Početna stranica Portala pravosuđa BIH


Kantonalno tužiteljstvo
Kantona 10 Livno

mail print fav manja slovaveca slova

Kada dolazi do podizanja optužnice?

Nakon okončanja istrage, tužitelj podiže optužnicu kad nađe da postoji dovoljno dokaza iz kojih proizlazi osnovana sumnja da je osumnjičeni počinio kazneno djelo.

Osnovana sumnja (za razliku od osnova sumnje, koji su potrebni za donošenje naredbe o provođenju istrage) predstavlja viši stupanj sumnje i zasnovana je na prikupljenim dokazima koji upućuju na zaključak da je kazneno djelo počinjeno.


Vijest je izvorno napisana na jeziku: Hrvatskom

Povratak na vrh

 

Kada i zašto tužitelj može povući optužnicu?

Tužitelj može odustati od kaznenog gonjenja ako smatra da više ne postoje zakonski uvjeti za isto, te od kaznenog gonjenja može odustati do završetka glavnog pretresa u prvostupanjskom postupku, a pred vijećem apelacijskog odjeljenja- kada je  to predviđeno zakonom.

 

Ova mogućnost tužitelja naziva se načelo mutabiliteta.

 

Tužitelj može, do potvrđivanja optužnice, povući optužnicu bez prethodnog odobrenja suca za prethodno saslušanje.

 

Nakon potvrđivanja optužnice pa do početka glavnog pretresa, tužitelj može povući optužnicu samo uz odobrenje suca za prethodno saslušanje, te tužitelj mora sudu obrazložiti takav svoj zahtjev, odnosno navesti razloge zbog kojih smatra da više ne postoji osnovana sumnja da je optuženi počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret ili je ukazano na neku okolnost koja isključuje takvo gonjenje. U tom slučaju, sud će rješenjem obustaviti postupak, međutim to ne sprječava tužitelja da podnese novu optužnicu za isto kazneno djelo protiv druge osobe ili protiv iste osobe za drugo kazneno djelo., odnosno da pod uvjetima za ponavljanje postupka koji je završen pravosnažnim rješenjem, ponovno vodi postupak za ono za što je postupak pravosnažno obustavljen prije početka glavnog pretresa, dakle po optužnom aktu koji je već jednom povukao.


Vijest je izvorno napisana na jeziku: Hrvatskom

Povratak na vrh

 

Može li se pregovarati o krivnji?

U našem kaznenom postupku se može pregovarati o krivnji i isto se odvija između osumnjičenog, odnosno optuženog, s jedne strane, i tužitelja s druge strane. Prijedlog za postizanje sporazuma može biti iniciran kako od tužitelja, tako i od suprotne strane, pri čemu se pregovaranje stranaka mora odvijati na ravnopravnoj razini.

Međutim, pregovaranje se može samo odnositi samo na utvrđivanje zatvorske kazne, odnosno vrstu kazneno pravne sankcije, što znači da nagodba nije moguća oko odustajanja tužitelja od kaznenog gonjenja za određeno ili određena kaznena djela za koja se osumnjičeni, odnosno optuženi tereti.

S tim u svezi, sporazum se ne može sklopiti ako se optuženi, na ročištu za izjašnjavanje o krivnji izjasnio da je kriv.

Postupak pregovaranja o krivnji se može odvijati do samog završetka glavne rasprave ( dakle tijekom cijelog kaznenog postupka).

Ukoliko se sporazum postigne u istražnom postupku, isti se uz optužnicu u pisanoj formi dostavlja sudu, nakon čega sudac za prethodno saslušanje prvo potvrđuje optužnicu, pa razmatra sporazum o priznanju krivnje, te izriče kazneno pravnu sankciju predviđenu istim, sve do dostavljanja predmeta sucu, odnosno vijeću radi zakazivanja glavnog pretresa.


Vijest je izvorno napisana na jeziku: Hrvatskom

Povratak na vrh

 

Koja su prava i dužnosti tužitelja?

Prava i dužnosti tužitelja određena su članom 45 Zakona o kaznenom postupku, kojim je kao osnovno pravo i osnovna dužnost tužitelja određeno otkrivanje i gonjenje počinitelja kaznenih djela koja su u nadležnosti suda.

Tako tužitelj ima pravo i dužan je da;

a)    odmah po saznanju da postoje osnovi sumnje da je počinjeno kazneno djelo, poduzme potrebne mjere u cilju njegovog otkrivanja i provođenja istrage, pronalaženja osumnjičenog, rukovođenja i nadzora nad istragom, kao i upravljanje aktivnostima ovlaštenih službenih osoba, vezanih za pronalaženje osumnjičenog i prikupljanje izjava i dokaza;

b)    provođenje istrage u skladu sa zakonom (ZKP F BiH);

c)    daje imunitet u skladu sa članom 98 ZKP F BiH;

d)    zahtjeva dostavljanje informacija od državnih organa, poduzeća, pravnih i fizičkih osoba u Federaciji;

e)    izdaje pozive  i naredbe i predlaže izdavanje poziva i naredbi u skladu sa zakonom;

f)     naredi ovlaštenoj službenoj osobi da izvrši naredbu izdanu od suda u skladu sa zakonom;

g)    utvrđuje činjenice potrebne za odlučivanje o imovinsko pravnom zahtjevu u skladu sa članom 211 ZKP F BiH i o oduzimanju imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom u skladu s članom 413 ZKP F BiH;

h)   predlaže izdavanje kaznenog naloga u skladu s članom 350 ZKP F BiH;

i)     podiže i zastupa optužnicu pred sudom;

j)     podnosi pravne lijekove;

k)    obavlja i druge poslove određene zakonom (ZKP F BiH);

 

Svi organi koji učestvuju u istrazi dužni su da o svakoj poduzetoj radnji obavijeste tužitelja i da postupe po svakom njegovom zahtjevu.


Vijest je izvorno napisana na jeziku: Hrvatskom

Povratak na vrh

 

Tko određuje pritvor i iz kojih razloga?

Pritvor se određuje rješenjem suda, a na prijedlog tužitelja. Prijedlog tužitelja za određivanje pritvora mora sadržavati, pored generalija za osumnjičenog, sve činjenice i okolnosti iz kojih proizlaze opći i posebni uvjeti za određivanje pritvora protiv osumnjičenog, koje moraju biti konkretizirane, odnosno obrazložene.

 

Razlozi za određivanje pritvora, određeni su članom 146. Zakona o kaznenom postupku F BiH, koji kaže da, ako postoji sumnja da je određena osoba učinila kazneno djelo, pritvor joj se može odrediti;

a)    ako se krije ili postoje druge okolnosti koje ukazuju na opasnost og bijega,

b)    ako postoji osnovana bojazan da će uništiti, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove važne za kazneni postupak ili ako naročite okolnosti ukazuju da će ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke, suučesnike ili prikrivače,

c)    ako naročite okolnosti opravdavaju bojazan da će ponoviti kazneno djelo ili će dovršiti pokušano kazneno djelo ili  da će učiniti kazneno djelo kojim prijeti, a za ta kaznena djela se može izreći kazne zatvora, najmanje tri godine ili teža,

d)    ako se radi o kaznenom djelu za koje se može izreći kazna zatvora od deset godine ili teža kazna, a uslijed načina počinjenja ili posljedica kaznenog djela, određivanje pritvora neophodno za sigurnost građana ili imovine.


Vijest je izvorno napisana na jeziku: Hrvatskom

Povratak na vrh

 

Kada se naređuje provođenje istrage?

Tužitelj naređuje provođenje istrage ako postoje osnovi sumnje da je izvršeno kazneno djelo, o čemu tužitelj donosi naredbu o provođenju istrage, u kojoj između ostaloga navodi koje okolnosti treba istražiti i koje istražne radnje treba poduzeti. (član 321 ZKP F BiH).

 

Tužitelj donosi naredbu da se istraga neće provoditi ako je iz prijave i pratećih spisa očigledno da prijavljeno djelo nije kazneno djelo, ako ne postoje osnovi sumnje da je prijavljena osoba učinila kazneno djelo, ako je nastupila zastarjelost ili je djelo obuhvaćeno amnestijom ili pomilovanjem ili ako postoje druge okolnosti koje isključuju kazneno djelo.

 

O ne provođenju istrage, kao i razlozima za to, tužitelj će obavijestiti oštećenog i podnositelja prijave u roku od tri dana, na koju odluku, oštećeni i podnositelj prijave imaju pravo podnijeti pritužbu u roku od osam dana Uredu tužitelja.


Vijest je izvorno napisana na jeziku: Hrvatskom

Povratak na vrh

 

   1 - 6 / 7  >