, Kikači Dedajići, Paraći, Horozovina, Bukvari). Navedena sredstava će se uplatiti na račun dobavljača „Terakop“ d.o.o. Živinice. Za realizaciju navedene odluke zadužena je Služba za poljoprivredu, budćet i inspekcijske poslove i Služba civilne zaštite.
Iz Odluke o izdvajanju finansijskih sredstava broj: 02-14-3232/14 od 05.09.2014 godine nesporno proizilazi da su odobrena finansijska sredstva u iznosu od 8.117,46 KM za nabavku kamena, šljunka i betona, za sanaciju posljedica klizišta na području općine Kalesija. Navedena sredstava će se uplatiti na račun dobavljača „Terakop“ d.o.o. Živinice. Za realizaciju navedene odluke zadužena je Služba za poljoprivredu, budćet i inspekcijske poslove i Služba civilne zaštite.
Iz Odluke o izdvajanju finansijskih sredstava broj: 02-14-3856/14 od 03.10.2014 godine nesporno proizilazi da su odobrena finansijska sredstva u iznosu od 2.156,00 KM za nabavku građevinskog materijala za sanaciju klizišta kod H.S.2 i H.S., te da će ista biti uplaćena dobavljaču „Kuvvet“ d.o.o. Kalesija. C
Iz Odluke o prihvatanju ponuda za isporuku građevinskog materijala i izvođenje radova na sanaciji klizišta kod kuće I.Š. u naselju Šehići MZ Rainci Gornji, broj: 02-14-2885/14 od 14.07.2014 godine, proizilazi da se prihvataju ponude pravnih i fizičkog lica za isporuku građevinskog materijala i izvođenje radova u ukupnom iznosu od 6.689,87 KM. Za realizaciju navedene odluke zadužena je Služba za poljoprivredu, budžet i inspekcijske poslove i Služba civilne zaštite.
Iz dopunskog rješenja PU Kalesija broj: 08-05/5-04-8-1-1138/15 od 18.03.2016 godine proizilazi da je od F.K. oduzeto vatreno oružje kako je to navedeno u dopunskom rjšenju.
Iz izvoda iz kaznene evidencije PU Kalesija, broj: 08-05/5-1-04.7-3-855/19 od 07.03.2019 godine, na ime F.K. utvrđeno je da isti ne prolazi kroz krivičnu evidenciju.
Iz Rješenja ovog suda broj; 29 0 Pr 022591 14 Pr od 03.04.2015 godine proizilazi da je optuženi oglašen krivim zbog narušavanja JRM, odnosno da je I.Š. uputio riječi „marš goni se u p.m.“.
Kada se analiziraju i materijalni dokazi tužilaštva, sud zaključuje da isti takođe, ne potvrđuju krivnju optuženog za radnje koje mu se u optužnici stavljaju na teret, odnosno isti ni u kom slučaju ne potvrđuju da je optuženi kao službena osoba zahtijevao ili primio dar ili kakvu drugu korist da u okviru svoje ovlasti izvrši radnju koju bi morao izvršiti ili da je izvršio radnju koju ne bih smio izvršiti, odnosno da je kao službena osoba koja je posle izvršenja, odnosno neizvršenja radnje, u vezi sa njom zahtijevala ili primila na dar kakvu korist, na koji bi način u njegovim radnjama bila ostvarena bitna obilježlja predmetnog krivičnog djela.
Na osnovu svih provedenih dokaza tužilaštva i odbrane optuženih koje je sud cijenio kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti, sud smatra da tužilaštvo tokom postupka nije na nesumnjiv način i van svake razumne sumnje dokazalo u radnjama optuženog postojanje bitnih elemenata krivičnog djela - Primanje dara i drugih oblika koristi iz člana 380. stav 3. u vezi stava 2. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (za tačke 1. i 3.) u sticaju sa krivičnim djelom - Primanje dara i drugih oblika koristi - iz člana 380. stav 2. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (za tačku 2), a posebno nije dokazalo da je optuženi na način opisan u optužnici, kao službena osoba zahtijevao ili primio dar ili kakvu drugu korist da u okviru svoje ovlasti izvrši radnju koju bi morao izvršiti ili da je izvršio radnju koju ne bih smio izvršiti, odnosno da je kao službena osoba koja je posle izvršenja, odnosno neizvršenja radnje, u vezi sa njom zahtijevala ili primila na dar kakvu korist.
Valja imati u vidu činjenicu da sud uvijek polazi od pretpostavke o optuženikovoj nevinosti, bez bilo kakvih preduvjerenja i da ga može osuditi samo na osnovu dokaza koji su izneseni tokom postupka, pri čemu je temeljno pravno pravilo da je teret dokazivanja na tužitelju, a da svaka dilema ide u korist optuženog. Stoga svaka i najmanja sumnja u pogledu krivnje optuženog za radnje koje mu se optužnicom stavljaju na teret, odnosno zbog činjenica koje čine bitna obilježja krivičnog djela primjenom načela in dubio pro reo, mora ići u prilog optuženog, pa sud rješava presudom koja je povoljnija za optuženog. Ukoliko bi sud u navedenoj situaciji postupao protivno navedenom načelu, tada bi postojalo preduvjerenje suda o krivnji optuženog, što bi samo po sebi predstavljalo kršenje odredbi Evropske konvencije o ljudskim pravima i slobodama, u prvom redu člana 6. stav 2. Konvencije, pravo na pravično suđenje, kao i člana 3. ZKP-a, F BiH. Stoga po uvjerenju ovog suda ne smije se poći samo od pretpostavke da je optuženi počinio predmetno krivično djelo, samo na osnovu činjenica da je da su svjedoci S.S. i I.Š. izjavili da je optuženi od njih tražio novac, obzirom da optuženi nije imao nikakvih ovlaštenja da naredi ili izvede neke radove bez odobrenja komisije, dok svjedok S.N. je istakao da je dao novac da se počaste radnici ručkom, a ne da mu optuženi nešto uradi ili ne uradi, stoga sud nije mogao donijeti osuđujuću presudu u odnosu na optužene.
Međutim, važno je istaći i to da sud ni u kom slučaju ne tvrdi da se predmetno krivično djelo nije dogodilo, nego samo da nema dovoljno dokaza koji bi na nesumnjiv način i van svake sumnje potvrdili da je optuženi počinilac krivičnog djela i da je isto krivično djelo počinio na način kako je to opisano u optužnici.
Na osnovu svih provedenih dokaza, sud zaključuje da se u vezi sa navodima optužnice javlja niz objektivnih sumnji koje izvedeni dokazi i na njima utemeljena utvrđenja ne mogu otkloniti, radi čega je primjenom načela in dubio pro reo, a na osnovu člana 299. stav 1. tačka (c, optuženog oslobodio od optužbe za krivično djelo Primanje dara i drugih oblika koristi- iz člana 380. stav 3. u vezi sa stavom 2. Krivičnog zakona F BiH, u sticaju sa krivičnim djelom Primanje dara i drugih oblika koristi iz člana 380. stav 2. Krivičnog zakona F BiH.
Na osnovu člana 203. stav 1., a u vezi sa članom 199. stav 1. i 2. tačka a) i h), ZKP-a F BiH troškovi krivičnog postupka, padaju na teret budžetskih sredstava.
ZAPISNIČAR SUDIJA
Elmedina Karić Hajrudin Livadić
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude može se izjaviti žalba Kantonalnom sudu u Tuzli
u roku od 15 dana od dana prijema presude, putem ovog suda.