Početna stranica Portala pravosuđa BiH


Portal pravosuđa
Bosne i Hercegovine

Pravosuđe u Izvještaju o napretku Bosne i Hercegovine u 2014. godini

mailprint fav manja slovaveća slova

Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2014. godini dio je Paketa proširenja za 2014. godinu koji je Evropska komisija usvojila 8. oktobra 2014. godine. Izvještaj ocjenjuje napredak postignut prethodnih 12 mjeseci u ispunjavanju političkih i ekonomskih kriterija za članstvo te napredak u usklađivanju domaćeg zakonodavstva sa zakonodavstvom Evropske unije.

Slijedi dio iz Izvještaja koji se odnosi na pravosudni sistem Bosne i Hercegovine:

Pravosudni sistem   
Strukturirani dijalog o pravosuđu, koji je proširen dodatnim pitanjima o vladavini prava, ostaje trajni proces izgradnje povjerenja, te su ostvareni određeni pozitivni rezultati u oblasti regionalne saradnje, procesuiranje predmeta ratnih zločina, profesionalnosti i efikasnosti pravosuđa. Implementacija Strategije za reformu sektora pravde (SRSP) 2009 – 2013 je završena u dijelu, dok nova Strategija za period 2014 – 2018 i Akcioni plan još uvijek čekaju konačnu potvrdu od strane politike. Ispred Ministarstva pravde na državnom nivou finaliziran je nacrt Zakona o visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) koji je pregledan od strane Venecijanske komisije Vijeća Evrope, te je u martu, 2014.g. usvojeno odgovarajuće mišljenje. Politizacija procedura za imenovanja članova Vijeća odnosno glavnih tužilaca na svim nivoima kroz uključivanje izvršne i zakonodavne vlast, predstavlja problem. Proces usvajanja izmjena i dopuna Zakona o sudovima Republike Srpske, kojima se zakon usklađuje sa postojećim ovlaštenjima VSTV-a je još uvijek u toku. Nacrt Zakon o sudovima Bosne i Hercegovine, kojim se predviđa osnivanje posebnog Apelacionog suda na državnom nivou, te nacrt Zakona o tužilaštvu Bosne i Hercegovine su završeni od strane Ministarstva pravde. U skladu sa gore navedenim mišljenjem Venecijanske komisije kao i relevantnim preporukama iz Strukturiranog dijaloga, ovu reformu treba prioritetno provesti uz ostvarenje najvećeg mogućeg političkog konsenzusa. Ostvaren je određeni napredak vezano za usklađivanje i dosljednost u primjeni materijalnog krivičnog prava u pravosuđu na državnom nivou kao i na drugim instancama diljem zemlje. 

Postoje uporni nedostaci vezano za nezavisnost i nepristranost pravosuđa. Političko uplitanje se nastavlja. Konkretno, političke strukture vrše pritisak vezano za procesuiranje predmeta ratnih zločina, uključujući i provođenje Odluke Evropskog suda za ljudska prava iz predmeta Maktouf i Damjanović protiv Bosne i Hercegovine. 

Izvori budžetiranje za sudove i tužilaštva i Bosni i Hercegovini su i dalje veoma fragmentirani, naročito u Federaciji, a kapaciteti za planiranje unutar 14 budžetskih institucija su i dalje slabi. Racionalizacija budžetskih obaveza, u cilju povećanja efikasnosti kod dodjele sredstava kao i za sveukupnu nezavisnost sektora, ostaje ključni strukturalni cilj. Ukupni budžet za 2013.g. iznosio je 110 miliona EUR, što predstavlja 0,82% od bruto domaćeg proizvoda zemlje.  

Zbog budžetskih ograničenja, nije moguće popuniti 13% predviđenih pozicija za redovne i dodatne sudije odnosno tužioce u BiH. U nastojanju da se ispita trenutna situacija, VSTV poduzima sveobuhvatnu analizu u cilju postizanje optimalne popunjenosti.   

Vezano za odgovornost, došlo je do povećanja broja pritužbi protiv nosilaca pravosudne funkcije, a posebno tužilaca, zaprimljenih od strane Ureda disciplinskog tužioca. Generalni trend je da se smanji broj neriješenih predmeta kao i da se skrati vrijeme procesuiranja. Broj disciplinskih predmeta pokrenutih po službenoj dužnosti zbog nastupanja zastare je porastao, te predstavlja 50% svih disciplinskih postupaka. Od ukupno 18 disciplinskih postupaka, 17 su završeni i sankcije su izrečene. Zbog postojećeg pravnog okvira, nema adekvatnih sankcija za nezakonito postupanje nosilaca pravosudne funkcije. Usvojen je Pravilnik o sukobu interesa članova VSTV-a. 

Što se tiče efikasnosti, ostvaren je napredak vezano za paket mjera i tehničkih reformi predviđenih od strane VSTV-a odnosno drugih relevantnih aktera, a vezano za smanjenje broja zaostalih neriješenih predmeta. Svaki sud je izradio plan rješavanja starih i zaostalih predmeta usklađen sa usvojenim pravosudnim normama. Tokom 2013.g. sedam sudova je postalo ažurno. Porast broja komunalnih predmeta i dalje predstavlja značajan teret za pravosuđe sa  udjelom od 79% od ukupno svih neriješenih predmeta (ukupno. 1,709 mil.). Produktivnost u sudovima je porasla za 9% u 2013 u odnosu na 2012.g., dijelom zahvaljujući i primjenom pravilnika sa normama za rad sudija i stručnih saradnika u sudovima. U skladu sa preporukom iz Strukturiranog dijaloga, uspostavljena je saradnja sa entitetskim udruženjima notara s ciljem da se smanji pritisak na prvostepene sudove prenošenjem određenih sudskih nadležnosti na javne notare.  

IKT sistem pravosuđa je u potpunosti funkcionalan u cijeloj zemlji. Sistem upravljanja predmetima u sudovima i tužilaštvima obuhvata preko 3,9 miliona predmeta i može automatski generirati izvještaje o radu u pravosuđu što pomaže prilikom odlučivanje o pitanjima u vezi sa strateškom politikom i planiranjem. U januaru, 2014.g. predstavljen je alat pomoću kojeg svaka stranka u postupku može dobiti informaciju o predviđenom trajanju njihovog predmeta na sudu. 

Pristup pravosudnom web portalu je značajno poboljšan. Centar za pravosudnu dokumentaciju također bilježi značajan porast online posjeta. Broj ovih posjeta je porastao za 35%. Nove elektronske usluge kao što je Internet kalkulator sudskih tarifa, te Internet adresar sa listom advokata su dostupni preko portala. 

Uspostavljen je jedinstven informacioni sistem za upravljanje ljudskim resursima u sudovima i tužilaštvima, što poboljšava efikasnost kod imenovanja, odnosno upravljanje i planiranje navedenih resursa.      

Fizički uvjeti u više sudova u entitetima su poboljšani, naročito u vezi primjene mjera zaštite svjedoka. Rekonstrukcijom su poboljšani uslovi za rad u više tužilaštava u entitetima. Tehnički preduvjeti za efikasnije procesuiranje predmeta ratnih zločina i organiziranog kriminala kao i za primjenu mjera zaštite svjedoka su osigurani u više sudova i tužilaštava uvođenjem digitalnih audio i video zapisa. Ovi sistemi će pozitivno djelovati u pravcu smanjenja troškova i trajanja postupaka odnosno kvalitetnije primjene mjera zaštite svjedoka. Nova poboljšanja sudske i tužilačke infrastrukture su još uvijek potrebna.   

Što se tiče stručnost, edukaciju pružaju entitetski centri za edukaciju sudija i tužilaca. Ona se temelji na trogodišnju srednjoročnu strategiju za početnu obuku i stručno usavršavanje koju je usvojio VSTV. Centri izrađuju godišnje programe, uključujući i module za učenje na daljinu koji čine 30% svih modula. Premda većina nosilaca pravosudne funkcije ispunjavaju obavezu vezano za minimum broja dana edukacije godišnje, institucionalne reforme centara za edukaciju su potrebne kako bi poboljšali način i sadržaje edukacije. VSTV je uspješno završio fazu testiranje novih procedura kojima se regulira pitanje ulaska u pravosuđe. Novi sistem pismenog testiranja za sve kandidate koji ulaze u pravosuđe te sistematizacija strukturiranih intervjua sa svim kandidatima, odnosno za napredovanje u službi, treba da poveća objektivnost i transparentnost postupka imenovanja, na osnovu ostvarenog uspjeha i kvalifikacija.  

Napredak je nastavljen na rješavanje velikog broja neriješenih predmeta ratnih zločina. Nastavlja se implementacija državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, premda ne zadovoljavajućom dinamikom, a nadzornom tijelu zaduženom za praćenje provedbe strategije treba više podrške od svih organa vlasti. Na državnom nivou pravosuđe nastavlja sa prenošenjem predmeta ratnih zločina na entitete. Kapaciteti tužilaštava su u cijeloj zemlji ojačana zapošljavanjem dodatnog osoblja, dok su materijalni uslovi značajno poboljšani uz pomoć međunarodne zajednice. Pitanje adekvatnog financiranja potrebnog broja osoblja u tužilaštvima i sudovima treba hitno riješiti kako bi se osiguralo pravovremeno i efikasno procesuiranje zaostalih neriješenih predmeta. Organi vlasti nisu osigurali sredstva za uspostavu potrebne infrastrukture za podršku.   

Rasprava vezano za neusklađenost sudske prakse zbog primjene različitih krivičnih zakona je opet pokrenuta nakon donošenja odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Maktouf i Damjanovic protiv Bosne i Hercegovine. Nametnuta je nova sudska praksa u radu na predmetima ratnih zločina protiv civilnog stanovništva i genocid. Sudska praksa suda kod procesuiranje zločina protiv čovječnosti je potvrđena. Institucionalizacija redovnih konsultacija između najviših pravosudnih institucija rezultiralo je osnivanjem 3 panela najviših pravosudnih instanci koji su zaduženi da osiguraju usklađenost u svim pitanjima iz krivične, građanske i upravne oblasti. Tim za ocjenu primjene krivičnih zakona je prestao sa radom.  

Procesuiranje predmeta ratnih zločina seksualnog zlostavljanja je poboljšana i postoji istinska posvećenost od strane vlasti da se osigura pravda za žrtve seksualnog nasilja. Međutim, napore da se procesuiraju takvi zločini treba dodatno pojačati s obzirom da je ukupan broj podignutih optužnica za seksualno nasilje dosta nizak uspoređenju sa brojem navedenih djela. Mali broj osumnjičenih kao i nedostatak dokaza otežava istrage. Još uvijek ne postoji sveobuhvatan pristup da se poboljša položaj žrtava silovanja i seksualnog nasilja. Postupak usvajanja programa na državnom nivou za poboljšanje položaja žrtava seksualnog nasilja još uvijek nije završen.  

Napredak vezano za osiguranje mjera zaštite svjedoka je ostvaren prvenstveno zbog međunarodne financijske podrške, naročito za psihosocijalnu podršku pri entitetima. Radovi na renoviranje određenog broja sudnica za zaštićene svjedoke, kao i osiguranje adekvatne opreme su završeni u većini kantonalnih i okružnih sudova. Zapošljavanje osoblja za podršku svjedocima u sudovima i tužilaštvima je u toku, međutim još uvijek ne postoji sveobuhvatan sistem zaštite svjedoka nakon suđenja. Usvojen je Zakon o programu zaštite svjedoka. 

Pristup pravdi je umjereno poboljšana ali ravnopravnost u odnosu na prava, kriterije i procedure nije ravnomjerno garantirana. Kada je riječ o besplatnoj pravnoj pomoći, rizik od diskriminacije i dalje predstavlja ozbiljan problem zbog fragmentiranog, neujednačenog sistema. Osnovana je agencija za besplatnu pravnu pomoć u još jednom  kantonu tako da ih sada u Federaciji ima ukupno osam. Međutim, sistem za pružanje besplatne pravne pomoć još uvijek nije reguliran u dva kantona odnosno (na nivou) Federaciji. Usvajanje zakona o besplatnoj pravnoj pomoći na državnom nivou je još uvijek u toku. Organizacije civilnog društva nastavljaju pružati besplatnu pravnu pomoć, naročito u građanskim predmetima, ali njihova uloga nije konzistentno prihvaćena, i nije čak ni regulirana u zemlji. Mreža besplatne pravne pomoć ostvaruje stabilan napredak kroz dodatnu edukaciju, jačanjem saradnje između ovih organizacija i vladinih agencija, povećanjem svijest i intenzivnijim praćenjem situacije.  

Sve u svemu, malo je napretka ostvareno u oblasti reforme pravosudnog sistema. Strukturirani dijalog o pravosuđu i dalje služi kao važna platforma za konsolidaciju konsenzusa o reformi pravosuđa te je proširen dodatnim pitanjima u oblasti vladavine prava. Reforma pravosuđa na državnom nivou i dalje je prioritet. Pripremljena je nova Strategija za razvoj sektora pravde ali konačna potvrda se još uvijek čeka od strane vlasti. Počela je primjena mjera za smanjenje broja zaostalih neriješenih predmeta ali zaostaci su i dalje veliki uz veliki broj komunalnih predmeta koji se urgentno trebaju rješavati primjenom  strukturnih rješenja. Nedostatak ljudskih resursa na svim nivoima za rad na predmetima ratnih zločina je djelomično riješen ali održivost treba da se osigura pravilnim planiranjem i relevantnim finansiranjem od strane nadležnih domaćih vlasti. Nije ostvaren napredak na smanjenje budžetske fragmentiranosti pravosuđa, što ujedno podriva nezavisnost. Potrebno je dalje jačanje disciplinskog sistema uz donošenje adekvatnih propisa vezano za sukob interesa. Zakon o sudovima Republike Srpske treba izmijeniti i dopuniti u skladu sa preporukama Strukturiranog dijaloga o pravosuđu.  


Vijest je izvorno napisana na jeziku: Bosanskom.
Dostupna je i na: Engleskom.

Povratak na vrh