Početna stranica Portala pravosuđa BiH


Odjel za sudsku dokumentaciju i edukaciju

Osam presuda i šest odluka Evropskog suda za ljudska prava

11.05.2020.

Evropski sud za ljudska prava je 7. maja donio osam presuda i šest odluka, od kojih izdvajamo slijedeće :

Beshiri protiv Albanije (br. predstavke 29026/06 i 11 drugih)
Sud je jednoglasno proglasio predstavke neprihvatljivim. Odluka je konačna.
Predmet se odnosio na prigovore zbog dužeg neizvršenja konačnih odluka o dodjeli naknade za imovinu koja je bila predmetom eksproprijacije u doba komunizma.

Sud je detaljno ispitao novu domaću shemu za izvršenje navedenih odluka. Ta je shema, koja je stupila na snagu Zakonom o imovini iz 2015. godine, bila odgovor na pilot presudu Suda iz 2012. u slučaju Manushaqe Puto i drugi protiv Albanije, koja je utvrdila kršenje člana 6., stav 1 (pravo na pravično suđenje), člana 1. Protokola br. 1 (zaštita imovine) uz Konvenciju i člana 13. (pravo na djelotvoran pravni lijek). Navedenom pilot presudom date su opće preporuke o koracima potrebnim za rješavanje pomenutog dugogodišnjeg pitanja koje je bilo povod za mnoge pritužbe Sudu u Strasbourgu.

Sud je zaključio da je mehanizam uveden Zakonom o imovini iz 2015. godine bio učinkovit pravni lijek koji su podnositelji predstavke morali koristiti, čak i ako su njihove predstavke bile podnesene prije nego što je Zakon stupio na snagu. Proglasio je njihove predstavke nedopuštenim zbog neiscrpljivanja domaćih pravnih lijekova kao preuranjene ili zato što podnositelji predstavke više nisu žrtve u smislu Konvencije.

Sud je dodao ključnu odredbu: primijetio je da procjene imovine korištene Zakonom o imovini iz 2015. godine u nekim slučajevima mogu rezultirati znatno nižim naknadama nego u prethodnom zakonodavstvu. Kako bi se izbjeglo prekomjerno opterećenje ove kategorije bivših vlasnika, odšteta prema novom pravnom lijeku stoga je trebala biti jednaka najmanje 10% vrijednosti na koju bi bivši vlasnici imali pravo kada bi se finansijska procjena provodila na temelju trenutne katastarske kategorije oduzete imovine.

Anahit Mkrtchyan protiv Armenije (br. predstavke 3673/11)
Podnositeljica predstavke se žalila na istragu koju su nadležni organi Armenije proveli o smrti njenog 22-godišnjeg sina. Nešto više od godinu dana nakon što je upućen u vojsku sin podnositeljice predstavke umro je od pucnja u glavu u uredu zapovjednika bataljona. Od početka je službeno objašnjenje incidenta bilo to da je drugi regrut slučajno upucao njenog sina. S druge strane, podnositeljica predstavke odmah je osumnjičila zapovjednika za kojeg tvrdi da je zlostavljao njenog sina i od njega iznuđivao novac.

Predmet pokreće slijedeća pitanja primjene člana 2. • Pravo na život - proceduralni aspekti • Propuštanje vlasti da sprovedu brzu i učinkovitu istragu smrti muškarca tokom vojne službe • Nadležnost suda: Veza između događaja koji je stvorio procesnu obavezu iz člana 2. i stupanja na snagu Konvencije • Istraga nije okončane nakon više od 18 godina (bez mogućnosti utvrđivanja tačnih okolnosti pod kojima je smrt nastupila) • Sudski postupci su nekoliko puta ponavljani zbog učinjenih grešaka u istrazi, posebno neuspjeha u rješavanju protivječnosti u izjavama svjedoka i forenzičkih podataka • Istraga nije utvrdila porijeklo nebalističkih ozljeda na tijelu žrtve, koje prema riječima stručnjaka nisu uzrokovane njegovim padom nakon pucnja, niti oružjem iz kojeg je ispaljen hitac • Od prvog dana nadležni organi su istraživali hipotezu o slučajnom pucanju • Nisu poduzeti koraci da se istraže druge hipoteze, odnosno potpuno drugačija verzija događaja koju je opisao svjedok.

I prije i za vrijeme suđenja optuženi je regrut priznao da je nenamjerno ubio sina podnositeljice predstavke, ali kada je u martu 2011. godine ponovo saslušan nakon drugog postupka, on je negirao sve njegove prethodne izjave, tvrdeći da je morao sebe inkriminirati zbog straha za svoju sigurnost i sigurnost svoje porodice.
 
Sud je utvrdio da je došlo do kršenja člana 2, te je podnositeljici predstavke dosudio 24.000 EUR na ime naknade nematerijalne štete i 2.000 eura za troškove i izdatke.

Khadija Ismayilova protiv Azerbejdžana (br. 3) (br. predstavke 35283/14)
Podnositeljica predstavke je poznata istraživačka novinarka koja je radila, između ostalog, za azerbejdžanski servis Radio Slobodne Evrope / Radio Liberty ("Azadliq Radio"). Prije svega je radila na novinarskim istragama korupcije visokog nivoa u Azerbejdžanu. Ovo je treći predmet kojeg je podnositeljica predstavke pokrenula pred Evropskim sudom za ljudska prava, a vezan je za navodnu kampanju zastrašivanja koja se vodi protiv nje zbog njenih novinarskih aktivnosti.

Presuda obrađuje slijedeća pitanja: član 8. • Pravo na privatni život • Pozitivne obveze države prema navedenom članu• Odbijanje domaćih sudova da sankcionišu novine za članak koji komentira privatni i seksualni život poznate istraživačke novinarke • Ugled • Članak objavljen nekoliko mjeseci nakon tajnog snimanja i distribucije intimnih video zapisa podnositeljke predstavke • Ne postoji legitimni javni interes za iskorištavanje postojećeg kršenja nečije privatnosti u svrhu zadovoljavanja znatiželje određenog čitateljstva • Članak očito napisan kao odgovor na nedavne kritike članova vladajuće stranke u Parlamentu od strane nekih pro- opozicijskih novinara • Nema doprinosa nijednom pitanju legitimnog javnog interesa • Izjave članka napisane da napadnu novinarku ili da je pripreme za napad na osnovi moralnosti • Kompatibilnost izjava s etikom novinarstva i dopuštenim granicama slobode izražavanja nije uredno ispitana od strane sudova u Azerbejdžanu• Domaći sudovi nisu uspostavili ravnotežu između različitih interesa koji se pojavljuju u predmetu.

Sud je utvrdio kršenje člana 8. Na ime pravičnog zadovoljenja, Sud je dosudio 4.500 eura na ime nematerijalne štete i 1.500 eura za troškove i izdatke.

Vardosanidze protiv Gruzije (br. predstavke 43881/10)
Podnositeljica predstavke se žalila zbog smrti sina od trovanja karbon monoksidom. Tvrdila je da je trovanje rezultat neuspjeha države da adekvatno regulira i nadgleda upotrebu kućanskih aparata na plin u Gruziji, te da istraga njegove smrti nije bila učinkovita. Također se žalila na temelju člana 38. (obaveza države da dostavi potrebne materijale za ispitivanje slučaja) tvrdeći da Vlada nije dostavila ključne dokumente iz dosjea krivičnih predmeta tokom postupka pred Evropskim sudom.

Predmet pokreće pitanje poštivanja pozitivnih obaveza države prema članu 2. • Pravo na život • Smrt od trovanja ugljičnim monoksidom nakon što je ponovno povezan nepravilno postavljeni grijač vode na plin, unatoč upozorenju plinske kompanije, dakle, došlo je do kršenja odgovarajućih sigurnosnih pravila koja je otkrila plinska kompanija prije smrti • Opasne aktivnosti koje predstavljaju rizik za život • Nedostaci u nadzoru poštivanja sigurnosnih pravila nisu bili dovoljni da bi se utvrdila odgovornost tužene države

Sud je utvrdio da nema povrede člana 2., niti povrede člana 38. Konvencije.

Sadocha protiv Ukrajine (br. predstavke 77508/11) - presuda o pravičnoj naknadi
Podnositelj predstavke je češki državljanin koji se žalio zbog činjenice da su mu ukrajinski carinici oduzeli 31.000 eura gotovine koju nije prijavio prilikom prelaska granice. U svojoj glavnoj presudi od 11. jula 2019. godine Sud je utvrdio da je u ovom predmetu došlo do povrede člana 1. Protokola br. 1 (pravo na imovinu). Sud je zadržao pravo da pitanje primjene člana 41. (pravična naknada) naknadno razmatra.

Predmet se tiče oduzimanja cijelog neprijavljenog iznosa novca na graničnom prijelazu – nesrazmjerna mjera • Dosuđivanje materijalne štete • Podnositelj predstavke nije dužan tražiti ponovno pokretanje domaćih postupaka, što Sud nije naznačio u svojoj glavnoj presudi, kao preduslov za naknadu materijalne štete • Povrat oduzete svote novca umanjene za maksimalnu novčanu kaznu predviđenu zakonom za počinjeni prekršaj smatra se razumnim u konkretnom slučaju.

Pravična naknada: 29.456,70 eura na ime materijalne štete.


Vijest je izvorno napisana na jeziku: Bosanskom

Povratak na vrh

Prateće fotografije

Evropski sud za ljudska prava donio presudu u predmetu Šekerović i Pašalić protiv BiH